Medonosno bilje |
Odgovori ![]() |
Stranica <1234> |
Korisnik | ||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Gospina travo, pčele medarice apis mellifera oprašuju 70÷80 % cvjetova cvjetnica, ostatak od 20÷22% otpada na vjetar, i ostale kukce oprašivače (bumbari, bumbare, solitarne pčele...)
Pozdrav...............schumy |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
Sponzorirani linkovi | ||
![]() |
||
Andina ![]() Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Neukroćena biljka ![]() ![]() Najljepši vrt pod kišom 2014 Pridružen: 31 Srpanj 2011 Lokacija: Zagreb Status: Offline Bodovi: 3306 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Eto vidiš da nemam pojma. Sramota me i priznati! ![]() Hvala ti što mi pružaš šansu da naučim nešto korisno. Za literaturom o pčelarenju nikada ne bih posegnula, a zahvaljujući tebi, sada ću u knjižnici ipak potražiti knjigu o tome. |
||
“Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”.
Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
||
![]() |
||
gospina trava ![]() Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru ![]() ![]() Pridružen: 11 Svibanj 2010 Status: Offline Bodovi: 5954 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Kažu da ukoliko nestane pčela ubrzo će nastupiti glad, jer neće imati tko oprašivati biljke. |
||
![]() |
||
gospina trava ![]() Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru ![]() ![]() Pridružen: 11 Svibanj 2010 Status: Offline Bodovi: 5954 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Ja sam kupila gotove biljke. Probala sam raznmožavati, ali nisam uspjela. Mislim da grančica mora biti poludrvenasta i imati "PETU".
@Sanja 123 je postavila vrlo korisnu literaturu u rubriku "Literatura o...-".Između ostaloga i ovu knjigu. Tu ćeš naći više : ]http://www.scribd.com/doc/30806924/Abeceda-vegetativnog-razmno%C5%BEavanja |
||
![]() |
||
flox ![]() Novo sjeme ![]() ![]() Pridružen: 12 Siječanj 2012 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 8 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Gospina travo, a kako si ju razmnožavala?
Da li je dovoljno da cvjetove stavim u vodu prvo ili ih odmah zapiknem u zemlju?
Da li se to isto može raditi na proljeće?
Toliko je pitanja....
![]() |
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Andina, hvala na podršci, da te malo ispravim (bez uvrede): Pčele sakupljaju nektar i od njega preradom i složenom vrstom fermentacije i dodataka enzima proizvode med. Kada pčela donese nektar iz prirode u košnicu njegov sastav je 80% voda, 20% nektar, kada ga preradi zreli med ima 80% meda, do 20% vode. Pelud (cvjetni prašak) pčele skupljaju za svoju prehranu - to je "pčelinji kruh". Također složenom fermentacijom i dodatkom enzima nastaje perga - to je zreli prerađeni pelud koji pčele pohranjuju u prazno saće nabijanjem glavicama po njemu.... Pozdravljam želju da se pčele očuvaju, veliki Einsteun je jednom rekao (citat)......kada na Zemlji nestane pčela, čovjeku je preostalo još 4 godine opstanka na našem planetu...... Pozdrav.........schumy |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
gospina trava ![]() Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru ![]() ![]() Pridružen: 11 Svibanj 2010 Status: Offline Bodovi: 5954 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Pozdrav svima! Schumy hvala na tvojoj žlji da sa nama podijeliš svoje znanje i iskustvo.
U pogledu lavande. Ja sam na kontinentu. Imam lavandu 8 godina, posađenu vani, na dijeli gdje skoro da i ne dobije kiše. Promjera je 1 metar. Svake godine obilato cvate, nakon cvatnje ju rekla bi, drastično orežem. Skoro do drvenastoga dijela. Ona do jeseni dovoljno potjera i grančice su dovoljno čvrste da se zimi ne smrznu. Raste na predjelu sjeveroistoka i dosta je izložena vjetru. Smatram da je lavanda otporna biljka koja voli škrto tlo i malo vode. Uništava ju korov i ne pašu joj plodna tla i puno vode. 4 lavande sam zasadila u normalnu zemlju i te godine su bile kilavile. Iduće godine sam ih izvadila, napravila veće rupe 500x500x500 mm, napunila sa šoderom i ponovo posadila. Tada su krenule, i sad lijepo napreduju. Ovo je moje iskustvo sa lavandom na kontinentu. Naša članica mislim da joj je nick Zagorka se bavi isto pčelarenjem i uzgaja veće površine lavande za pčelinju ispašu. Vjerojatno mije vidjela ovu temu. @Enrikova Nona, ja sam lani naručila sjeme facelije iz Aukcije hr. i izgledala mi je drugačije. |
||
![]() |
||
Andina ![]() Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Neukroćena biljka ![]() ![]() Najljepši vrt pod kišom 2014 Pridružen: 31 Srpanj 2011 Lokacija: Zagreb Status: Offline Bodovi: 3306 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Tvoji tekstovi o medonosnom bilju su vrlo zanimljivi i korisni. Konkretno, ja sam do sada znala samo to da pčele skupljaju pelud i od njega prave med, ali koliko je koja biljka korisna pčelama, nisam imala pojma. Čitam da je pčela sve manje i zato trebamo naučiti kako im pomoći da se razmnože.
|
||
“Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”.
Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Flox ne ga sada zimi obrezivati, čekaj veljaču/ožujak i kada krene vegetacija onda obrezuj, isto kao i vinovu lozu, masline, ruže i sve normalne biljke "lišćare" koje uvijek tjeraju ciklus vegeacije početkom proljeća. Pozdrav..........schumy |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
flox ![]() Novo sjeme ![]() ![]() Pridružen: 12 Siječanj 2012 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 8 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Hvala ti, bojala sam se da ga sad ne smijem dirati jer ne cvate. |
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Flox, obavezno ga "čisti" i prorjeđuj, svake se godine berba i obavlja na način da se kompletne grančice u cvatu sve odrežu....
schumy |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
flox ![]() Novo sjeme ![]() ![]() Pridružen: 12 Siječanj 2012 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 8 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Schumy,
Zanima me još malo lavanda ako mi možeš pomoći, naime imam zasađen grm lavande u tegli (kontinentalna Hrvatska) i već je dosta velik. Iako se jako dobro drži, zanima me da li ga mogu malo obrezati, jer sam primjetila suhe izdanke između grančica sa listićima?
Bojim se da mu ne nanesem više štete nego koristi...
![]() |
||
![]() |
||
monstera ![]() Cvjetni guru ![]() Pridružen: 24 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 11895 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
![]() ![]() ![]() |
||
![]() |
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Koooooooooooonaaaaaačno mi je uspjelo, izgleda da nešto sa serverima nije bilo u redu ovih dana ili mojim ili forumskim(!!!??) Evo moga štiva: VISIBABA Naziv: VISIBABA, DREMULJKA, BABLJI KLIMPAČ, CINGLICA, DEBELOGLAVKA, MALI ZVONČEK, DREMOVAC, PODREMUŠAK...... Latinski naziv: GALANTHUS NIVALIS L. Engleski naziv: Snowdrop ![]() Sl. 1. Visibaba proviruje i upire svoje glavice prema suncu već u siječnju, snijeg nije prepreka za pojavu prve proljetnice koja je upravo boje snijega – bijela...... VISIBABA (dremuljka, bablji klimpač, cinglica, debeloglavka,mali zvonček, dremovac, podremušak), je zeljasta biljka visoka od 10 do 30 cm. Iz lukovice se već u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i samo jednim cvijetom. To je prvi glasnik nadolazećeg proljeća kojega ljudi doživljavaju kao prvu biljku koja se iza duge, obično dosadne zime pojavljuje u prirodi. Ovaj vjesnik koji se veseli proljeću i dolasku na svijet, obično požuri sa pojavljivanjem, pa se često nalazi u prirodi kako izviruje iz snijega. Izgled cvijeta je zvonast vjenčić koji tvori 6 latica koje su raspoređene u dva kruga. Vanjske su latice bijele, duguljaste, ima ih uvijek 3 komada, a unutrašnje su kraće, zatvorene kao mali lampion sa zelenim obrubom-pjegom na blago nazubljenim vrhovima. Mliječnobijeli cvjetovi su pognuti na stabljici, pa joj je otuda i narodni naziv – visibaba. Naziv je vjerojatno dobila i zbog cvijeta pognutog poput stare babe, a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala (mlijeko) i anthos (cvijet). VISIBABA je medonosna i peludnosna biljka, prvo šumsko, samoniklo prizemno cvijeće koje u kasnu zimu-rano proljeće daje pčelama i nektar i pelud. Cvjeta od siječnja (1mjeseca) do travnja (4 mjeseca). Sa ovako dugim razdobljem cvatnje, pčelama daje stalni izvor nektara, kao i peluda, koji je narančastožute boje, ali u ovo oskudno doba godine doprinos cvjetanja visibabe u razvoju pčelinjih društava je nenadoknadiv.... VISIBABA raste u listopadnim prozračnim šumama hrasta kitnjaka i običnoga graba, mješanim i zimzelenim šumama te na livadama od nizinskih do gorskih područja, pokraj rijeka, u bukovim šumama, na livadama, uz potoke i vrbike. Ne bira stanište vrlo je skromna u izboru tla na kojemu raste, pa je stoga višeznačno korisna biljka koju treba njegovati i očuvati u svojem prirodnom okolišu..... ![]() Sl. 2. I kada snijega nestane, pojava ove otporne cvjetnice i dalje razgaljuje dušu slučajnih putnika-namjernika koji je pronađu i vide u prirodi..... Sve češće Sve češće visibaba se može naći i u našim vrtovima, jer ju ljudi doživljavaju kao nježnu krhku cvjetnicu, koja mami svojim blagim i ugodnim miomirisom. VISIBABA ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Sadrži tvar galatemin ili nivalin koji se u nekim zemljama upotrebljava za liječenje dječje paralize. VISIBABA se razmnožava diobom lukovica ali i sjemenom, iako rjeđe. Porodica visibabe su sunovrati (narcisi), a njezina populacija čini oko 20 vrsta, koje su vrlo slične, nikada identične. Ona je trajnica, jednom kada se nađe na jednom terenu (arealu), tu ostaje zauvijek, a budući da se prirodnim putem dijeli iz lukovica uvijek nanovo na istom mjestu, često se u prirodi nađe i pravi "tepih" od bijelih cvjetova, tvoreći tako pravi mali arboretum u prirodi....... Miris visibabe je slab, blag kao dašak same prirode, a u Hrvatskoj je od 2006.god. zaštićena cvjetna vrsta. Nije jako ugrožena, osim kada se kao jedna od proljetnica sa atraktivnim cvjetovima, ne bere nekontrolirano i puno na jednome mjestu. Pravi ljubitelji prirode neće nikada ugrožavati ovu našu autohtonu vrstu rane proljetne cvjetnice, ali nažalost ima i takvih spodoba koje visibabu sve više ugrožavaju, jer ju masovno beru u vrijeme cvatnje, pa čak iskopavaju čitavu biljku, čime čine nepopravljivu štetu u prirodi, a s time nastaju i trajne promjene na njezinim staništima. Rasprostranjena je od Pireneja do Kavkaza i Male Azije. Kako vam se sviđa ova moja zamisao sa objavljivanjem medonosnog bilja u vrijeme kada cvate? Molim vaše iskrene odgovore, mišljenja i sugestije... Pozdrav.........schumy ![]() |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Dobro jutro, prošlo je dosta vremena od objave mojeg štiva o medonosnom bilju, ali kako sam obećao, - evo nastavka objavljivanja.....
Moja je zamisao da medonosno bilje predstavljam po vremenskim terminima cvatnje i pojave u Prirodi, pa je prva na redu jedna od četiri (4) proljetnice a to je visibaba.... Svi moji pokušaji jutros da objavim to na forumu su propali, nešto nije u redu sa serverom (mojim ili forumskim), "popravak" je sutra......... Pozdrav..........schumy |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Hvala na pohvalama, spremam novu medonosno/ljekovitu biljku, za par dana je objava novoga štiva..... Pozdrav...............schumy ![]() |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
Silvy ![]() Trajnica ![]() ![]() Pridružen: 28 Kolovoz 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2406 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Uf, sory,
napisala tekst, a poslala praznu poruku, molim adm. da je izbriše. schumy hvala ti na iscrpnom objašnjenju zlatice, a i ost. ljekovitih biljaka. Volim svratiti ovamo, nešto korisno naučiti. Veliki pozdrav ![]() |
||
![]() |
||
schumy ![]() Pustio korijenje ![]() ![]() Pridružen: 26 Kolovoz 2011 Status: Offline Bodovi: 465 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
Enrikova nona, ostavi ovu mladu faceliju, iako neće procvasti sada jer nije sezona, valjda će na proljeće ponovno niknuti i procvasti. Uvijek imaš vremena to zaorati. Pozdrav......schumy |
||
**za čistu prirodu i obilje pčelica
|
||
![]() |
||
enrikova nona ![]() Cvjetni guru ![]() ![]() Pridružen: 06 Prosinac 2010 Lokacija: Slavonija Status: Offline Bodovi: 6269 |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
|
evo ono sjeme koje sam bacila odmah po vrtu sada nakon kiše niklo i ovako izgleda neznam dali da ju ostavim ili da mm kad bude orao zaore? ![]() |
||
<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
|
||
![]() |
Odgovori ![]() |
Stranica <1234> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja ![]() Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |