Drenjula, drijen, dren

gdje si nabavio sadnice, il si iz sume uzeo

DRIJEN (Cornus mas L.)

DRIJEN je grmoliko, oko šest metara visoko drvo. Grane su mu ponešto dlakave, zelenkaste ili sivkaste. Listovi su nasuprotni, jajoliki, jako zašiljeni i nazubljeni, odozdo su svjetliji. Žuti cvjetići drijena izrastaju na dugim peteljkama, čineći jednostavne štitce, pravilni su i četveročlani. Javljaju se prije listanja, već u ožujku, naročito kad je toplije vrijeme.
Plod je crvena, duguljasta koštunica, kiselkastog, ugodnog okusa. Raste gotovo svuda, ali ponajviše po suhim, sunčanim, kamenitim stranama svijetlih listopadnih šuma, u zajednici s drugim grmljem i šibljem.
U ljekarničke svrhe, kao pomoćno ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rjeđe, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku kao pomoćno ljekovito sredstvo.
Iako cvijet drijena cvate već u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna do studenoga. Međutim, i nezreli plodovi drijena ljekoviti su. Kiselkasta, još nesazrela bobica drijena (lako ćemo je prepoznati po tome što skuplja usta kad je pregrizemo) upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava.
Plod drijena i kora, priređeni kao čaj, liječe bolesti crijeva. Naročito dobro pomažu kod proljeva i groznice.
Od posve zrelih plodova drijena pripremaju se pekmez, slatko, voćni sok i vino.

Drenjula, koja je procvala na Velom vrhu - brdašcu nad Rijekom na 420 m n/m

E

RIJEKA

"NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok"

Odgovori	Stranica <1 23
Tweet