Sadnja zivice

Vrlo popularno stabalce u vrtovima svim, pa tako i mojem...imam ga u velikim kolicinama.

E ne znam je li to forzicija, ali su grmovi prekrasni.
----

Spominjali smo fiksere dušika u tlu. Moj krumpir je posađen na mjestu di su bile mahune, i taj krumpir je nebo i zemlja naspram gdje nisu bile mahune. Odsjekla sam korjenje mahuna u jesen i pustila da strune u zemlji.

Vidim korist od toga pa pravim listu tih biljaka.

Pasiji trn, mahunarke, crvena djetelina, gavez, mišljakinja, vučika, mirisna grahorica, ukrasni grašak (lath yrusodoratus), žuti zvjezdan ( lotus corniculatus), ptičija grahorica (vica cracca), mišljakinja (stellaria graminea)
----

Dodaj Mile još poznatih biljaka na spisak

Zboravila sam jučer napisati da kod Merkura i Konzuma, na ulazu na autocestu ima jedan otok pun grmova koji su savršena vjetrozaštita ali nikako nemogu skužiti koja je to biljka. Ali biljka izgleda predivno.

Sijao sam u običnu vrtnu zemlju za cvijeće, a prije toga natopio jedan dan u vodi. Onda sam zalijevao skoro svaki dan, i krenulo nicati. I sad zalijevam skoro svaki dan, jučer sam rasadio jer nisam imao dovoljno posudica iz početka pa sam sijao po dvije-tri u jednu posudicu. Po meni, klijavost je skoro 100%, nisam brojao sjeme ali mislim da ih je bilo oko 100, i sada imam toliko malih biljčica.

Kada prirodno raste, prema literaturi izraste do 9 metara u visinu i 6 metara u širinu, ali prema literaturi namjena ove biljke je za živice i zaštitu od vjetra. Ujedno je deklarirana kao grm, ne ako stablo. Mislim da se može formirati u živicu, samo vjerojatno nepravilnih oblika, poput gustog drvoreda. Ne znam hoću li uspjeti dobiti gustoću živice pri dnu, ako ju rano krenem orezivati i formirati grm umjesto stabla, mislio sam možda posaditi relativno rijetko, da se krošnje spoje na metar-dva visine, pa ako budu praznine pri dnu posaditi ću nešto nisko u praznine.

Dva grma su na Piramidi, ili je to već Vežica, preko puta zgrade gdje je neki dom zdravlja, na autobusnoj stanici. Ideš iz grada prema vežici, prođeš ispod pruge, pa preko druge pruge i tu je autobusna stanica. Ili odi na Google Maps i upiši lokaciju "45.322828,14.460583".

Drug Mile napisao: Ja sam jučer posijao u zemlju jedno 100 sjemenki Dafine, ako mi dobro nikne dat ću ti par sadnica. Ako ne, možemo pričekati jesen pa u lov na sjeme.

Izniknulo skoro sve

Našao sam ukupno 3 grma Dafine u Rijeci, jedan u jednom dvorištu na Zametu i dva u parkiću na Piramidi. Bile su u cvatu, možda do jeseni bude i sjemenja za berbu. Ako ti treba puno toga, možemo na jesen skupa u u lov, ako ti je dovoljno par sadnica imaš kod mene.

Ja ću svakako na jesen sijati još, makar mi ne treba još puno (nisam siguran na koji razmak saditi), a pokušao bih i foru s "nurse planting" znači kad zajedno (u istu rupu) posadim voćku i Dafinu. Dafina pruža zaštitu od vjetra, možda i od kakve neagresivne divljači, te fiksira dušik za sebe i svog partnera.

smrcko napisao: Vrlo je zanimljivo ovo što pišeš. Mi imamo vrt u Fužinskom dijelu već 3 godine, klima je toliko gadna da puno puta poželim odustati od vrtlarenja.

Ma da, odustat :) Istražujući za sebe sam našao tako zanimljive priče, ljudi uzgoje limune u alpama, pustinje pretvaraju u oaze, a sve sa pametnim dizajnom i stvaranjem odgovarajuće mikroklime. Npr. orah je osjetljiv na hladan vjetar kad je mlad, kasnije nije. Onda ljudi na vrlo izloženim vjetrometinama posade zajedno, u istu rupu, Dafinu i orah. Dafina služi kao zaštita mladom orahu i ujedno mu fiksira dušik pa orah brže raste. Kad ju orah preraste, ubije ju svojom sjenom ali onda mu više nije potrebna. No to je već OT.

smrcko napisao: Takođe budi spreman na bitku sa voluharicama i ako ih ima odmah postavljaj mamce pojedu i korjeni i cijelu biljku.

