Kompost u zdravom vrtu. |
Odgovori | Stranica <1 234 |
Korisnik | |
gospina trava
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru Pridružen: 11 Svibanj 2010 Status: Offline Bodovi: 5954 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
On je izbetonirao postolje i veli da nema problema sa glistama, ja sam se začudila ali veli da je istina, ako ne vjerujem nek dođem provjeriti.
|
|
Sponzorirani linkovi | |
gospina trava
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru Pridružen: 11 Svibanj 2010 Status: Offline Bodovi: 5954 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Evo link foruma gdje je čovjek postavio i sliku toga kompostera :
http://www.vinogradarstvo.com/forum/index.php?topic=437.15 |
|
Baka Bea
Trajnica Pridružen: 19 Ožujak 2008 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2451 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Nešto mi nije jasno, kako gliste, točnije kišne gujavice mogu biti problem? Pa ja ih namjerno nasadim da prerađuju otpatke. Tamo otkuda bježe znači da nešto ne valja, ne vole kiselu sredinu, naprimjer. Kad ih u kompostu ima manje ili su ga napustile, ukazuje da za njih više nema hrane, kompost je dobro prerađen i spreman za upotrebu, a one se preselile u gornje slojeve marljivo dalje prerađivati. Ono što poslije njih ostane je divan, crni sipki kompost, bez ikakvih mirisa, spora i drugih patogenih mikroorganizama. Kupujemo ga pakiranog u vreće pod raznim nazivima, ako nemamo vlastiti kompostarnik (ili komposter).
|
|
gospina trava
Profil člana
Pošaljite privatnu poruku
Pronađi poruke člana
Poseti WEB site člana
Dodaj na listu prijatelja
Cvjetni guru Pridružen: 11 Svibanj 2010 Status: Offline Bodovi: 5954 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Nisu problem, već je problem ako ih nema u kompostu, tj ako je u izbetoniranom. Ali veli čovjek da iako je izbetaonirao da ih on ima i da razgrađuju kompost, jer se drže u gornjem tj. friškom sloju komposta.
Sorry prvi put sam se krivo izrazila. |
|
PeKa
Upravo klijam Pridružen: 07 Siječanj 2011 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 122 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
|
|
ramika
Nedavno posijan Pridružen: 29 Studeni 2009 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 47 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ima detaljno uputstvo kako se kompostira na balkonu. Sve se mora jako dobro usitniti i pomješati sa usitnjenim grančicama, hoblovinom, i mora biti vlažno i rahlo. Onda nema mirisa. Dobro je dodati malo zrelog komposta,( tko može nabaviti)ili običnu zemlju iz vrta ( da se gliste nasele)Vidjela sam jednom na tv, čovjek drži gliste u velikoj kutiji u dnevoj sobi i hrani ih ostacima iz kuhinje!!!!!!!!!!!!!
|
|
Baka Bea
Trajnica Pridružen: 19 Ožujak 2008 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 2451 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ramika nije problem nabaviti kalifornijske gliste. Može se kupiti leglo. No ove su se izlegle iz jajašaca zaostalih u kompostu koji su prerađivale, kupilla sam ga na kompostištu kod proizvođača. Moje unučiće sam naučila da poštuju život, pa i njihov. Kad su bili mali govorili su "idi ti sojoj mami" i nježno ih preneosili ručicama na kompost, a tome je kumovao i crtić "Pčelica Maja" i glista imenom Max. O kompostiranju na balkonu ima mnogo savjeta, ali princip je zapravo isti.
|
|
ramika
Nedavno posijan Pridružen: 29 Studeni 2009 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 47 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Kompostiranje u buretu Priprema posude Potrebno je plastično bure s poklopcem ili kanta za smeće. Bure ili kantu za smeće dobro operite. Zatim izbušite rupe u dnu i stranicama. Veličina rupa neka bude od 15-25 mm. Pri dnu bureta možete izrezati pravokutni otvor (5-10 cm od dna) za vađenje komposta. Postupak kompostiranja Dno bureta (oko 15 cm visine) pokrijte sječkom, ili, u nedostatku
sječke, može se koristiti usitnjeni karton. Zatim, napunite bure, najmanje do
pola, vašom smjesom za kompostiranje: dobro izmiješajte usitnjene grane i travu
s ostacima biootpada iz kuhinje. Pazite da masa ne bude zbijena, jer može doći
do truljenja i ružnog zadaha. Dobro bi bilo umiješati jednu kantu komposta
(tražite od nekoga tko već kompostira! ), jer se u njemu nalaze bezbrojni mali
pomagači koji su neophodni: bakterije, gljivice, gliste i druge male životinje
iz tla. U nedostatku komposta, dodajte lopatu obične vrtne zemlje. Veoma je
važno da sve bude sitno isjeckano (kao za voćnu salatu) i dobro izmješano, jer
svi mali organizmi koje hranite u vašem kompostu moraju imati kisika i vlage.
Gornji dio mora uvijek biti rastresit i zračan, ali ipak dovoljno vlažan. Kod
stavljanja bioostataka iz kuhinje, potrebno je svježi materijal grabljicama
umješati u površinski sloj uz obavezno dodavanje usitnjenog drveta, slame,
hoblovine ili suhog lišća. Nakon nekoliko tjedana, potrebno je kroz rupu na dnu kante ( bureta) izvaditi dio materijala, te ga dobro rastresti – prozračiti. Zatim dodati i izmiješati svježi biootpad iz vrta i kuhinje i sve zajedno staviti na vrh sadržaja u bureta. Ovaj postupak ponavljati svakih nekoliko dana. Nakon otprilike 3- 4 mjeseca moći ćete, u malim količinama, koristiti prvi vlastiti kompost. |
|
ramika
Nedavno posijan Pridružen: 29 Studeni 2009 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 47 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Anaida
Cvjetni guru Pridružen: 22 Travanj 2007 Lokacija: Hr Status: Offline Bodovi: 7297 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Moj kompost je već više godina u upotrebi i daruje mi puno kvalitetne zemlje. U njega ubacujem isključivo zdrave biljne otpadke. Prije sam znala ubaciti i karton ali sam i od toga odustala.
|
|
"Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca."
P.Bosmans |
|
hoya
Cvjetni guru Pridružen: 26 Rujan 2008 Lokacija: rijeka Status: Offline Bodovi: 6573 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Anaida, možda nisam u pravu, ali mi se čini da sam čitala da nema straha ni za bolesne biljke jer se njih stavi u sredinu komposišta, tamo su navodno dovoljno visoke temperature koje ih unište. Možda sam u krivu, neka me netko ispravi ako jesam, a ja ću pokušatu naći taj tekst.
|
|
Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT
|
|
Anaida
Cvjetni guru Pridružen: 22 Travanj 2007 Lokacija: Hr Status: Offline Bodovi: 7297 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Hoyček, čula sam i ja za to - ali ipak radije takve biljke spalim, pa mi onda i pepeo dobro dođe . Sve iskoristimo!!
|
|
"Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca."
P.Bosmans |
|
hoya
Cvjetni guru Pridružen: 26 Rujan 2008 Lokacija: rijeka Status: Offline Bodovi: 6573 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Ma naravno i ja tako radim, ali kad sam već napisala evo teksta:
U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura može dosegnuti 50 - 70°C. Zagrijavanje komposta važno je jer se tako uništavaju sjeme korova, uzročnici bolesti, nametnici, itd.
Ovdje sam našla http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm osnove za početak
|
|
Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Da ugibaju mokroorganizmi koji su se tu našli i osjetljiviji su, a da nismo ni bili svjesni da su na biljkama. Ali ne smije bacati zaraženo u kompost. Sterilizacija se ne može desiti pri 50 stepeni, jer to nije nikakva temperatura.
Na biljkama postoje virusne bolesti ( pelargonije, hoste..), pa pljesan ,bakterije... Za pojedine mikroorganizme je potrebna visoka temperatura za ugibanje. Pljesan, plamenjača i pepelnicu treba ukloniti pažljivo i najbolje zapaliti, one se šire zrakom i može dolaziti iz tla ili sa zaraženih biljaka. Kad bi se biljke bacile na kompost postoji mogućnost da se spore šire dalje. A kompostna hrpa nema jednaku temperaturu na svim djelovima, jer je to nemoguće postići. Jedino da se to prelije ključavom vodom. Pogotovo gdje se to javlja, kao kod mene, je najbolje odstraniti biljke koje stvaraju zarazu općenito. Cijeli vrt mi dobije pljesan, povrće, cvijeće... Prvo krene sa krumpirom. Mada mi je jedna osoba rekla da nikada do unatrag 2-3 godine nisu imali plamenjača i te vrste bolesti, ali se klima promjenila i sad pogoduje bolestima. Evo recimo kako je opasna pepelnica. Štetnost: Pepelnica (oidium) je američkog porijekla. Zapažena prvi put u Engleskoj 1845. godine, brzo se raširila u Evropi, da bi već 1850. zahvatila sva vinogorja Sredozemlja, a potom i Afrike i Australije, onemogućavajući praktično, u prvo vrijeme, proizvodnju grožđa. Pepelnica je i danas u mnogim vinogradarskim rajonima, naročito toplih krajeva, vrlo ozbiljna bolest, često opasnija od peronospore. Na većini savjeta stoji ovakva preporuka - Nikad u kompost ne treba stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te korov http://www.kompost.hr/info.asp?ID=21 Da u mom komposteru su normalno rasli krumpiri i biljke se ukorjenjivale, nije bilo uništeno Zato je bolje nemani uništiti i namlatiti po kratkom postupku |
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
hoya
Cvjetni guru Pridružen: 26 Rujan 2008 Lokacija: rijeka Status: Offline Bodovi: 6573 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Slažem se smrcko, samo ja na prste jedne ruke mogu nabrojati bolesne biljke u svom vrtu. Imamo veliki problem sa lisnim ušima i sad baš pitam MM ima li još koji problem - nema.
Već nekoliko godina prakticiramo prskanja sa gnojnicom od koprive, kalifornijskom juhom i crveno ulje. Imala sam spremne vrećice sa suporom i gdje god sam naslutila pojavu plijesni odmah sam djelovala. Ove godine mi je adut za naše proljetne nedaće bijelo ulje.
Tako da u biti ni nemam što odvajati od materijala za kompostiranje. Dok nismo primjenjivali preventivu i mi smo morali spaljivati ili bacati u smeće dio biljaka. Naravno da je sigurnije baciti nego se poslije boriti sa boleštinom na cijelom vrtu.
Osjemenjeni korov ne odvajamo jer prosijani kompost stoji i par godina spreman za upotrebu. Grešku smo napravili kad smo ga direktno stavili u vrt, ali s vremenom se povećala količina i možemo čekati.
|
|
Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT
|
|
mirna
Već proklijao Pridružen: 07 Svibanj 2009 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 231 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Jako nam se proširio korov po travnjaku. Oko nas ima dosta livada i zapuštenih vrtova pa to nije ništa neobično. Nabavili smo alatku za vađenje korova (naporan posao kad je u pitanju velika površina). Efikasna je ali ima jednu malu manu, a to je da uz korov vadi i nešto zemlje. Ostane rupa u zemlji, a nekako imam dojam da „bacam“ zemlju. Zanima me što mislite o tome da se to sve skupa stavlja u komposter? Ne znam hoće li taj korov preživjeti i nekada kasnije se ponovno zakorijeniti. Imam na umu maslačke koji su ocvali i kojekakav korov bez cvijeta. Ako da, treba li to prije isjeckati? Osim toga, imamo stari nešpricani voćnjak i takvim ga i dalje održavamo u smislu da obavimo samo zimsko špricanje crvenim uljem. Zbog toga (?) otpada dosta plodova. Mogu li se i oni stavljati u kompost ili će masa postati suviše žitka? |
|
bugicaza5
Cvjetni guru Pridružen: 11 Siječanj 2014 Lokacija: Karlovac Status: Offline Bodovi: 8291 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Osobno ne bih stavljala ništa što bi se moglo zasjemeniti. U kompost možeš stavljati otpale plodove, princip je takav da koliko staviš mokre mase, toliko treba suhe da bi bio u ravnoteži.
|
|
smrcko
Cvjetni guru Najljepši ljubimac u vrtu 2018 Pridružen: 17 Lipanj 2008 Lokacija: Teška planina Status: Offline Bodovi: 18305 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Postoji jednostavno rješenje za takav problem, ali traži truda. Možete iskopati rupu u koju ćeš taj korov bacati, sa busenjima trave. Tu izvađenu zemlju koristi za popunjavane rupa. Ovo ti pišem iz svog iskustva i pravljenja više takvih hrpa korova. To možeš posuti vapnom, sloj po sloj zasuti. Možeš baciti i humusnu zemlju između slojeva, pa i đubrivo u briketima. Na kraju se može prekriti kartonom i nalonom. Ili jednostavno zatraviti taj dio. U toj rupi ćeš imati fenomenalan humus. Od površine prema dnu korov može samo na površini preživjeti, prema dnu sve tune i gliste ga prerade u humus. A tu glista kao u priči, prava mala feštica. I to otpalo voće možeš zakopavati oko voćki. Moj tata to radi cijeli život. Voća kao u priči. Njegove voćke se ništa posebno ne špricaju, zdrave i plodovi trajni. Vraćaš biljki njeno blago. A i to možeš ubaciti u te rupe sa korovom, gliste odrade svoje. Evo ovako mi rješavamo korove i ništa se ne baca. Moje rupe su i po metar bile duboke, zbog građevinskih radova. Ima li smo velike rupe oko temelja u koje smo bacili i korove i četinjače. Sad u obje vrste imamo fenomenalan humus. |
|
Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece.
|
|
mirna
Već proklijao Pridružen: 07 Svibanj 2009 Lokacija: Croatia Status: Offline Bodovi: 231 |
Opcije poruke
Hvala(0)
|
Puno hvala bugiciza5 i smrčku na savjetima! |
|
Odgovori | Stranica <1 234 |
Tweet
|
Pređi na drugi forum | Forumska ovlaštenja Vi ne možete objavljivati nove teme na ovom forumu Vi ne možete odgovarati na teme Vi ne možete brisati vaše poruke Vi ne možete urediti svoje poruke Vi ne možete dodati anketu Vi ne možete glasati u anketi |