Bolesti i nametnici na ružama |
Odgovori | Stranica <12345> |
Korisnik | |
Dalmatinka
Novo sjeme Pridružen: 16 Siječanj 2008 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 33 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Mislim da je u tvom slučaju peronospora.
a evo i o ostalim bolestima ruže
Ruža je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadana tako velikim brojem štetnih organizama da mnogi vlasnici koji ih posade ako ne planiraju mjere zaštite već krajem kolovoza često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka mjeseca svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti (crna pjegavost, pepelnica, hrđa, plamenjača, siva plijesan), grinja (crveni pauk) i štetnih kukaca (lisne i štitaste uši, ružine osice i drugi). Ovisno o načinu i regiji uzgoja ruža (na otvorenom ili zaštićenom prostoru, kontinentalno ili mediteransko područje) pojava štetnih organizama ruža njihova je vrlo različita. Biljne su bolesti ruža značajno štetnije od štetnih organizama životinjskog podrijetla, a godišnji meteorološki uvjeti najviše utječu na njihovu pojavu.
Tijekom vlažnijih godina najvažnije štete na ružama uzrokuje zvjezdasta plijesan lišća (Marsonina rosae). Jednom kad se pojavi, teško se suzbija, a još teže iskorjenjuje. Kod uzgoja ruža na otvorenom ova je bolest često prisutna, dok u zaštićenim prostorima predstavlja mali problem. Zvjezdasta pjegavost se lako prepoznaje jer na gornjoj strani lišća nastaju crne ili tamnosmeđe okruglaste pjege promjera 2-12 mm. Neravnog su ruba što im daje zvjezdasti izgled, a najprije je napadnuto donje lišće ruža. Ako su pjege manje, najčešće ih je puno na zaraženom lišću, dok su velike pjege promjera barem 1 cm malobrojne. Uzročnik bolesti luči plinovit biljni hormon starenja (etilen), pa zato napadnuto lišće žuti i otpada. Gljivica prezimi na zaraženim biljnim organima, a za sam su početak i širenje nephodne oborine koje uvjetuju vlaženje lišća najmanje 7-12 sati, uz optimalne temperature 19-20°C (uvjeti za zarazu). Ukoliko se ne provode nikakve mjere kemijske zaštite, prijevremena defolijacija i regeneracija lišća može oslabiti ruže do te mjere da su bitno osjetljivije na zimska smrzavanja, uz manju cvatnju naredne godine. Samo jedno tretiranje ne rješava problem zvjezdaste pjegavosti ruža. Broj i razmak između pojedinih aplikacija navedenim pripravcima određuju količina i raspored oborina, odnosno osjetljivost ruža i potencijal (pojava) bolesti. U vrlo povoljnim uvjetima za razvoj bolesti zaštita je potrebna svakih 10-14 dana. Donedavno je najučinkovitija bila primjena jednog površinskog organskog fungicida iz skupine ditiokarbamata (npr. dopuštenje u našoj zemlji ima propineb), a često se još koriste mankozeb i metiram) + jedan sustavni pripravaka iz IBE skupine (u našoj zemlji dopuštenje imaju bitertanol, miklobutanil, fenarimol i triforin, a često se koristi još tebukonazol i penkonazol). U novije su vrijeme na zvjezdastu plijesan (ali također na pepelnicu, hrđu i plamenjaču) vrlo djelotvorne djelatne tvari iz skupine strobilurina (azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin, piraklostrobin). Na tržištu dolaze pojedinačno ili kombinaciji s drugim djelatnim tvarima, a moguće ih je miješati s površinskim ditiokarbamatima, odnosno ako se već pojavljuju znakovi bolesti s nekim pripravkom iz IBE-skupine. Pepelnica ruže (Sphaerotheca pannosa var. rosae) najčešća je bolest ruža, dominantna u mediteranskom uzgojnom području, odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zaštićenom i otvorenom prostoru. Raspoznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gornjoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25°C, uz relativnu vlažnost 40-70 %. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepelnica može napasti peteljku lista, izboj ili cvijet ruže (lapove i latice). Kod sorata s crvenim laticama lakše se uočava rahla pepeljaste prevlaka eliptična oblika nego na hibridima s bijelim cvjetovima. Pri suzbijanju koristiti pripravke.
