Šmrckov dnevnik radova |
Odgovori | Stranica <1 7475767778 85> |
Korisnik | |
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
Sponzorirani linkovi | |
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Krasno izgleda! Ako bude šupalj, možeš ga puniti i tako zapeći u rolu. I ja sam dobila par sjemenki jednog koji bude šupalj, ali nije jaguar, ne mogu se sjetiti kak se zove i posadila sam dva komada za probu.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ma kakav god bude, bitno je da je domaći
|
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(1)
|
KOMPOST - PREHRANA VAŠEM POVRTNJAKU
Kompostiranje je metoda pretvaranja organskih ostataka koji prolaze proces razgradnje na jednostavne spojeve, u plodni humus. Humus poboljšava strukturu tla, omogućavaju bolje zadržavanje vlage, poboljšavaju prozračnost tla, povećava njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuje ga hranjivim sastojcima te povećava otpornost biljaka na štetnike i bolesti. Humusom možemo gnojiti vrt, voćnjak, travnjake i saditi cvijeće… U proljeće, prije intenzivnog rasta biljaka, kompost pospemo po tlu i lagano izmiješamo s površinskim slojem zemlje. Kompost ne voli duboko ukopavanje. Možemo ga iskoristiti za pripremu supstrata za tegle, što je idealno za balkonske vrtove, miješajući ga sa vrtnom zemljom. Kompost možemo dodavati tijekom cijele godine. Količina koju dodajemo ovisi o vrsti bilja. SIROVINA ZA KOMPOSTIRANJE Kompostiranje kao proces počinje već u kuhinji, u kojoj se prikuplja bio-otpad. Ostatke kod pripreme hrane nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu posudu koju praznimo svakodnevno. Što su sitnije izrezani to će se prije pretvoriti u kompost. Otpadci moraju biti vlažni ali ne i mokri. Posudu ne pokrivamo i ne držimo na suncu da bismo izbjegli stvaranje neugodnih mirisa. Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u zelene - bogate dušikom, i smeđe - bogate ugljikom. U zelenu sirovinu spadaju: sirovi ostaci voća i povrća, taloga od kave i vrećica od čaja, trava, kora krumpira, ljuske jaja, biljni ostaci iz vrta, izmet domaćih životinja biljojeda… U smeđe sirovine spadaju: lišće i suhe biljke, borove iglice, kora drveća, grančice, slama, sijeno, piljevina, papir, pamučne tkanine, uvelo cvijeće, pepeo drvenog ugljena ili drva… Na kompostnu hrpu NE SMIJEMO ODLAGATI: ljuske oraha, češere, lišće oraha, bolesne biljke, velike količine novinskog papira, časopise, pelene, ostatke duhana, stare lijekove, ulja, plastičnu ambalažu, bojano drvo i stiropor, kamen, metal, PVC , različite kemikalije, lijekove, boje, baterije, staklo, gumu, životinjski i ljudski izmet, te ostatke koji sadrže pesticide i antibiotike. Ostatke kuhanih jela, meso, kosti i mliječni proizvodi vrlo lako će privući glodavce pa se nikako ne preporučuju. Točan omjer zelenog i smeđeg ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine smeđeg na jednu trećinu zelenog materijala. KOMPOSTER Preporučljivo je da kompostište bude na sjenovitom mjestu zaštićenom od vjetra. Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma. Tlo na mjestu za kompostište mora biti propusno kako ne bi dolazilo do nakupljanja vode. Bilo bi dobro da mjesto ima blagi nagib. Najjednostavniji način slaganja je na otvorenu hrpu čija visina ne bi smjela biti viša od 1 - 1,5m promjera oko 1m. Ukoliko imate veće količine materijala za kompostiranje možete napraviti više hrpa ili jednostavno produžiti hrpu da ne bude šira od jednog metra, a dužina će tada ovisiti o količini materijala za kompostiranje. Sve će izgledati ljepše ukoliko vaše kompostište ogradite odnosno napravite komposter. Najjednostavniji i najčešći komposter možete napraviti od drvenih letava, možete iskoristiti i neku staru paletu. Dimenzija su najčešće 1mx1m, odnosno možete ih prilagoditi prema dužinama letvi koje imate na raspolaganju. Komposter možete napraviti i od neke plastične ili druge posude. Najvažnije je da na posudi izbušite rupe na dnu kako bi se kompost mogao iscijediti. Da bi mikroorganizmi mogli djelovati, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu, jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa. SLAGANJE KOMPOSTNE HRPE S kompostiranjem možemo započeti tijekom cijele godine. Kompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad na raspolaganju imamo dovoljno materijala. Hrpu je potrebno složiti odjednom jer se samo tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilni tijek kompostiranja. Prvi sloj složimo od grubo usitnjenih grančica, kako bi se osigurao protok zraka pri dnu kompostne hrpe. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Nakon toga materijal slažemo u slojevima debljine oko 20cm, a svaki sloj pospemo tankim slojem zemlje ili još bolje starog komposta ili gnoja. Pokošenu travu prije stavljanja u kompostište, raširimo u tankom sloju da se prosuši. Na vrh kompostne masu stavimo tankim sloj zemlje da bi neutralizirali mirise. Hrpu povremeno prozračujemo vilama. Aktivnost mikroorganizama veća je u toplom dijelu godine i tada kompostnu hrpu moramo redovito zalijevati i štititi od isušivanja te provjeravati njenu vlažnost. U zimskim mjesecima hrpu štitimo od hladnoće. Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima. Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, na primjer tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton nikako najlon. Kompost ne smije biti prevlažan. Ukoliko je kompost previše vlažan trebate omogućiti drenažu suvišne vode ili dodati suhog kompostnog materijala kao što su novine ili piljevina. Ukoliko je kompost presuh potrebno ga je zaliti vodom ili dodati biljne ostatke koje će mu nadoknaditi nedostatak vlage. Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se na taj način čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama. Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula. Pri okretanju pazite da kompost koji je bio na dnu dođe na vrh i obrnuto. Tako će se kompost prozračiti, a po potrebi ga možemo i navlažiti. Ukoliko otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće - najmanje jednom mjesečno. Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije. Zagrijavanje komposta je jako važno jer se na taj način uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. U početnoj fazi razgradnje temperatura u sredini hrpe komposta dosegne i do 70°C. Vlažnost komposta možete provjeriti tako da iz dubine hrpe uzmete šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnete. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, vode nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Ovisno o godišnjem dobu u kojem ste započeli s kompostiranjem i drugim uvjetima, nakon 6 do 12 mjeseci nastaje humus. Zreli kompost je jednolikog izgleda. U njemu se više ne prepoznaju izvorni sastojci od kojih je nastao. Ne zaudara, dapače, miriše na šumsku zemlju. Tamnosmeđe je do crne boje. Nezreo kompost nije tamne boje, kiselog je mirisa i u njemu se još nalaze ostaci lakše i teže razgradivih sastojaka te mora odležati još neko vrijeme. Takav kompost preokrenemo i prozračimo te pustimo da dozrijeva. Ukoliko trebate hranjive tvari za zalijevanje vrta, organski otpad možete odlagati u veliku kantu ili bačvu i jednostavno čekati da istrune, a potom iskoristiti za zalijevanje vrta. http://www.facebook.com/513019495404008/photos/a.517741494931808.1073741831.513019495404008/538690806170210/?type=1&theater |
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
U pravu si. Sjetila sam se naziva svog šupljeg - acordion. Ove godine ga imam prvi put i posadila sam samo dva za probu. Trebao bi biti rebrasti, a takve obožavam, podsjećaju me na one iz vrta prabake.
|
|
Olja
Mladi grm Pridružen: 13 Siječanj 2011 Lokacija: Yugoslavia Status: Offline Bodovi: 842 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Smrcko,pravo je zadovoljstvo svratiti na tvoje stvarno edukativne stranice,uvek nesto novo i korisno!
Bas si me zagrejala za komposter...uvek mi je zao da bacam otpad iz kuhinje koga ima konstantno....Hvala za ideje,stvarno je ouno razloga imati ga! |
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Di si ti meni, draga smrckice? Došla sam vidjeti tvoje brze jaguare. Tako ranu sortu moram i ja nabaviti.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
zova
Pustio korijenje Pridružen: 21 Travanj 2014 Lokacija: bihrs Status: Offline Bodovi: 319 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ma vidi ti nje carice,svaka čast
|
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Divota... Kako si ih uspjela natjerati da tako brzo sazriju? Ovo s vagom ti je super ideja.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Došla kod mene jedna žena na kavu i pita zašto su mi aparati prekriveni prekrivačima, kao u onim filmovima kad nema dugo ljudi u kući. Pitala sam je, ako želi i ako joj smeta, otkriću ja to pa nek se nagleda aparata.
Kad jednom ja kod nje i isto prekrila nekim krpama sokovnik itd... i pitam što je to. Pa kaže ona meni naučila sam od tebe da ne vrijedi život provesti sa krpom u ruci Pa kad dolaze čudni gosti ja to skinem. Bila sam gadno bolesna 2-3 godine i to je bilo super rješenje. Onako kad je sve otkriveno možeš brisati svaki dan. Sad još da naučim ne peglati robu bi bilo super i kupit suđericu. ------------- Kako sam ih natjerala da sazriju? Na najvrelijem su suncu. Jedan dan su se smežurali kao babci, ne smije se zemlja u saksiji posušiti. Ali su se oporavili. |
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Vegetables You Can Grow in the Shade
|
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Naučiti ćeš, draga moja. Za početak, probaj ne peglati ručnike, krpe za posuđe, pa i posteljinu. Tajna je u tome da ih, odmah po sušenju, lijepo i uredno složiš. Vjeruj, ja sam brzo naučila...nije da sam lijena, ali zašto ne imati manje posla ako se može.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
To već odavno ne peglam. Sušilica rastegne koliko rastegne.
Nego znam da ima osoba koje iz sušilice ne peglaju majice, kojih kod mene ima kao u priči. Ili su njihovi strojčeki drugačiji ili im manje smeta malo zgužvano. Nema to veze sa ljenošću nego na kraju dana mi se neda sajati 2 sata za peglom, sa otečenim nogama. Evo moja gredica nakon sinošnje tuče, treće ovu godinu. Ništa nije niklo, gdjekoja mrkva. A i ovo malo luka polupalo. Presijala sam blitvu, špinat i radić. |
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Tuča? Grozno, kod mene je puhalo kao ludo, padalo do besvijesti... srećom, štete nije bilo, osim polomljena jedna grana plumbaga.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
KompostiranjeKompost - srce vrtaNajbolje gnojivo za svaki vrt je kompost i svaki vrtlar može ga spraviti sam ako slijedi dane upute. Materijal za gradnju kompostištaŠto je raznosvrsniji materijal to će brže teći proces kompostiranja i gotovi kompost će biti kvalitetniji. Mjesto za kompostištePreporučljivo je da mjesto za kompostište bude na sjenovitom mjestu.
Najbolje je u hladovini nekog stabla ili većeg grma (breze, bazge ili
lješnjaka). Slaganje kompostne hrpeKompostnu hrpu započinjemo graditi u trenutku kad na raspolaganju
imamo dovoljno materijala. Hrpu je potrebno složiti odjednom jer se samo
tako osigurava dovoljno visoka temperatura potrebna za pravilni tijek
kompostiranja. Što se sve smije staviti u kompost?U kompostnu hrpu preporučamo dodavanje ljekovitih biljaka. Za to su posebno pogodni: Što se događa unutar kompostne hrpe?Već za dva dana temperatura se podigne na 45-500C, a u narednih 5-10
dana dostiže vrhunac od 60-650C, te dovodi do uništavanja patogenih
organizama i sjemena većine korova. Kasnije temperatura pada, jer
bakterije razgrade sve razgradljive tvari. Pojavljuju se drugi
mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i
drvenastih materijala. Nakon dva mjeseca počinje preobrazba preostalih
tvari u stabilne i složene humusne spojeve. U tome sudjeluju razni sitni
organizmi (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kišne gliste).
Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima
tamnosmeđu boju. Kišnih glista i drugih organizama sve je manje i
pojavljuje se karakterističan miris "šumske zemlje". |
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Prošle sezone sam imala svoj kompost i bila super zadovoljna.
Smrkice, bila sam na zovinoj temi, vidim da si stavila link o bolestima rajčice, kao da si znala da će mi zatrebati. Jedan moj paradajzić je nešto napalo, sigurno neka gljiva. Na tom dijelu povrtnjaka imam posađeno 12 margloba i upravo ih idem pošpricati quadrisom, na moju veliku žalost morati ću upotrijebiti kemiju ili ostati bez svega. Razmišljam i da ga u potpunosti iščupam i spalim, ali svejedno ostaje zemlja i pored toga posađeni ostali paradajzi. Kolika je šansa da se svi zaraze? Ne mogu staviti slikicu, riknuo mi je mobić, a fotić treba nove baterije.
|
|
Odgovori | Stranica <1 7475767778 85> |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |