Šmrckov dnevnik radova

Drug Mile vidiš razliku krumpir bez vjetro zaštite povaljan, a ovak kod zaštite je u odličnom stanju ( druga slika).





Na ovoj zadnjoj slici je pola krumpira ispod slame na zemlji. Vidi se linija, u sredini do cvjetova je prema dnu ispod slame ( znači ovaj koji još nije procvjetao).

Neka vrsta repe ili rotkve, sva se u listove dala.

Hibridna lavanda „Budrovka“, lavandin, je otporni kultivar, pogodan za uzgoj u kontinentalnim područjima jer podnosi temperature i do -20 oC. Budrovka uspijeva na laganim tlima, pjeskovitim ili šljunčanim a pogodna su joj i glinasto-humusna tla na krečnjacima ili kalcitnim stijenama. Ne podnosi kisela i vlažna tla. Optimalna pH vrijednost tla za uzgoj lavandina se kreće između 6,5 i 7,5. Ako su tla kisela mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela. Površina za sadnju lavandina mora biti potpuno izložena suncu. Za sadnju su pogodni brežuljkasti tereni koji odgovaraju vinogradima.

Preporučljiva je sadnja u proljeće (koncem travnja ili tijekom svibnja) iz razloga što se tada mogu saditi manje presadnice Budrovke, koje su na tržištu znatno jeftinije. Jesenja sadnja zahtijeva jaču i krupniju presadnicu koja je u mogućnosti podnijeti zimske uvijete.

Lavandin treba umjereno (oskudno) zalijevati. To znači da nasad treba zalijevati onda kada je suh. U početnoj fazi rasta, nakon sadnje, treba mu više vode a kasnije manje. Dobro podnosi sušu a suvišak vlage može dovesti do odumiranja korijena i propadanja biljke. Jake kiše mogu smanjiti udio eteričnog ulja u cvjetovima i do 50%.

http://www.komora.hr/?page=savjeti,25,48

http://www.lavanda-bacac.hr/sadnja.html

Nisam sigurna u kojem je mjesecu uvenuo dio moje crossandre, ali bila je zima ili kasna jesen...

Evo kako su to mravci uradili, sve mi je niklo između gredica. Kadifica niti jedna nije na mjestu sve su po sred prolaza. Vražiji mravci

Plastenik za pomidore, a oni nikakvi. Kad me MM ne sluša i ne napravi na vrijeme



Sanduk kapulica i mrkvica, koju treba raščupati

Smjernice za sjetvu u buduće

Ne sijati rotkvicu, ne dobijam dobre rezultate. Većina rotkvice je crvava i suha. Sijana prije dvije godine je otišla u sjeme.

Našla sam i razlog.

Rotkvica je povrće koje nije tako zahtjevno, a prva berba dolazi jako brzo, za trideset dana. Biljka podnosi umjereno toplu i vlažnu klimu. Jako je otporna na hladnoću i temperaturu do -6 stupnjeva Celzija.
Međutim, postoje dva problema kod sjetve na koja morate pripaziti. Ako rotkvicu sijete jako rano, dugotrajno djelovanje i niske temperature izazivaju prorastanje prije stvaranja zadebljalog dijela stabljike između korijena i kotiledonskih listova koji se koristi kao namirnica. Isto se može dogoditi i ako je sijete u kasnoj proljetnoj sjetvi, kad je dan dulji od 12 sati, uz smanjenost vlažnosti zraka i tla i povišene temperature. Rotkvica tada stvara cvjetne stapke, a time se poremeti građa hipokotila koji postaje mekan, suh i drugačijeg okusa.

Najbolje vrijeme za uzgoj rotkvica je ožujak, travanj i rujan. Zahtjevi su tada zadovoljavajući, temperatura od 16°C i visoka vlažnost zraka. Kod rotkvice  je jako kratka vegetacija i ako su uvjeti povoljni, za berbu dospijeva nakon 30 dana. Zbog kratke vegetacije, možemo imati čak četiri berbe ako se sjetva obavlja svakih 10 dana. Rotkvica ne podnosi gnojidbu stajskim gnojem, zato je sijte tamo gdje ste imali rajčicu, krastavce i tikvice. Na istoj površini možete je posijati nakon tri godine.

Rotkvica se sije na dobro usitnjeno tlo, u redove razmaka od 14 cm, na dubinu od 1 cm, s razmakom između sjemena 5 cm. Ako su uvjeti povoljni, sjeme će niknuti za pet dana nakon sjetve. Želite li dobiti kvalitetan hipokotil, kod vegetacije rotkvu morate najmanje tri puta navodnjavati. Berba mora biti pravovremena, a bere se prije same upotrebe jer brzo vene.

http://www.sjemenarna.com/download/ProGarden_katalog_08.pdf

Sorte sjemenskog krumpira