Biovrt

Kad se sade jagode? Gdje se mogu kupiti šumske jagode? Da li možda pripremiti zemlju za njih? Savjeti?

Triša, ma mislim da smo svi tu jedni drugi poticaj za vrtlarenje, baš je super što tako djelujemo jedni na druge 

Floraifauna, hvala ti na ponudi, budem si zapamtila pa se čujemo druge godine, druge godine počinjem i s sadnjom novog voćnjaka, bude mi super došlo sjeme Što se tiče Fukuoke, njegov način vrtlarenja je stvarno bio revolucionaran s obzirom na stajalište prema biosustavu a naspram "klasičnoj" poljoprivredi, ali gledala sam jedan francuski dokumentarac gdje je jedna gospođa počela vrtlariti točno prema njegovim uputama i neke stvari se u Francuskoj nisu pokazale učinkovite kao kod Fukuoke - razlog tome je što je svaki biosustav drukčiji, tako da preporučam ne držati se doslovno navoda u knjigama - bilo Fukuoke ili slično, već pokušajte uzeti iz knjiga osnovne smjernice prema kojima ćete raditi, a sve ostalo je na vama - na zapažanju što se događa u vašem jedinstvenom biosustavu i postupajte prema vlastitom zapažanju i iskustvu.
Karmela, neznam otkud si, kod mene je zemlja ilovasto-humusna i jagode super uspijevaju na toj zemlji. Kod nas dosta i rastu u šumama, točnije na rubovima šuma, a za nabaviti šumsih jagoda ima na proljeće u kauflandu.
Što se šljive tiče - opet ovisi otkud si - ako je to sad završna faza vegetacija šljive pred zimu i lišće će opasti onda ostavi bez ikakvih tretiranja - lišće će ionako opasti i zima će ubiti gljivice pepelnice. Što se samog prskanja tiče, više djeluje kao preventiva nego kad je zaraza nastupila - ako to ima smisla kod tebe u ovo doba godine - ukloni listove s zarazom i spali ih, a ostatak prskaj barem nekoliko dana uzastopno, po suhom i sunčnom vremenu. Pepelnica je i znak oslabljenog imuniteta biljke - jake i zdrave se biljke uvijek prilično uspješno bore protiv bolesti, ali su svejedno zaraze potkraj ljeta često neizbježne - baš u doba suša. I kod mene potkraj godine počinju određene biljke obolijevati od pepelnice, ali u toj fazi jednostavno ne poduzimam ništa - zima će sve to uravnotežiti.

 da silvek, fukuoka je upravo to i naglasio u svojoj knjizi "revolucija jedne slamke" da svatko mora promatrati prirodu pa tek onda djelovati u skladu s jedinstvenim uvjetima na toj zemlji... dok npr. savjet uz voćnjak posaditi drveće,primjerice borove koji bi štitili od mraza ili vjetra mi se čini vrlo logičan pa ću ga upotrijebiti tim više što se ponovio sa sasvim druge strane... za sjeme je onda dogovoreno, moram se zabilježiti u pravoj temi,a ne ovako,samo nikako da stignem sve

Evo jednog zanimljivog maila koji sam dobila i mislim da radi tematike najbolje tu spada. Prvo za mali uvod preporučam svima da pročitaju knjigu "Sjeme obmane" o genetičkom inženjeringu biljaka, a za one koji će prvi put čuti za Monsanto - to je kompanija koja se bavi genetičkim inženjeringu, a između svega ostalog pokušali su pred desetak godina patentirati kao svoje autohtono indijsko sjeme žitarica, prisiljavali poljoprivrednike da kupuju njihovo sjeme koje je tretirano zračenjem i više se ne razmnožava tako da su svake godine od njih ponovo morali kupovati sjemena također naveliko prodaju svoj GMO soju koja naravno može biti tretirana jedino njihovim herbicidom...uglavnom katastrofa za budućnost...


Stiže nam Codex Alimentarius

Vrlo vjerojatno velika većina vas nije čula za Codex Alimentarius, zar ne? Ako niste čuli za njega, to znači da je elita postigla svoj cilj, jer im upravo to najviše odgovara. Kada biste znali šta je Codex, njihov bi opstanak bio ugrožen. A upravo to želim postići ovim blogom, jer Codex dolazi. Stavlja se u upotrebu 31. prosinca ove godine. Možda vam u ovom trenutku to ništa ne znači, ali nakon što vam obrazložim šta je zapravo Codex, bit će vam jasno. Ako ćete nakon toga početi razmišljati o njemu, moj će cilj biti postignut.

Šta je zapravo Codex?
Codex Alimentarius je skup pravila za regulaciju poljodjelstva i potpunu kontrolu hrane od sjemena do konačnog proizvoda. Pokušat ću na što jednostavniji način napisati što znači njegova primjena.
- Pod Codexom više nije potrebno označavati životinje koje su genetski promijenjene, što je do sada bilo obavezno.
- Povrće i sjeme bit će izloženo zračenju. Trenutačno se to radi samo kod sjemenja i povrća koje mora dugo putovati, kako bi ostalo što duže svježe. Pod Codexom će to biti obavezno za sve životinje.
- Uvođenjem Codexa će sve životinje, koje se uzgajaju za hranu ili mlijeko, morati dobivati Monsanto hormon rasta i Monsanto antibiotike. Kompanija Monsanto je najveći proizvođač genetskih uzgojenih životinja na svijetu. (Vrlo podla, jedna od najpodlijih kompanija.)
- Ljudi će obolijevati zbog konzumiranja genetski uzgojene hrane. Tu uskače farmacija, koja će im nuditi pomoć u obliku svojih lijekova. Gotovo svi prirodni lijekovi postaju zabranjeni i označeni kao opasni, a bit će dozvoljeni samo farmaceutski proizvodi. Pa neka mi još netko kaže da je kemija zdravija od prirodnih pripravaka! Prirodni lijekovi su konkurencija farmaciji, te ih zato žele ukinuti. Vitaminski dodaci moći će se dobiti samo na recept.
- Codex u osnovi sprječava i ukida prirodno organsko ratarstvo. Da još jednom sve povežem. Codex Alimentarius će svu kontrolu nad hranom dati u ruke farmaciji i Monsantu kao najvećem proizvođaču genetski preinačene hrane. Ako se ostvare sve crne slutnje, u roku od 10 godina na policama u trgovinama imat ćemo samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekološke i biološke neće više biti. Seljaci će svake godine morati kupovati sjeme od Monsanta, a njihovo sjeme ima ugrađen gen koji sprječava daljnje razmnožavanje. Drugim riječima, ne proizvode sjeme, te seljaci moraju svake godine iznova kupovati sjeme. Naravno, od Monsanta.

Ironija je u tome da ćemo možda u prosjeku duže živjeti, ali će kvaliteta života biti slabija, jer će prehrana biti nekvalitetna. Bit će puno bolesti, farmacija će nam prodavati svoje proizvode i lijekove, tako da i oni dobe svoj dio kolača. A sada ono najstrašnije. Zbog posljedica uvođenja Codexa na svijetu će umrijeti oko 3 milijarde ljudi. Da, tako je, 3 milijarde!!! Zašto? Zbog pomanjkanja hrane, nekvalitetne hrane, čak i od bolesti od kojih je moguće ozdraviti, jer će prirodni lijekovi biti zabranjeni, imunitet oslabljen zbog nekvalitetne genetski uzgojene hrane.

Koje je rješenje i što se može učiniti?
Širite ovu vijest. Recite svim prijateljima, znancima, školskim prijateljima, suradnicima, obitelji i jednostavno svima koje poznajete. Pišite blogove, šaljite mailove, pričajte o tome. Vremena je malo, ali još nije prekasno. Codex treba stupiti na snagu 31. prosinca 2009. i zato treba požuriti.

Za Codex Alimentarius zadužena je posebna komisija. 1994. godine pokušali su uvesti Codex u SAD, ali su ljudi uvidjeli o čemu se radi i naveliko pisali lakoalnim političarima, kongresmenima. Trgovačkim lancima je postalo jasno da će propasti ukoliko se uvede Codex, te su sami lobirali za sprječavanje njegovog uvođenja. I zajedno su postigli da Codex na kraju nije uveden. Na to se komisija okrenuli Europi i, prema svim pokazateljima, tu će im uspjeti. Računaju na veću podjeljenost trgovine i slabiju komunikaciju među državama, što je točno. 31. prosinac je dan D. Još nije kasno, zato vas molim da širite vijest.

Šta ako se Codex stvarno uvede?
U tom vam slučaju toplo preporučam da jedete što je više moguće doma uzgojene i prerađene hrane. I još nešto vrlo važno. Čuvajte sjeme!!! Uvođenjem Codexa bit će teško ili gotovo nemoguće kupiti genetski neprerađeno sjeme. Zato ih obavezno spremajte kod kuće. Ako imate mogućnost, povećajte svoj vrt i pokušajte napraviti što veće zalihe zimnice, kako biste i preko zime mogli jesti što više zdrave hrane. Budite oprezni što kupujete. Najčešće su proizvodi većih i najviše reklamiranih proizvođača ustvari najgori za zdravlje.

sada je berba maslina. Imam sjeckalicu, usitnim sve sto se moze od lisca i grana masline. Razmisaljma da tim malciram povrtnjak. Sijena ili slame nemam. Dovoz sijena ili slame do moje kuce je problem.
Sto mislite o tom malciranju?

 Super tekst Silvek!

ako nešto znači, Silvek uz tebe sam..

Floraifauna, ono što ja smatram, ako će i kada doći do toga da će netko htjeti saditi GMO usjeve u našoj zemlji, trebo bi postojati organizirani pritisak javnosti da se to ne dozvoli... a do tad možemo probati informirati i osvjestiti čim više ljudi o tom problemu...a ako i kada bude i potreba, dignuti čim više ljudi na noge da se zajedno izborimo da se to ne dogodi...ljudi su u našoj zemlji prepasivni i previše si toga dozvoljavaju da im se nameće, a zapravo ne mora biti tako.

Karmela, pogledala sam članak, pa zapravo ako iz otpada masline dolazi kvalitetan kompost, ništa te ne košta probati, samo prati kako će ti biljke reagirati na takvu stelju

Silvek puno hvala na korisnim savjetima i linkovima

Ma legendo svaka čast -ovo je pravo -znala sam da će biti dobro ali ovo je fantastičan izviještaj. Samo tako nastavi