Plamenjača ruže (Peronospora sparsa) nije česta bolest, ali se ponekad pojavljuje u jačem intenzitetu. Promjene nastaju najčešće na lišću gdje dijelovi lista između glavnih žila zadržavaju zelenu boju, dok ostali dio tkiva poprima različite nijanse žute boje. Nakon nekog vremena lišće otpada. Do razvoja plamenjače ne dolazi kada je relativna vlažnost zraka niža od 85 %, niti kada su temperature ispod 5oC ili više od 26oC. Pripravci iz skupine ditiokarbamata (npr. propineb) i strobilurini (azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin, piraklostrobin) su također djelotvorni na plamenjaču hrđa. Ružina uš (Macrosiphum rosae) ubraja se među veće vrste lisnih uši. Proširena je svuda, a uzgajivači ruža obično početkom svibnja primjećuju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Velike su svega 1,6-3,3 mm, svijetlozelene boje s tek naznačenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela. Oblici koji se razvijaju iz zimskih jaja nemaju krila i neuobičajeno brzo se množe. Sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi. Time uzrokuju dvojaku štetu: "krađom" biljnih sokova bitno zaustavljaju porast cvjetnih izboja ruža, a lučenjem viška slatkaste tekućine pogoduju razvoju gljivica čađavica, čime umanjuju estetski izgled ruža. Vrsta prezimi kao zimsko jaje na Rosa vrstama, a tijekom lipnja obično se pojavljuju krilati oblici koji se "sele" na različite trave (žitarice, kukuruz). Razvoju i umnažanju ružine uši pogoduju povišene temperature i relativna vlažnost zraka. Ruže valja redovito štititi protiv lisnih uši jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj cvjetnih pupova. Mogu se koristiti sistemični karbamati (npr. Pirimor 25 WG = 0,12%), neonikotinoidi (Confidor ili Magnum ili Boxer ili Rapid 200 SL = 0,04%, Actara 25 WG = 0,03%, Mospilan SP = 0,035%), organofosfati (Actellic 50 EC = 0,1% i dr.) ili sintetski piretroidi (npr. Beta-Baythroid EC = 0,05% i dr.). Lipanjsko sušenje cvjetnih izboja mogu uzrokovati ružine osice. Ta razliku od brojnih vrsta štetnih osica u voćarstvu (npr. kruškine, šljivine, jabučne) koje se pojavljuju već u travnju, ružine osice počinju letjeti tek mjesec dana kasnije. Ženke odlažu jaja ispod cvjetnog pupa. Leglicom urežu tkivo izboja i odlože 16-20 jaja. Nakon desetak dana razviju se ličinke, koje narastu do 2 cm, odlaze na lišće i izgrizaju ga. Većina insekticida navedenih kod suzbijanja ružine uši daju zaštitu protiv osice. Napad crvenog pauka (Panonychus ulmi) prepoznaje se po žućkastom lišću i brojnim sitnim, pokretnim, narančasto-crvenim grinjama. Suzbija se uglavnom u tržnoj proizvodnji ruža primjenom akaricida (npr. Acarstin 600 SC, Demitan, Envidor SC) ili istim pripravcima koji istovremeno smanjuju populaciju kalifornijskog tripsa (npr. Vertimec EC). Iz opisanog je vidljivo da ruže napada veći broj bolesti i štetnika. Važno je prepoznati njihov napad i odabrati dovoljno djelotvorne pripravke te se pridržavati priloženih uputa o primjeni i zaštiti u radu. |
|
Sponzorirani linkovi | |
Bastet
Novo sjeme Pridružen: 31 Kolovoz 2010 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 1 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Može pomoć, imam doma ruže kupljene u Konzumu.
