Šmrckov dnevnik radova

Postoje i zaštite koje se ispune vodom kao ova plastika, te se prekrije sa zaštitnom tkaninom da se dodatno zaštiti od vode i snijega.
Ovo je zaštita za niže biljke.



Evo još korisnih ideja za zaštitu. Nije teško zaštiti biljke

 

Ove posude sa vodom bi u mom dvorištu bila dobra zaštita. Njih valjda vjetar nebi odnio.

Ovu godinu moram u borbu sa plamenjačom i krumpirovim nemetodama. Naletila sam na zanimljiv članak. Prema njemu ću odabrati ovogodišnju sortu krumpira, ako je nađem. MM kaže da je vidio tu vrstu krumpira ( sadnog) u vrtnom centru.


http://krajiski.com/novosti/1148_ako+ima+krumpira+nema+gladi.html

Tako su se u Lici zadržale stare sorte, poput "desireea", koji je zastupljen s preko 95 posto. Ta se sorta kod nas uzgaja već 30-ak godina i postala je sinonim za lički krumpir. Odlikuje se većim postotkom suhe tvari (oko 21 posto), koji je u uslovima Like i znatno veći (oko 23 posto)

Bio-smjernice - ekološka gnojidba krumpira

Ukoliko odlučite gnojiti neposredno prije sadnje, dva tjedna ranije kompostom ili dozrelim stajskim gnojem (100 - 150 kg dušika po hektaru), potrebno je isti zaorati na dubinu od desetak centimetara. Od sadnje do nicanja krumpiru nije potreban dušik jer u to vrijeme biljka živi od rezervi iz gomolja iz kojeg raste.
Prihraniti možete nakon nicanja, te prije drugog okopavanja dodatkom razrijeđene i prozračene gnojnice (1:3), biljnim čajevima i homeopatskim pripravcima (naročito onima s dodatkom silicija (501) ili pak dozvoljenih organskih gnojiva (supervit, lumbripost, agrovit,...) te iste implementirati motikom.
Gnojidba većim količinama dušika može narušiti prirodnu ravnotežu jer ga krumpir ne može iskoristiti, a postoji i opasnost od povećane osjetljivosti na bolesti. Povrh toga prilikom prihrane gnojnicom mogu nastati opekotine na listovima (listovi krumpira vrlo su osjetljivi na gnojnicu koja ih nagriza) pa ju treba aplicirati za umjerenih temperatura i oblačnog vremena.
Prihrana je optimalna do visine grmova od 10 do 15 centimetara jer se kasnijom primjenom pospješuje samo rast lišća što negativno djeluje na kvalitetu gomolja (tvrdoća ljuske, sadržaj škroba).
Osim gnojidbe prilikom uzgoja krumpira unutar sustava ekološke proizvodnje potrebno je voditi računa o čitavom nizu pojedinosti.

dobri i loši susjedi

Savjetujemo vam da osim pravilnog četverogodišnjeg plodoreda parcelu s krumpirom planirate blizu graha, češnjaka, špinata, luka (dobrih susjeda). Pored paradajza i kupusa, a naročito pored graška i celera, krumpir neće imati dobar prinos.

- obrada tla u ekološkom uzgoju

Bez obzira na tehnička dostignuća, savjetujemo vam da se pripremite za težak rad. Oranje kao osnovnu obradu tla treba provesti u proljeće. Nakon toga zemlju treba ostaviti desetak dana da bi niknuo korov te je preorati još jednom na dubinu od 10 do15 cm. Tijekom kultivacije krumpir je potrebno čak tri puta okopavati (zgrtati i plijeviti), no umjesto motike naravno da možete koristiti pomoć zvjezdastih kopačica ili freza.

Oštrim se za sljedeću sezonu, ova zadnja mi je podbacila zbog neznanja.


Evo jedan zanimljiv članak o biodinamičkoj poljoprivredi.

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=32308

Hej, djevojko, što radiš u ovim danima zime??

Slikica od Proljećenceta krasi moj zid

Važnost dušika, kalija i fosfora za biljke

Kalij i fosfor, ova dva elementa potiču metabolizam biljaka i staničnu diobu, koja rezultira sa velikim bogatim cvjetovima na kojima vam mogu pozavidjeti svi vrtlari.

