Jestivi mak- Papaver somniferum

Istina Dmirce ima tu još dosta biljki koje su pale u zaborav,ali malo dobre volje bi tu krasnu biljku moglo oteti zaboravu.Sve što ova biljka treba je dobra volja,malo truda,povoljni vremenski uvjeti i uspjeh je zagarantiran.

Istina Bebi da je interesantan,samo jadan nakupio prašine,ipak treba vremena a i truda tako starim biljkama vratiti davno izgubljeni sjaj i opet ih oživiti i vratiti ih na mjesto kamo pripadaju.

Evo, pošto je ova tako korisna i moglo bi se reći jedna od najstarijih i najpoznatijih povrtnih kultura pala u zaborav, sjetila sam se kako bi ju bilo dobro oživjeti i vratiti neka davno minula vremena kad je bilo nezamislivo vidjeti vrtove bez maka. Gotovo svaka kuća je već tradicionalno imala u vrtu zasađen mak. Žene nisu bile cijenjene kao dobre domaćice ako u svom vrtu nisu imale par redova maka. Pa krenimo zajedno vratiti ovu korisnu biljku iz prošlosti. Vjerujem da ste se mnogi susreli s makom ako nikako drukčije bar u vrtovima svojih baka. Pa evo nešto o toj biljci. Pitomi mak je porijeklom iz Azije, jednogodišnja je biljka koja se ako su joj vremenski uvjeti dobri, brzo razvija. Proljetni mak je zato dobro rano sijati (ja ga sijem u 3mj) dok je za jesensku sjetvu dobar samo plavi mak i sije se kad to vrijeme dozvoljava, od 9 pa može i do početka 11 mj. ako je vrijeme još lijepo i toplo. Mak se sije ni preplitko ni preduboko u redove, razmak između redova treba biti najmanje 40 cm. Kad biljke niknu i dosegnu visinu nekih 4-5 cm, tad se trebaju prorijediti tako da razmak između njih bude bar 15 cm. Biljke narastu uvis u jednu nerazgranatu stabljiku i počnu cvasti. Kad ocvatu stvaraju se zelene glavice koje do zriobe trebaju čekati da se potpuno osuše i poprime smeđu boju. Tad se beru i čiste. Sadržaj makovih glavica ili sjeme se ispire u nekoliko voda, suši nekoliko dana i sprema na hladno i suho mjesto.