Medonosno bilje

schumy napisao: Andina, hvala na podršci, da te malo ispravim  (bez uvrede): Pčele sakupljaju nektar i od njega preradom i složenom vrstom fermentacije i dodataka enzima proizvode med. Kada pčela donese nektar iz prirode u košnicu njegov sastav je 80% voda, 20% nektar, kada ga preradi zreli med ima 80% meda, do 20% vode. Pelud (cvjetni prašak) pčele skupljaju za svoju prehranu - to je "pčelinji kruh". Također složenom fermentacijom i dodatkom enzima nastaje perga - to je zreli prerađeni pelud koji pčele pohranjuju u prazno saće nabijanjem glavicama po njemu.... Pozdravljam želju da se pčele očuvaju, veliki Einsteun je jednom rekao (citat)......kada na Zemlji nestane pčela, čovjeku je preostalo jš 4 godine opstanka na našem planetu...... Pozdrav.........schumy

Eto vidiš da nemam pojma. Sramota me i priznati!
Hvala ti što mi pružaš šansu da naučim nešto korisno. Za literaturom o pčelarenju nikada ne bih posegnula, a zahvaljujući tebi, sada ću u knjižnici ipak potražiti knjigu o tome.

Ja sam kupila gotove biljke. Probala sam raznmožavati, ali nisam uspjela. Mislim da grančica mora biti poludrvenasta i imati "PETU".

@Sanja 123 je postavila vrlo korisnu literaturu u rubriku "Literatura o...-".Između ostaloga i ovu knjigu. Tu ćeš naći više :

]http://www.scribd.com/doc/30806924/Abeceda-vegetativnog-razmno%C5%BEavanja

Andina napisao: Tvoji tekstovi o medonosnom bilju su vrlo zanimljivi i korisni. Konkretno, ja sam do sada znala samo to da pčele skupljaju pelud i od njega prave med, ali koliko je koja biljka korisna pčelama, nisam imala pojma. Čitam da je pčela sve manje i zato trebamo naučiti kako im pomoći da se razmnože.

Andina, hvala na podršci, da te malo ispravim  (bez uvrede):
Pčele sakupljaju nektar i od njega preradom i složenom vrstom fermentacije i dodataka enzima proizvode med. Kada pčela donese nektar iz prirode u košnicu njegov sastav je 80% voda, 20% nektar, kada ga preradi zreli med ima 80% meda, do 20% vode.
Pelud (cvjetni prašak) pčele skupljaju za svoju prehranu - to je "pčelinji kruh".
Također složenom fermentacijom i dodatkom enzima nastaje perga - to je zreli prerađeni pelud koji pčele pohranjuju u prazno saće nabijanjem glavicama po njemu....
Pozdravljam želju da se pčele očuvaju, veliki Einsteun je jednom rekao (citat)......kada na Zemlji nestane pčela, čovjeku je preostalo još 4 godine opstanka na našem planetu......
Pozdrav.........schumy

Tvoji tekstovi o medonosnom bilju su vrlo zanimljivi i korisni. Konkretno, ja sam do sada znala samo to da pčele skupljaju pelud i od njega prave med, ali koliko je koja biljka korisna pčelama, nisam imala pojma. Čitam da je pčela sve manje i zato trebamo naučiti kako im pomoći da se razmnože.

Hvala ti, bojala sam se da ga sad ne smijem dirati jer ne cvate.

Schumy,

schumy napisao: Dobro jutro, prošlo je dosta vremena od objave mojeg štiva o medonosnom bilju, ali kako sam obećao, - evo nastavka objavljivanja..... Moja je zamisao da medonosno bilje predstavljam po vremenskim terminima cvatnje i pojave u Prirodi, pa je prva na redu jedna od četiri (4) proljetnice a to je visibaba.... Svi moji pokušaji jutros da objavim to na forumu su propali, nešto nije u redu sa serverom  (mojim ili forumskim), "popravak" je sutra......... Pozdrav..........schumy

Koooooooooooonaaaaaačno mi je uspjelo, izgleda da nešto sa serverima nije bilo u redu ovih dana ili mojim ili forumskim(!!!??)
Evo moga štiva:


VISIBABA


Naziv: VISIBABA, DREMULJKA, BABLJI KLIMPAČ, CINGLICA, 
          DEBELOGLAVKA, MALI ZVONČEK, DREMOVAC,
          PODREMUŠAK......
Latinski naziv: GALANTHUS NIVALIS L.
Engleski naziv: Snowdrop


Sl. 1. Visibaba proviruje i upire svoje glavice prema suncu već u siječnju,
         snijeg nije prepreka za pojavu prve proljetnice koja je upravo boje
         snijega – bijela......