Prije su bile lijepe, šarenih i jarkih boja, no onda su odjednom pupoljci počeli venuti i sušiti se. Trenutno su ostale samo tanke zelene stabiljke, no ipak se jedna oporavlja. Može li mi tko možda objasniti zašto mi se ruže tako dure i kako da opet počnu cvasti jer inače nemam sreće sa ružama
|
|
administrator
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
administrator tata-mata foruma © Pridružen: 28 Siječanj 2007 Lokacija: Zlatna dolina Status: Offline Bodovi: 6910 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
dali je ruža posađena u zemlju ili je još u teglici???
a ovako na brzinu.... nije cesto da se biljke kupljenje u supermarketima suše. jer dođu iz idealnih uvjeta u trgovine i tamo budu u ne adekvatnim uvjetima za biljke i to ih dosta puta unisti.
|
|
sunceeee
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Odrastao grm Pridružen: 22 Kolovoz 2010 Lokacija: Hrv. zagorje Status: Offline Bodovi: 1634 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Dalmatinka svaka čast, vrlo opširno sve opisano! Ruže je najbolje svaki tjedan špricati radi preventive, kao i ostalo cvijeće koje vole nametnici i koje je sklono bolestima. Najbolje izmiješati nešto protiv gamadi te nešto protiv boleština uz dodatak nekog sredstva za bolje prijanjanje.
|
|
Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega! Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza)
|
|
Cvijetoholičar
Novo sjeme Pridružen: 16 Kolovoz 2010 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 20 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Sretno dedi, i svaka čast Dalmatnika.
|
|
lilie
Trajnica Pridružen: 10 Ožujak 2010 Lokacija: Belišće Status: Offline Bodovi: 2319 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
znati mnogo ne znači biti mudar
|
|
waterlily
Mladi grm Pridružen: 06 Kolovoz 2009 Status: Offline Bodovi: 709 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
To je po meni pepelnica.
Ili Siva plijesan (Botrytis cinerea) |
|
rose
*Moderator Foruma Moderatorica Pridružen: 16 Listopad 2008 Status: Offline Bodovi: 5598 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
pepelnica je drugačija,ovo je po meni crna pjegavost. i meni su ruže isto ove godine bolesne,nema sta ih nije napalo,tako da cu morat uzet nesto sto je za vise nametnika
|
|
waterlily
Mladi grm Pridružen: 06 Kolovoz 2009 Status: Offline Bodovi: 709 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
To je sve zbog ove silne vlage i kiše.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Već sam kod Lili napisala da moje ruže nisu toliko oboljele, možda neka mala promjena sitna na lišću ( a i jesen je).
Posađene su na najposnijoj pjeskovitoj ledini. Dodavala sam konjske i pileće brikete, ureu 7 ( florin 7) i što je najvažnije mislim da ih je ojačala grka sol za četinjače. Taj savjet sam vidjela na nekom filmiću iz velikig engleskih vrtlarskih centara. Šaka se pospe oko biljke. Ukopavam im koru od banana |
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Evo pa pogledajte moje ružice. U tom dijelu su najveće oborine u Hrvatskoj, vjetar brije i kosti, nenormalni skokovi temperature, katastrofa, sve smrzne do dna na ružama zimi....
Puno biljaka je zahvatila i plamenjača i pepelnica tikvice, asteri, pomidori, ali ruže su predivne ( bar meni) http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4759&PN=56 |
|
rose
*Moderator Foruma Moderatorica Pridružen: 16 Listopad 2008 Status: Offline Bodovi: 5598 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
auf,tebi je stvarno zahvatilo ruze. čim ih prskas?
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne znam je si meni ovo napisala, iza mog je posta? Moje ruže su zdrave da zdravije ne mogu biti, ničim ih ne špricam. To su ti kišne kapi i nove grane ruža koje su svjetlije crveno-roskaste. Na jednoj se samo vide točkice, ali to je nedostatak željeza ili nečeg slično. Mislim da su gorka sol i ova đubriva, napravili da se listovi sijaju i kao da su sprejani sprejem za cvijeće. U nedelju sam ih okopavala i nagratala, svakih pet minuta sam stajala po pet minuta i divila se kao su prekrasne u tom svom korovu koji ih je nadrastao Inače gorka sol ili magnezijev sulfat se dodaje cvijeću ( jednako kao i željezo)kod promjena na lišću i ojačavanje lišća i biljke ( kamelije i drugo cvijeće), kod četinjača sprečava smeđu trulež. Takođe čempresić mi je lijepo se oporavio od nje, dodala sam to i clematisima i svim biljkama koje su tipa tekoma, lonicera.... |
|
rose
*Moderator Foruma Moderatorica Pridružen: 16 Listopad 2008 Status: Offline Bodovi: 5598 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
meni je ruze ovo ljeto napalo sve sto se moglo da ih napadne,tako da cu morat uzet nesto i za pepelnicu,lisne uši,hrđu i crnu pjegavost.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
Klimatis
Odrastao grm Pridružen: 20 Rujan 2010 Status: Offline Bodovi: 1360 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Mi smo se počeli ozbiljno baviti problemom ruža prije 3-4 godine i imamo dobre rezultate.
Što se tiče nametnika , sve su lijepo opisali forumaši prije. A što se tiće hrđe, crne pjegavosti i sličnih zaraznih bolesti mi smo provodili tretmane raznih vrsta i na kraju smo našli dobitnu formulu kako ih suzbiti u što većoj mjeri . Razgovarali smo čak sa jednim od naših najvećih uzgajača ruža i po njegovom mišljenju bez špricanja i muke nema zdravih ruža. Od proljeća pa do ljeta svakih 3 tjedna špricanje: jedanput kontaktnim sredstvom (mi koristimo) Polyram, a drugi put Sistemik sredstvom(mi koristimo Baycor). A po ljeti kad je jako sparno samo bakar. Naravno to špricanje ovisi o vremenu, količini zaraženih ruža i njihovom stanju. Zaraženo lišće i granje odstraniti obavezno i baciti u smeće ili zapaliti da bi se suzbilo i spriječilo širenje bolesti. Ako treba imam odličnu tablicu u kojem su popisani i objašnjeni svi preparati.
|
|
antonija
Cvjetni guru Pridružen: 29 Travanj 2010 Lokacija: župa dubrovačka Status: Offline Bodovi: 5001 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
jučer je samo san,a sutra samo vizija: no ako danas živiš dobro, svako jučer postaje san o sreći, a svako sutra vizija nade. Stoga se pobrini za danas.
|
|
LeoNata
Pustio korijenje Pridružen: 22 Veljača 2011 Lokacija: Dugo Selo Status: Offline Bodovi: 278 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
molim vas ako netko zna što je zahvatilo ovu mini ružu (u takvom sam je stanju dobila) i lišće jedne ruže.
hvala vam Na listovima mini ruže su neke smeđe flekice, a na lišću ove druge nema nikakvih flekica ni bubica, već je samo list kao nabran. I pitanje- sa čime je najbolje preventivno tretirati ruže (svi o tome pričaju) i kako često? Ja ih nemam puno, ali su mi drage i sačuvala bih ih što duže. pozdrav! |
|
Cimicifuga
Cvjetni guru Najljepši vrt 2017 Pridružen: 11 Studeni 2009 Lokacija: Velika Gorica Status: Offline Bodovi: 5167 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Imam dosta ruža pa i dosta problema sa njima, pogotovo jer se nalaze u blizini šume. Jako me interesira kako i sa čime ti provodiš zaštitu ruža pa te molim objavi nam tablicu i upute. |
|
Klimatis
Odrastao grm Pridružen: 20 Rujan 2010 Status: Offline Bodovi: 1360 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
http://www.virag-roses.hr/pdf/Tablica.pdf
Ovo je jedna lijepa tablica preparata. Prvo kontaktnim otrovima, pa sistemicima, i bakar u ljeto. Svaka 3 tjedna špricanje, s time da treba zaražene grane rezati i ukloniti. Mi smo ih palili. Također pojedinačno trganje i čupanje zaraženih listova. Radikalno sam orezala sve ruže najesen, i evo već prvi put špricala. kakve su bile prije 3 godine, ajme. Jer ima dosta vlage u vrtu. Malčiranje poželjno. Sad nam onaj ružin pikac napada ruže, pa ću slijedeći put dodat confidora u otopinu. Ne kažem da će se suzbiti 100% ali naočigled je bolje. Koristila sam Baycor, Polyram, Captan i Folicur. |
|
Neka se sve zeleni
|
|
Odgovori | Stranica <12345> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |