(A) Lisne uši

Škropite ih hladnom vodom; škropite ih ekstraktom koprive; škropite ih rastopinom sapunice: to ušima zalijepi dišne otvore; zaprašite ih kamenim brašnom; ako pored graha, rajčice i krastavca posadite čubara – Satureia, to odbija crnu uš na grahu; Zaštitna sredstva za biljke: npr. Primor, Roxion S / Decis, Neudosan.

Vunaste uši

Za zaštitu oko drveća zasadite dragomilje – Tropaeolum majus; koru očetkajte; deblo namažite biološkim premazom za debla; škropite rastopinom sapunice; to ušima zalijepi dišne otvore; jako napadnute dijelove odstranite; sredstva za zaštitu biljaka: npr. Promanal.

Zredstva za zaštitu biljaka: npr. Promanal.

(B) Crveni pauk

Napadnute dijelove odstranite: biljke koje imaju mekanu koru, škropite ekstraktom od koprive; biljke s tvrdom korom škropite sredstvima koja sadrže naftu; voćke zimi namažite premazom za debla;

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Roxion S, Naturen.

Nematodi: Zasadite kadificu i neven da potaknete nematode; izmjenjivanje usjeva i miješani usjevi sprečavaju jednostrani razvoj jedne štetočine; napadnute dijelove biljke uništite – nemojte ih odložiti na kompost.

(C) Štitaste uši

Koru očetkajte, na jesen biljke premažite premazom za stabla; u veljači / ožujku škropite sredstvima koja sadrže naftu – to djeluje i kod vunastih ušiju i gusjenica malog smrzavca; škropljenje možete ponoviti ljeti;

Sredstva za zaštitu biljaka: z npr. Promanal, Naturen.

Buhači

Vole sušu, zato neka vaše zemljište bude vlažno, a to ćete postići zastiranjem;

Sredstva za zaštitu biljaka: mlade biljke je potrebno zaštititi, i to tako da ih zaprašite kamenim brašnom, biljke ne pomičite i ne pokrivajte ih zaštitnim mrežama.

(D) Kornjaši – Curculionidae

Kukce je najbolje pokupiti navečer s džepnom svjetiljkom; protiv ličinaka se možete boriti i parazitskim nematodima, koje od travnja do rujna vodom za zalijevanje donesete na napadnuta mjesta.

Tujin lisni zavrtač – Cossidae

Napada samo tuje u vrijeme velikih suša; tuje postanu smeđe iznutra prema van;

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Dimilin

Mali smrzavac

Na jesen da ga spriječite namjestite oko debala voćaka ljepljive obruče, a zimi škropite sredstvima koja sadrže naftu ili poškropite malo prije te molo poslije dobi cvjetanja, i to preparatom Bacillusthuringensis.

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Decis

(E) Gusjenice na povrću

U travnju / svibnju preko povrća rasprostrite zaštitne mreže da spriječite odlaganje jajašaca na biljke, a ako su biljke napadnute, gusjenice i jajašca morate redovito pokupiti; škropite preparatom Bacillusthuringensis i ne pripravkom od kopriva!

Sredstva za zaštitu biljaka: npr. Decis

Biljne mušice i njihove ličinke

U vrijeme odlaganja jajašaca (travanj / svibanj) biljke zaštitite mrežom; posijte miješane kulture biljkama koje si međusobno pomažu; biljke prašite kamenim brašnom, pripravcima od algi ili drvnim pepelom: za kupusovu muhu upotrijebite posebnu foliju koju stavite oko mlade biljke.

http://www.baumax.hr/c/%C4%8Ceste%20%C5%A1teto%C4%8Dine,%20te%20kako%20se%20od%20njih%20za%C5%A1tititi/cms.02000379.html?pg=1

Najbolja preventivna mjera pred gljivičnim oboljenjima

Najbolja preventivna mjera pred gljivičnim oboljenjima

Sjeme dezinficirajte

Dezinfekcijsko sredstvo u prahu stavite u papirnatu vrećicu sa sjemenom, te vrećicu dobro protresite. Alternativa: sjeme namočite u dezinfekcijsko sredstvo koje ste sami pripremili.