VISIBABA (dremuljka, bablji klimpač, cinglica, debeloglavka,mali zvonček, dremovac, podremušak), je zeljasta biljka visoka od 10 do 30 cm. Iz lukovice se već u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i samo jednim cvijetom. To je prvi glasnik nadolazećeg proljeća kojega ljudi doživljavaju kao prvu biljku koja se iza duge, obično dosadne zime pojavljuje u prirodi.
Ovaj vjesnik koji se veseli proljeću i dolasku na svijet, obično požuri sa pojavljivanjem, pa se često nalazi u prirodi kako izviruje iz snijega.
Izgled cvijeta je zvonast vjenčić koji tvori 6 latica koje su raspoređene u dva kruga.
Vanjske su latice bijele, duguljaste, ima ih uvijek 3 komada, a unutrašnje su kraće, zatvorene kao mali lampion sa zelenim obrubom-pjegom na blago nazubljenim vrhovima.
Mliječnobijeli cvjetovi su pognuti na stabljici, pa joj je otuda i narodni naziv – visibaba.
Naziv je vjerojatno dobila i zbog cvijeta pognutog poput stare babe, a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala (mlijeko) i anthos (cvijet).
VISIBABA je medonosna i peludnosna biljka, prvo šumsko, samoniklo prizemno cvijeće koje u kasnu zimu-rano proljeće daje pčelama i nektar i pelud. Cvjeta od siječnja (1mjeseca) do travnja (4 mjeseca). Sa ovako dugim razdobljem cvatnje, pčelama daje stalni izvor nektara, kao i peluda, koji je narančastožute boje, ali u ovo oskudno doba godine doprinos cvjetanja visibabe u razvoju pčelinjih društava je nenadoknadiv....
VISIBABA raste u listopadnim prozračnim šumama hrasta kitnjaka i običnoga graba, mješanim i zimzelenim šumama te na livadama od nizinskih do gorskih područja, pokraj rijeka, u bukovim šumama, na livadama, uz potoke i vrbike. Ne bira stanište vrlo je skromna u izboru tla na kojemu raste, pa je stoga višeznačno korisna biljka koju treba njegovati i očuvati u svojem prirodnom okolišu.....
 


Sl. 2. I kada snijega nestane, pojava ove otporne cvjetnice i dalje razgaljuje
        dušu slučajnih putnika-namjernika koji je pronađu i vide u prirodi.....

Sve češće Sve češće visibaba se može naći i u našim vrtovima, jer ju ljudi doživljavaju kao nježnu krhku cvjetnicu, koja mami svojim blagim i ugodnim miomirisom.
VISIBABA ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Sadrži tvar galatemin ili nivalin koji se u nekim zemljama upotrebljava za liječenje dječje paralize.
VISIBABA se razmnožava diobom lukovica ali i sjemenom, iako rjeđe. Porodica visibabe su sunovrati (narcisi), a njezina populacija čini oko 20 vrsta, koje su vrlo slične, nikada identične.
Ona je trajnica, jednom kada se nađe na jednom terenu (arealu), tu ostaje zauvijek, a budući da se prirodnim putem dijeli iz lukovica uvijek nanovo na istom mjestu, često se u prirodi nađe i pravi "tepih" od bijelih cvjetova, tvoreći tako pravi mali arboretum u prirodi.......
Miris visibabe je slab, blag kao dašak same prirode, a u Hrvatskoj je od 2006.god. zaštićena cvjetna vrsta. Nije jako ugrožena, osim kada se kao jedna od proljetnica sa atraktivnim cvjetovima, ne bere nekontrolirano i puno na jednome mjestu. Pravi ljubitelji prirode neće nikada ugrožavati ovu našu autohtonu vrstu rane proljetne cvjetnice, ali nažalost ima i takvih spodoba koje visibabu sve više ugrožavaju, jer ju masovno beru u vrijeme cvatnje, pa čak iskopavaju čitavu biljku, čime čine nepopravljivu štetu u prirodi, a s time nastaju i trajne promjene na njezinim staništima. Rasprostranjena je od Pireneja do Kavkaza i Male Azije.

Kako vam se sviđa ova moja zamisao sa objavljivanjem medonosnog bilja u vrijeme kada cvate?
Molim vaše iskrene odgovore, mišljenja i sugestije...

Pozdrav.........schumy

Dobro jutro, prošlo je dosta vremena od objave mojeg štiva o medonosnom bilju, ali kako sam obećao, - evo nastavka objavljivanja.....
Moja je zamisao da medonosno bilje predstavljam po vremenskim terminima cvatnje i pojave u Prirodi, pa je prva na redu jedna od četiri (4) proljetnice a to je visibaba....
Svi moji pokušaji jutros da objavim to na forumu su propali, nešto nije u redu sa serverom  (mojim ili forumskim), "popravak" je sutra.........
Pozdrav..........schumy
 

Uf, sory,
napisala tekst, a poslala praznu poruku, molim adm. da je izbriše.

schumy hvala ti na iscrpnom objašnjenju zlatice, a i ost. ljekovitih biljaka.

Volim svratiti ovamo, nešto korisno naučiti.

 Veliki pozdrav       i samo tako naprijed.

enrikova nona napisao: schumy dobro nam došao , ja za sada nemam pčele ali možda nabavim 2 košnice za vlastitu uporabu ali su mi nekidan navratili poznanici koji se bave naveliko išli su kupiti faceliju pa sam užicala malo sjemena pola sam odmah bacila po vrtu a pola ostavila za proljeće čitala sam osim što je medonosna da je korisna i za tlo  kao zelena gnojidba

evo ono sjeme koje sam bacila odmah po vrtu sada nakon kiše niklo i ovako izgleda neznam dali da ju ostavim ili da mm kad bude orao zaore?