Dušik potiče lisnatu masu, važan je za vegetativni rast i razvoj biljke. Obično ga nedostaje u tlu (priroda ne može sama stvoriti dovoljne količine dušika), te bi ga trebalo svaku godinu dodavati kao prihranu.  Sadrži se u sušenoj krvi, brašnu od sjemena pamuka .

Fosfor je neophodan za razvoj snažnog korjena, voćki, cvjeta i sjemena. Vrlo je teško iskoristiv biljkama, već u kontaktu sa tlom počne gubiti svojstva i mogućnost apsorbcije ,ako ga biljke odmah ne iskoriste. Mnogi vrtlari koji, misle da ga redovito dodaju biljkama, u biti imaju siromašna tla sa fosforom.
Najbolji oblik fosfora su nekada davno vrtlari dodavali u zemlju nakon klanja životinja. Pilali i mljeli kosti,te komade mesa na kostima,i svježu krv dodavali kao đubrivo i to je bio dobar izvor fosfora a i drugog đubriva. Sve je moralo biti ne kuhano.
 Današnje koštano brašno koje je prošlo termičku obradu ništ koristi.

Uloga kalija nije do kraja razjašnjena ,ali je jako bitan za cjelokupni razvoj biljaka.Pretpostavka je da je kalij jako bitan za razvoj korjena, gomolja i stvaranja sjemenena.
Bitan je katalizator fotosinteze. Važan za stvaranje škroba i kretanje šećera u biljkama, vitalni element za sintezu proteina i iskorištavanje dušika biljkama.
Kalijem je bogat pepeo. Pepeo se ne smije prekomjerno koristiti zbog mogućnosti oštećenja korjena biljke.

--

Zbog važnosti ova tri elementa, uvijek se nalazi sastav na gnovima bilo da su organska ili ne.

Brojke NPK označavaju procentualno koliko je kojeg u sastavu od 100 % mase.
Npr. 8-16-16 je 8% dušika - 16 % fosfora - 16% kalija, a ostatak procenata je inertni nosač gnoiva.

Neka gnoiva su nepotpuna kao npr. urea nosi čisti dušik bez ostalih elemenata i ako je 45-0-0 to znači da je 45% sastava čisti dušik a ostalo 55% nosač bez fosfora i kalija.

Kemijska gnoiva imaju točniju analizu i iskoristivost za biljku je brža i veća od organskog gnoiva.

Organsaka gnoiva u tlu moraju biti kemijski izmjenjena da bi ih biljka iskoristila, te to ide sporije ali ih biljka ima na duži period.
Organska su sigurnija za korjen, da ga neće oštetiti kao kemijska. Takođe sadrže još nutrijenata, ne samo NPK.

Postoje i mješavina sporo otpuštajućih i brzo otpuštajućih gnoiva.

--
Za biljke se mora odabrati pravilan odnos NPK.

Za povrtaljke
Ako je potrebna lisnata masa tad ide 12-12-12 ili 15-15-15.
Ako povrtaljka stvara korjenje, sjeme, plodove, likovice tad ide 6-24-24, 6-12-18, i 8-16-16 i slične odnose.

Za dobar vrt mora se poznavati puno stvari, i primjećivati nedostatci i pokazatelji. Đubriva nisu inekcija za lošu strukturu zemlje koja se organski mora poboljšati, niti se može sa đubrivima popraviti PH vrjednost zemlje.
Đubriva ne mogu ispraviti loš odabir biljaka koje sadimo, niti mogu pomoći u kontroli napasnika.
Đubriva su samo jedan segment koji pomaže da vrt dođe do savršenstva.

U biti, kakva sve đubriva postoje u svijetu ne biste vjerovali
I čime nas hrane, da znate odmah bi lopatu u ruke i sanduke zemlje na balkon, umjesto cvijeća bi si sadili hranu i  ako  nemamo vlastite hrane na dijeti bi bili

Sve jedemo što raste iz vode smućkane sa NPK
Počinjem se baviti ozbiljno poljoprivredom

Pa naravno, jedva sam čekala 12. mjesec da je stavim Hvala

Ova ograda, tj slična nićža mi je stvorena za odjeliti vrtove. Vrbina ograda