Badem, bajam, mendula

Evo slika jedne mendule u cvatu!

 Bajame kod nas rastu same...istina je da je to drvo koje najprije procvjeta, pa se kod nas nekad i u siječnju nađe rascvjetano stablo...stvarno ne znam kako s mladicom jer one ovdje non stop izbijaju oko starog stabla i siječemo ih...nisam nikad cula da treba biti muško i žensko stablo...nama na jednoj njivi raste jedno jedino i daje velike plodove "slatkog" okusa, a u vrtu imam dva stabla i ti su bajami gorki za poludit, ne možeš ih jesti..ta cemo stabla posjeći jer i smetaju u vrtu...zalijevanje? ma tko troši vodu na njih? podnose sušu bolje negi išta....

  Eto, ne znam jesam li ista pomogla, ali to su moja iskustva s bajamima pa sad možda i pomogne u zaključivanju....

Triša to je fakat meka kora možeš ga satrt prstima,liči na tvrdu koru ali je malo hrapavija,i ima fini plod,eto Iris ga ima al očito ču pričekat malo na plod..ma neka super je što mi je uopće iznikao..sad sam na muci gdje ga posadit?..najbolje meni u spavaću sobu samo tamo imam mjesta mislim da bi me MM  

Ne bih znala kakav je to badem meke kore, jer kod nas takvog nema, ima normalnu tvrdu ljusku kakve se vide na placu i u trgovinama i unutra sjemenku.

juhhhu... evo i mene ovdije(ak me primate),naime ja sam se jako razveselila ovih dana jer mi je izašao iz sjemena badem koji ima"mekanu koru"..e sad da li itko zna nešto od ovoe vrste..dobila sam na dar par komada i eto samo jedan je uspio izniknuti..

Fatka ja u Rijeci imam pravu mendulu iz ploda, sama se zasadila, to je znači iz sjemenke i nije se trebala cjepiti. Uostalom probaj.

Super - hvala iris

Vidim da su Božikovine otvorile ovu temu, pa neka je moderatori spoje - da se ne ponavljamo.

Uzgoj badema većinom je ograničen na naš obalni pojas.Stablo badema je prilično otporno na niske temperature,no rana je cvatnja uzrok da se ne može širiti na ostale krajeve.Karakteristika badema je da prije cvate nego što lista,pa je opasnost od smrzavanja cvijeta vrlo velika.Badem cvate već u sijećnju.Možemo ga naći i u kontinentalnom dijelu,no to su uglavnom ostaci podloge za breskvu,jer tek kad breskva ugine,badem potjera.
Badem uspijeva na mršavom,suhom i plitkom tlu.Na dubljem i hranjivijem tlu razvija organizam stabla.To je dugovjećna voćka.U rodnost dolazi nakon pet godina.Najbolji oblik krošnje je prirodni oblik,odnosno popravljena piramida.U nas je običaj da se badem ne reže svake godine,što je sasvim pogrešno.Badem se mora rezati svake godine isto kao i breskva.Upravo radi toga što se ne reže redovito,rodnost je mala i neredovita,a krošnja je gola u donjem dijelu.Rez za rodnost je isti kao i kod breskve.
Najraširenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema.Danas je u svijetu najraširenija podloga GF677 križanac badem-breskva,za teža tla preporučuje se podloga šljive(Marianna 2624).
Kod nas su najzastupljenije sorte Non Pareil,Primorski,Aromatični,Priceza,dok u zemljama u kojima je badem visokozastupljena višegodišnja biljka,prevladavaju četiri sorte i to:Ferragnes,Supernova,Tuono i Genko.Njihova je odlika dobra i redovita rodnost,kasna cvatnja,kvalitetan plod i jezgra.
Ferregnese,podrijeklom je iz Francuske,ima srednje do bujno uspravno stablo,cvate kasno.Rod je obilan i redovit,dozrijeva početkom rujna,te je plod u suhom stanju težak prosječno 3,5grama.Dobri oprašivači su joj:Ferraduel,Ferstar,Filippo Ceo,Jaltinski,Texas,Tuono i Fra Giulio.
Ferraduel,podrijeklom je iz Francuske,ima stablo srednje bujno i razgranato,cvijeta kasno,dozrijeva srednje rano,redovito i obilno,prosječna težina suhog ploda je 4,7grama.Dobri oprašivači su joj:Ferragnese,Filippo Ceo,Texas i Tuono.
Primorski je sorta podrijeklom iz Rusije,stablo je srednje bujno,rastresite krošnje viseća rasta,nije samooplodno,dozrijeva srednjekasno,umjerene rodnosti,a prosječna težina ploda je 2,6grama.Dobri oprašivaći su joj Ferragnese,Ferraduel i Texas.
Nikitski je sorta podrijeklom s Krima,stabla umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom krošnjom,cvijeta kasno,plodovi dozrijevaju srednje rano,a prosječna težina suhog ploda iznosi 3,5grama.Dobri oprašivaći su joj Primorski i Jaltinski.
Jaltinski je sorta također podrijeklom sa Krima,široke krošnje s mnogo obrastajučih izboja,dozrijeva srednjekasno,a prosječna težina suhog ploda je 2,0grama.Dobri oprašivaći su jojFerragnese,Nikitski i Primorski.
Filippo Ceo je podrijeklom iz Italije,raste umjereno,bujno i uspravno,plodovi dozrijevaju srednje rano,obilato,a prosječna težina suhog ploda je 4,2grama.Dobri oprašivaći su joj Ferragnese,Tuono i Genčo.
Badem je jako osjetljiv na bolesti,posebno na Moniliu laxu(sušenje grančica sa cvijetovima),Taphrinu dephormans (kovrčavost lista)i Stigminu carpopholiu(šuplikavost lista),pa su vrlo bitne kvalitetne mjere zaštite uz pravilan odabir odgovarajućih sredstava za zaštitu.
Najčešči štetnici na bademu su žilogriz,pogotovo u mladim nasadima,lisne uši i štitaste uši.Za njihovo suzbijanje potrebno je odabrati odgovarajuće insekticide,te zaštitu provoditi kvalitetno i redovito.

Tekst je preuzet s Agro-savjetnik.bloger.hr

Evo jedne zgodne pjesmice Lidije Komes