O da, ima ih kod mene, svako toliko humak. Sadio sam crni ribiz, navodno (po literaturi) ne podnose miris baš crnog ribiza. Ove godine neću ništa drugo primjenjivati jer me živo zanima, ali ako primjetim da se bahate, pokušati ću i s drugim tehnikama. Mislim da je ista stvar i s Narcisom, ta biljka (opet prema literaturi) mirisom tjera i srndače i voluharice. Gledati ću ga rasaditi jer imam nešto grmova oko kuće.

smrcko napisao: Ako su ove biljke (ebbingei i pungens) do - 17 kod mene ne bi išle, mislim prežive ali nikad naprijed. Vjetar mi spali biljke i od njih nikakve koristi. Lovor višnja mi je ovu zimu spržena do tla, a 3 godine je stara.

Nisam našao do koliko idu, nego USDA ima definirane te klimatske zone. Zona 7 je ona gdje je prosječna min. temperatura zimi do -17.7, iako smije biti i hladnijih zima ako su rijetke. Zona 6 je do -23, zona 5 do -29 itd. Literatura kaže za ove dvije biljke da su pogodne za zone 7, 8 i 9. Ja sam si nekako zamislio da sam u zoni 6 ili 7, nemam detaljne podatke o temperaturi baš za moj kraj.

Za usporedbu, Caragana ide i u zonu 2, koja je do -45C.

smrcko napisao: Javljaj ako gdje nađeš sadnicu, ili vidiš u Rijeci park sa vučijim trnom i dafinom.

Ja sam jučer posijao u zemlju jedno 100 sjemenki Dafine, ako mi dobro nikne dat ću ti par sadnica. Ako ne, možemo pričekati jesen pa u lov na sjeme.

smrcko napisao: Evo vučiji trn u Milićevom rasadniku, njegove sadnice su znale biti u Bauhausu na Kukuljanovu. Možda bi se preko Bauhausa moglo naručiti. Pod ukrasno bilje na linku. http://www.rasadnik-milic.hr/ Vrlo zanimljiva biljka i ljekovita

Da, baš sam se mislio obratiti Miliću jer sam vidio njihove sadnice Vatrenog trna u Pevecu, nije to što tražim ali slično je pa sam pomislio da bi mogli imati.

smrcko napisao: Evo iz mog dnevnika što sam našla o vrbama i kako napraviti ogradu od nje, iako nije to što tražiš ako ti se da pogledaj. Meni je potreban vjetrozaštita pod hitno, toliko da ću stavljati one mreže zelene za vjetrozaštitu za početak. http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4425&PN=46

Da da, super je vrba. Ja sam krenuo ograđivati na ovaj način:
http://www.conservationservices.ie/web/Other/Photos?did=187235672&pageUrl=/Con+Services

Imam takvog granja puno na svom imanju, a vrbe nemam u blizini. Mislio sam i posaditi kod sebe koju vrbu, uvijek će dobro doći šibe, ali mi treba zaštita od vjetra vrlo brzo pa sam krenuo s ovim što imam. Kad dignem ogradu onda s unutarnje strane saditi živicu. S vremenom će ograda propasti, strunuti, samo ću je razvaliti i ostati će već razvijena živica.

smrcko napisao: E Drugec Mile koju bi od ovih preporučio za Gorski kotar gdje briju hladni vjetrovi. Sviđaju mi se ove Elaeagnus Ebbingei i Elaeagnus Pungens. U kojim si rasadnicima našao te biljčice?

Ove dvije sam našao u rasadniku na Škurinju (Rijeka) na kružnom toku ispod  Lidl-a.

I ja sam u Gorskom kotaru, na vrhu jednog brdašca gdje očekujem poprilično problema s hladnim vjetrom. Zato sam dosta istraživao biljke koje bi mi zaštitile vrt. Kako dizajniram "jestivi vrt", znači svaka biljka će biti barem djelomično jestiva, uobičajene thuje mi nisu odgovarale koje bi možda bila prva asocijacija. Također, živica uzima popriličan komad raspoloživog terena za vrt i u njenoj blizini nama baš puno prostora za drugo bilje (konkurencija među korjenjem, otimanje za hranjiva) pa sam se odlučio za biljke koje fiksiraju dušik. Tako će moja živica hraniti tlo za druge biljke, umjesto da im oduzima hranjiva.

Tako sam došao do biljke Caragana Arborescens, tj. Sibirsko drvo graška ili kod nas Graškovo drvo. Nisam ju vidio u stvarnosti, trebalo bi biti nešto poput bagrema. Leguminoza je kao bagrem, grašak, djetelina i sl. i fiksira dušik, a plodovi mogu zamijeniti grašak. Dobro podnosi orezivanje i na taj se način formira gusta živica, na žalost listopadno je drvo pa zimi gubi dio funkcionalnosti ako je prioritet zaštita od vjetra i ako je važno i zimi. Odlično podnosi jake vjetrove i vrlo niske temperature pa je i dalje po meni idealna biljka za živicu. Nedostatak je što preferira sunčane djelove vrta pa sam ju planirao koristiti za južnu stranu, a za sjevernu nešto drugo. Za sad nemam nikakav trag gdje nabaviti veće količine sjemena, a rasadnici ne znaju za nju.

Kod nas je poznatija biljka Pasji (vučji) trn. Za njega vrijedi sve spomenuto, vrlo otporan, fiksira dušik, guste grančice, listopadno drvo, a bobice su vrlo bogate c-vitaminom. Navodno nije baš za konzumaciju u svježem stanju ali je popularno za izradu džemova. Koristi se još za učvršćivanje tla na strmim padinama jer ima vrlo jak korijen, što bi meni moglo biti zanimljivo ako krenem krčiti jednu takvu padinu. Pretpostavljam da ne bi smio biti problem naći negdje tu biljku pa sakupiti sjeme, ja još nisam došao do toga.

Dalje dolaze prije spomenute biljke iz porodice elaeagnus. Dafina je vrlo otporna na vjetar i hladnoću, ide sigurno u gorje bez straha. Sa druge dvije (ebbingei i pungens) je već malo škakljivo, deklarirane su kao otporne na zonu 7 (prosječna min. temp. do -17C), što bi po meni moglo proći u gorju. Ne znam što im zapravo niska temperatura čini, ošteti li biljku ili plod, ili slabije napreduje... Uglavnom, ja sadim pa ću saznati.

Mogu preporučiti ono što i ja radim ovih dana. Odlučio sam se za mješovitu živicu od biljaka iz porodice Elaeagnus. Sve fiksiraju dušik i zato dobro i bujno rastu, ujedno obogaćuju zemlju za sve što raste pored njih, sve su više-manje otporne na kontinentalnu klimu, a neke čak za sibirske uvjete, i skoro sve imaju jestive plodove. Navodno ih je lako rasaditi reznicama, neke čak sjemenom. Ptice vole bobice, i koriste grmove za zaštitu. Biljke su inače vrlo otporne i na vjetrove pa se sade kao zaštita vrta od vjetra. Za to i meni trebaju.

Želja mi je bila nabaviti Elaeagnus Multiflora, negdje se počinje uzgajati u plantažama radi bobica koje vani zovu Goumi ili Gumi, navodno jako ukusno. Nisam uspio naći jer naši rasadnici ne znaju za nju i nisu mi voljni nabaviti par komada, možda se odlučim i na nabavku sjemena izvana. Zato sam našao u rasadnicima Elaeagnus Ebbingei i Elaeagnus Pungens. Jestive su bobice, i što mi se jako sviđa cvate na jesen a plodovi su zreli u travnju ili svibnju. Nadam se rasaditi ih reznicama, Pungens bi još mogao i sjemenom ali Ebbingei je njegov hibrid pa bi biljka uzgojena iz sjemena mogla imati neželjene karakteristike.

Zahvaljujem forumašu koji mi je nabavio sjeme Dafine, ili Eleagnus Angustofilia. Ona ide na vrlo niske temperature i vrlo je otporna biljka. Tako sad imam 3 vrste, dovoljno za početak ali gledati ću još obogatiti kolekciju.

pozdrav...

skroz sam novi u ovom svemu pa trebam sve raspolozivu pomoc

zivim u kontinentalnom dijelu (Karlovac) i htio bih posaditi zivcu (da mi bude kao ogradao oko kuce-imanja) tak visine oko 1 m..ako imate za pocetak savjet koju biljku uzeti..

a sto se tice same tehnike kako se sadi (koliko duboko iskopati, na koji razmak saditi i ostalo), ako vam se neda sve to objasnjavati, mozda znate za neku litaraturu gdje se sve to moze procitati

hvala