Savjeti za početnike

Evo listajući forum, nisam našla tražilicom ništa slično, a puno puta mi je palo na pamet da bih nešto pitala, ali opet, neda mi se trpati temu glupim kao pitanjima.
Pa možda da ova tema ostane za sva moguća pitanja za nas koji bi svašta, a neznamo ništa

Konkretno kada presadim biljčicu u pitar/žardinjeru/petnjak i naspem zemlju, da li zemlju da utabam i stisnem ili ne? Ako da koliko jako?

Jel bolje cvijeće polijevati odozgo ili odozdo?

Da li treba stavljati kamenčiće ispod zemlje ko drenažni neki sloj za sve bilje?

I da, što savjetujete od "alata" da bi trebalo obavezno imati na početku?

I tako... Imam ja toga još, ali pomalo

znam da je puno varijanta, ali opet, nešto osnovno, okvirno da ne uništavam svaku temu svojim rookie provalama

ja sam potočnicama ostavila skroz rahlo zemlju, samo nasula, morati ću to onda malo stisnuti

nadam se da će se tema održati, a ja kad se sjetim što sam još ono imala na umu ću pitati, naravno

Pa možete trenutnu zemlju prosijati kroz sito ( napravi se okvir i pocinčana mreža na to zategne) ili ako imate novaca najbolje je dovesti kamion zemlje.

Pogledati po oglasima prodaje li netko zemlju. Naravno provjeriti kakva je to zemlja da ne bude gora od vaše. Možda netko kopa nešto pa odstranjuje zemlju.

A dalje trud i rad, praviti kompost od trave, lišća i ostataka oljupina iz kuhinje.

U mom vrtu smo primjenjivali sve tehnike obogaćivanja zemlje, koje većina i nerazumije
Moja zemlja je pjeskovita sa ostacima građevinskog otpada koji su ljudi odbacivali iz svojih dvorišta.
Prvo smo prosijali, pa smo od susjeda uzeli dubinsku zemlju ( kopali su septičku), što je bio loš potez jer je dosta loša zemlja ( sam pjesak).
Malo po malo smo nabacivali travu, lišće... i obogoćivali tlo. Tako da borba ide dalje.

Eto jedan brzinski savjet, sad idem na posao

*lady 75o* dobrodošla. Pitanja si postavila mnogo. Zbog preglednosti, malo bi trebalo posložiti teme; ja bi ih podijelila na sobno vrtlarstvo, biljke uzgajane u loncima, cvjetnjacima, pitarima, vazama, sve se svodi na jedno, lončanice bilo sobne ili biljke za uzgoj na balkonima, terasama, prozorskim daskama. Za to ti trebaju jedne dobre vrtlarske škare, sve ostalo se može improvizirati. Druga je tema uređenje okućnice, koje obuhvaća ograde, ulazna vrata, put do kuće, garaže, staze i stazice, u svim mogućim izvedbama, sjenice i mjesto za sjedenje, jezerca, dakle građevinski dio posla s jedne strane, a s druge strane hortikulturni: koja ukrasna stabla ili grmove posaditi ili ako se netko odluči za korisni vrt,  koje voćke ili jagodičasto voće saditi, povrtnjak. U ukrasni vrt pripadaju osim ukrasnog drveća i grmlja još živice, travnjak, cvjetne gredice s jednodogodišnjim, dvogodišnjim ili trajnim nasadima, ovisi o afinitetima vlasnika. Dobro je odmah odrediti u nekom kutu mjesto za kompostište Dakako za te radove ti trebaju i različiti alati, koji se mogu nabavljati postupno. Za početnike dosta. 

Najbolje je i početi sa manjim dijelom vrta i učit se, kad se pretjera brže se i odustane.

Pa slikaj nam taj dio koji želiš urediti.

Ako je trokut između nečega i nije velik i ako ima građevinski otpad prosij zemlju odstrani sav korov i busenje ( busenje se posebno može kompostirati, sloj busenja+ sloj vapna, i naravno čekati godinu dana...) ili vratiti na dno gredice u dubinu na oko 0.5 metra.

Takođe ako vadiš zemlju i pripremaš, u dubinu možeš ubaciti šumskog lišća, meni se to pokazalo fenomenalno kod biljaka.
Pođubri mješanim briketima sada, a u jesen konjskim ( griju zemlju). Ili pak ako imaš stajnjak ( kozji, ovčiji, kravlji, kokošiji,...), samo pazi da je pripremljen za vrt ( zreo). Naravno konjski stajnjak je bolje na jesen ubaciti u vrt.
Dodavanje šumske zemlje može biti jako dobro hranjiva je, samo se mora sterilizirati ( preliti kipućom vodom).

Baciš i ureje ( florin 7).

Poslije sve što posadiš dohranjuj.

Kad formiraš gredicu, stavi biljke na površinu zemlje i kombiniraj prije sadnje. Takođe najbolji način je nacrtati nacrt na papiru i to veći da se vidi pravo stanje. Tad će ti najbolje sinuti što želiš.

Stavljaj biljke koje su za tvoje podneblje otporne i dobre, za tri godine sam se naučila da se trebaju stišati strasti i ne saditi sve što nam za oko zapne. Više štete nego koristi.
Često je dobro pogledati što uspijeva u susjednim vrtovima.

Malčiraj usitnjenom travom, to ti je prirodno đubrivo i zaštita od isušivanja.

Ako imaš krtice ili voluharice zaštiti korjenje sa mrežom ( pocinčana ) i voluharice se moraju držati pod kontrolom.

Ja više ništa ne stavljam u zemlju bez zaštite, kosilica mi je sa sandukom pa za cvjetnjak imam sitnu travu. A planiram i sjeckalicu nabaviti, za lišće i otpad.

Eto toliko, pitaj što te zanima pa ćemo pomoći.

Nikad nije kasno, imaš još poprilično vremena do ljetnih vrućina. Mislim da ne bi trebalo gubiti vrijeme na prosijavanje zemlje. Dovoljno je preštihati na dubinu lopate, pritom povaditi krupnije kamenje i otpad, ako ga ima i ukloniti sve korijenje trajnog korova. Ako je zemlja odmorena nije dobro ni previše gnojiva dodavati, jer nisu sve biljke jednaki potrošači hranjiva. One koje trebaju više lako se prihrane "lokalno". 

Evo da prokomentiram na tvoj prvi post.

Sve što pišem pišem iz svog iskustva, i kako ja radim.

Na dno posude za sadit uvijek stavim krhotine cigle ( crijepa ili stiropora), da bi drenaža bila bolja i manje zadržavanje vode. Znam miješati i šumsku steriliziranu i kupovnu zemlju ( i to ovu što prodaju po crpkama, ona mi je najbolja). U bočne slojeve stavljam obavezno brikete i otrov za kukce koji se uvlače u zemlju ( gusjenice, hruštevi...)

Poslije nadohranjujem prihranom za odgovarajuće biljke( cvjetnice) i ureom takođe ( pogotovo na početku sezone )

Naravno zemlju malo pritisnem i nadopunim, jer se u suprotnom slegne previše. Ako se i pored toga slegne još naknadno nadodati zemlje.

Takođe kod sadnje dodam malo drvenog ugljena, toje đubrivo i za dezinfekciju zemlje.

Balkonsko cvijeće bi uvijek poljevala odozgo, jedino kod prezahtjevnih biljaka se može staviti voda u veću posudu i provući hulahopka koja će vući vodu u korijen po potrebi biljke.

Neke biljke traže zračnu vlagu pa idu na kamenčiće koji su u vodi ( napr dipladenija).

Ova vrsta lopate mi je jako bitna za stvaranje rubova cvijetnih gredica i odstranjivanje korova na rubovima.

imam jedno pitanje. imam balkon i na njemu clematis, kadife, pelargonije, osteospermum, viseći lotus i maćuhice. s obzirom da je ovih dana stalno kiša sva zemlja se natopila. jutros sam u strahu od truljenja korijenja unijela pelargonije, kadife i viseći lotus u stan a clematisu teglu zaštitila vrećom. da li sam dobro postupila ili cvijeće slobodno može ostati nekoliko dana na kiši iako je zemlja sva natopljena?
problem mi ga je unositi u stan jer ga nemam gdje staviti, pogotovo da sve bude na svijetlu