ZAŠTIĆENO BILJE |
Odgovori | Stranica 12> |
Korisnik | |
AdrijanaM
Pustio korijenje Pridružen: 11 Svibanj 2014 Lokacija: Čakovec Status: Offline Bodovi: 384 |
Opcije poruke
Hvala(0)
Objavljeno: 29 Siječanj 2016 u 10:32 |
Sponzorirani linkovi | |
goran44
Upravo klijam Pridružen: 18 Listopad 2012 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 128 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Da, po tom smo onda svi nadrapali!
Ne smiješ brati jaglace, visibabe, šafrane, pasji zub, kockavicu, itd, a opet nekim ljudima to slobodno raste u vrtu.
Oko mene svi susjedi imaju visibabe, jaglace i šafrane pa mi je to već kao normalno.
Ako bi slijepo poštivali Zakon te biljke ne bi ni smjele biti u vrtovima, a opet ako ih ideš micati ni to ne valja.
Moje osobno mišljenje je da MI koji imamo te biljke u vrtovima više pazimo na njih i zaslužni smo za očuvanje istih.
Jer sigurno ako imamo npr. kockavicu ili pasji zub pazit ćemo je kao oko u glavi i da slučajno ne stanemo na nju, tjeramo mačku ili psa od njih da ih slučajno ne uznemire.
Ne slažem se jedino s tim da ih se ubere (naravno s lukovicom) onak usput kad se likovi šeću uz šumu i onda ih se stavi u neku malu vazu, par dana traju i onda ih se baci u smeće jer su uvenule.
A to što si napravio štetu nikom ništa! E, takve likove treba kažnjavati, a ne nas koji pazimo na još uvijek strogo zaštićene biljke!
|
|
Baka Bea
Trajnica Pridružen: 19 Ožujak 2008 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2451 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Evo da nešto napišem na tu temu. Znam da postoji popis ugroženih vrsta, neke biljke su zaštićene neke strogo zaštićene i njihovo branje, iskopavanje, uništavanje je kažnjivo što se u potpunosti slažem i treba ih ostiviti u njihovim prorodnim staništima. Neznanje nas ne oslobađa krivnje. Otkad smo u EU naši zakoni i dalje vrijede, no vrijedi i Goyin zakon kako mi je objasnila g-đa B. J. upraviteljica Botaničkog vrta u ZG po kojem se osim gore navedenog te biljke ne smiju niti uzgajati, razmnožavati na bilo koji način, niti prodavati iako se njihovo sjeme može legalno nabaviti putem neta od velikih firmi proizvođača sjemena. Velebitsku degeniju se moža kupiti u svakom većem rasadniku u Austriji, Njemačkoj a moglo se i u Botaničkom. Na pitanje što da radim s runolistom, biokovskim zvoncem koje imam godinama u vrtu odgovor je bio da postoje zvonca i u Crnoj Gori, Srbiji pa se, pretpostavljam, može progledati kroz prste. No ima još takvih dvojbenih biljaka, npr. Pancratium maritimum kod nas strogo zaštićen raste na Saplunari na Mljetu, ne znam jel još negdje, no sjeme se može nabaviti putem Interneta (Rare Plant, porijeklo Libanon, usput nikako ne uspjeva, nikne no fale mu duboki pijesci i valjda posolica pa sam nakon nekiloko pokušaja odustala). Što npr. s biljkama koje uspješno rastu godinama u našem vrtu a u međuvremenu su postale ugrožene i zaštićene? Hoćemo li biti kažnjeni, kao što su neki nadobudni "zaštitari" pred Zrinjevcem presretali i kažnjavali kupce kukurijek, da ne bude zabune hortukulturnih? Ili Rasadnik na Mihaljvcu nije smio prodavati božikovine a ono božikovina šarenolisna okruglo šišana stabla (topiari) koja su 7 godina uzgajana u Nizozemskoj i nikad prirode nisu vidjela i da je mikroskopom tražite u prirodi je ne bi našli. Zakone treda donositi, poštivati ih, ali što kad postanu apsurdni?
|
|
goran44
Upravo klijam Pridružen: 18 Listopad 2012 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 128 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Gdje si je kupila?