Neka među biljkama bude dovoljno razmaka

Ako su biljke preblizu jedna drugoj, onda se nakon kiše one vrlo polako suše, a to potiče veliki broj gljivičnih oboljenja.

Zalijevanje odozdo

Kod zalijevanja pazite da nikad ne smočite listove, stabljike, cvjetove ili plodove. Zalijevajte rano navečer i to vodom sobne temperature.

Zastiranje

Da bi održavali jednakomjernu vlažnost, pokrijte tlo između raslinja otrgnutim lišćem, pokošenom travom ili slamom.

Škropljenje

Mlade biljke škropite biljnim pripravcima u razmaku od 3 do 4 tjedna. Prije nego što biljke posijete ili posadite, zemljište temeljito zalijte biljnim pripravkom.

Gnojenje

Izbjegavajte visoko dozirana mineralna gnojiva, koja sadrže dušik. Za blago dovođenje hranjivih tvari, dovoljne su biljne gnojnice.

http://www.baumax.hr/c/Najbolja%20preventivna%20mjera%20pred%20gljivi%C4%8Dnim%20oboljenjima/cms.02000379.html?charsetdetector=%C3%B6&pg.offset=2

Integrirana zaštita biljaka

Pod integriranom zaštitom biljaka podrazumijeva se kombinacija raznih mjera kojima možemo izbjeći ili uništiti štetočine, upotrebljavajući kemijska sredstva samo u zaista neophodnim slučajevima i to najmanjem mogućem omjeru.

Što je biljka u boljem stanju, lakše će podnijeti štetne utjecaje okoline.

Faktori koji smanjuju opasnost od napada štetočina i raznih bolesti:

• zasađivanje domaćih-autohtonih biljaka koje odgovaraju prirodnoj vegetaciji, te su prilagođene našim uvjetima

• biljke nisu zasađene u monokulturama (izmjenjivanje biljne kulture)

• pravilan odabir sorti za pojedine rasadnike

• dobra priprema zemljišta, te njegova kasnija njega

• zdravo sjeme i zdrave sadnice

• uvažavanje potrebne udaljenosti među raslinjem

• dodavanje humusa i uravnoteženih gnojiva

• primjerena njega biljaka

• uvažavanje izmjenjivanja usjeva, te susjednog bilja

• poticanje korisnih životinja

I da zaključimo – pasionirani vrtlar morao bi uvažavati sljedeće:

Biljke je najprimjerenije zasađivati u miješane usjeve. To sprečava štetočine, a i preveliko širenje bolesti. Mnoge biljke mogu svojim izlučivanjem čak i otjerati štetočine s drugih biljaka. Dobri susjedi su npr. rajčica/mrkva; rajčica/kupus; crveni luk/jagode/salata; krumpir/špinat. Slaba kombinacija je npr. rajčica/krumpir/grašak.

Stvorite više različitih životnih prostora, kao što su guste živice, samostalno raslinje (drveće, grmovi), niše te vlažna mjesta. U vrtu zasadite različite zaštitne biljke, kao što su neven, kadifica, te različite ljekovite biljke npr. lavandu i kopar protiv ušiju, te izop, timijan (majčina dušica) i metvicu (nanu) protiv kupusovog bijelca.

Ako je u Vašem vrtu sačuvana ravnoteža, onda će se pored štetočina pojaviti i korisne životinje. One su naime potrebne za preživljavanje drugih. Zato štetočine, ako je to ikako moguće, ne istrebljujte otrovima, jer time uništavate i mnogo korisnih organizama. Korisnim životinjama ostvarite životni prostor, poput npr. naslage drva složene u redove, hrpu korova ili lišća.

U knjižarama možete dobiti knjige s različitim savjetima, koji detaljno opisuju uzajamnu zavisnost u prirodi (koje smo i mi ukratko predstavili).