|
|
gute Fee
Cvjetni guru ZLATNI DONATOR Pridružen: 23 Lipanj 2010 Lokacija: tu i tam Status: Offline Bodovi: 7699 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Baka Bea
Trajnica Pridružen: 19 Ožujak 2008 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2451 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Nešto viši i ne tako lijep, ali još uvijek se isplati saditi "vrtni". No dobro si procijenila da bi loše bilo uzimati ga iz prirodnog staništa. Gotovo uvijek završi neuspjehom, a i kazne nisu male. Čak i kad preživi djeluje prljavo jer mu nedostaje insolacija koju ima na planinama. Uzgajam godinama vrtni, to su križanci azijskih vrsta, ali sam čula da su ljudi imali problema radi zaštitara.
|
|
desert rose
Trajnica Pridružen: 11 Ožujak 2013 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2547 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Kakav je? Kao divlji ili?
|
|
OTOK
Cvjetni guru Kreator Cvijet.info enciklopedije Pridružen: 26 Rujan 2008 Status: Offline Bodovi: 13777 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Može se kupiti , zna ga biti na sajmovima, tržnicama.
|
|
Lošinj
Ne bojim se juga, ne bojim se bure, ne bojim se neba, dubine ni dna Podivljali valovi me uzalud jure, na krilima vjetra poletjet ću ja... |
|
desert rose
Trajnica Pridružen: 11 Ožujak 2013 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2547 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Runolist
Imala sam priliku uživo vidjeti tu lijepu biljku, visoko na planini Risnjak i naravno da nisam niti na trenutak poželjela oteti je iz svog prirodnog staništa... Zanima me da li netko zna da li postoji pitomi runolist, gdje se može nabaviti, savjeti za uzgoj...
|
|
Mari,5510
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru Pridružen: 30 Srpanj 2009 Lokacija: Hrvatska Status: Offline Bodovi: 12480 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Carol
|
|
Carol
Trajnica 1. Najljepši vrt - Zima 2013/14 Pridružen: 14 Lipanj 2011 Lokacija: Zagorski breg Status: Offline Bodovi: 2208 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Vu plavem trnaci mi hiža stoji
od zelenih veja je videti ni.. |
|
Carol
Trajnica 1. Najljepši vrt - Zima 2013/14 Pridružen: 14 Lipanj 2011 Lokacija: Zagorski breg Status: Offline Bodovi: 2208 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Vu plavem trnaci mi hiža stoji
od zelenih veja je videti ni.. |
|
Belina
Neukroćena biljka ZLATNI DONATOR Pridružen: 26 Siječanj 2011 Status: Offline Bodovi: 3901 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
BRAVO IVANE!
TEMA TI JE PRELJEPA,HVALA TI!
|
|
"Mića rožica" sa otoka Krka - Omišalj
|
|
Mari,5510
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru Pridružen: 30 Srpanj 2009 Lokacija: Hrvatska Status: Offline Bodovi: 12480 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
predivno je to kakvih sve raznolikosti krije biljni svijet u Hrvatskoj.. meni je jako drag cvijet pasji zub, nekad smo ga kao djeca brali zajendo sa šafranima i visibabama u šumi nedaleko centra grada.. sada se rijetko nađe jer je u toj šumi puno šetača prošlo, a neka svaki isčupa samo jedan s korijenom... no ima još dosta šafrana i visibaba, pa mislim da stanje nije još katastrofalno
|
|
natalija
Cvjetni guru Pridružen: 15 Prosinac 2007 Lokacija: zadar Status: Offline Bodovi: 5452 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Kiki-ko?
Cvjetni guru Pridružen: 10 Veljača 2010 Status: Offline Bodovi: 6667 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Sjećam se kad sam bila klinka, u šetnji parkom oko vrtića, brali smo male smeđe kao plišane papučice(slično orhideji).Često smo je ubrali skupa sa korjenom.Kasnije sam čula da je to zaštićena vrsta,a mi smo je iskorijenili do zadnjeg primjerka.Žao mi je.
|
|
Da imam rep mahala bi s njim
|
|
misty-da
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Neukroćena biljka Pridružen: 02 Ožujak 2010 Status: Offline Bodovi: 3544 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Postoje i stabla koja su zakonom zaštićena, evo jednog
Ovo je maslina iz Kaštel Š tafilića, a riječ je o drvetu koje je, uz sekvoju u Sjevernoj Americi staru više od 3000 godina, jedno od najstarijih stabala u svijetu. Ova maslina je iznimno lijepog oblika, a i vitalna je: od njezinih plodova svake se godine priređuje više desetaka litara vrlo kvalitetnog ulja, o kojem tamošnji stanovnici kažu da je sveto, a daruje se crkvama na području Kaštelanske rivijere, te se koristi i za pomazanje. Zaklon od sunčevih zraka pruža krošnja promjera 15 metara, a opseg debla na visini od 1,30 metara je 6,14 metara. Ova gotovo vršnjakinja Dioklecijanova grada uvedena je 25. travnja 1990. godine u registar zaštićenih spomenika prirode Hrvatske. Postoje i stare (mada lokalne) zakonske odredbe kojima se osiguravala budućnost, ali koje su dosta doprinijele ekološkoj osviještenosti. Evo jedan krasan primjer kako se to nekada radilo na Korčuli. Postojalo je pravilo, lokalni zakon, nitko nije mogao dobiti dozvolu za ženidbu dok nije posadio 60 maslina! Korisni stari običaji se polako zaboravljaju, nažalost. Ali kad već spomenuh maslinu, jeste li znali da to dragocjeno drvo simbolizira mir, plodnost, zdravlje, snagu, strpljivost i ustrajnost? Ovo drvo života raste na škrtom tlu a hrani se suncem. |
|
Šeflera
Trajnica Pridružen: 17 Siječanj 2008 Lokacija: Stankovo Status: Offline Bodovi: 2274 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Pronašla sam link Ministarstva kulture o zaštićenom bilju, njegovom skupljanju, preradi i ostalom.
Po njihovom popisu niš ne bi smjeli ni pomirišati. Pakujac, kadulja, zvončići, visibabe pa čak i trputac. Kolko sam ga ja pokosila!!!? http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1904.htm A našla sam i zanimljiv članak doduše iz 99 godine, ali kolko znam niš se nije promjenilo. "Kako stati na kraj branju i prodaji zaštićenog bilja?" http://www.vjesnik.com/html/1999/03/02/nzag.htm |
|
Ivan
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
ŽUĆKASTI VIMENJAK
Žućkasti ili zelenkasti vimenjak je trajnica iz porodice kaćunki (Orcidaceae), rasprostranjena u zapadnoj, srednjoj i južnoj Evropi, na Kavkazu i Kini te Japanu. Ima krutu i šuplju (bridastu) stabljiku, koja je svjetlozelene boje, snažna i uspravna. Naraste u visinu do 50 cm, iz gomolja u proljeće izbijaju 2-3 (najčešće 2) velika prizemna lista koji su izduženi i široko jajasti, sjajni. Naglo se sužavaju u gotovo neuočljivu peteljku. Kasnije na stabljici s cvatom izrastu još 2 do 3 mala kopljasta i šiljasta potporna listića. Cvat je rahli i valjkast klas s mnoštvo velikiih žućkastobijelih do zelenkastobijelih cvjetova koji mirišu na vosak ili su bez mirisa. Cvate tijekom svibnja do lipnja.
Ovo je zoofilna vrsta s mnogo sićušnih sjemenki koje klijaju onda kada u njima nastane endotrofna mikoriza( pojava da hife gljiva prodru u stanice korijenčića gdje se hrane ugljikohidratima). Gomolji su jestivi ! Slična vrsta je BIJELI vimenjak ( P. bifolia), koja ima uže prizemne listove, nešto manje je snažan, s manje cvjetova bijele boje i ugodna mirisa i također jestivim gomoljem.
Žućkasti vimenjak raste pojedinačno u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Naći ćemo ga i na planinskim livadama, pretežno na bazičnom tlu, u okolici Zagreba i Križevaca, Požege (Papuk).. uz to je dekorativna i otrovna vrsta (osim gomolja).,a Zakonom je zaštićenaod 1972 . godine na svim svojim prirodnim staništima. Brojnost se smanjuje uslijed branja cvjetova, skupljanja gomolja i stanišnih promjena.
M.I.
|
|
Ivan
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Odrastao grm Autor ljekovitog bilja Pridružen: 24 Travanj 2007 Status: Offline Bodovi: 1213 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Hvala, opisujem biljku po biljku, onako ukratko.. doći će i one na red.. bez brige, hvala na podršci a mogu se uključiti svi .. sa tekstom i slikom, samo bi molio da se ne dupliciramo.
|
|
Odgovori | Stranica 12> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |