Početna stranica Početna stranica > Drveće, živice, palme ruže i bonsa -Forum o drveću > Drveće
  Aktivne teme Aktivne teme RSS Feed - Crveni glog - Crataegus oxyacantha
  Pomoć Pomoć  Pretraga foruma   Događanja   Registracija Registracija  Prijava Prijava


Crveni glog - Crataegus oxyacantha

 Odgovori Odgovori
Korisnik
Poruka
Rembrant View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar
Najljepši vrt - jesen 2013

Pridružen: 22 Svibanj 2012
Lokacija: .
Status: Offline
Bodovi: 450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (1) Hvala(1)   Citiranje Rembrant Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Tema: Crveni glog - Crataegus oxyacantha
    Objavljeno: 07 Svibanj 2013 u 21:13
Ovo je vrlo lepo drvo,koje u prolece ima mnogobrojne crvene cvetove,i mislim da moze biti lep ukras svakog vrta,e sada znam za obican glog da je i plod i lisce zdravo, kao caj za srce ,samo neznam da li se to odnosi i na crveni ukrasni glog,pa ako neko zna neka kaze.



Na vrh
Sponzorirani linkovi


Na vrh
Lovro View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 18 Rujan 2010
Lokacija: Varaždin
Status: Offline
Bodovi: 4174
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Lovro Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2013 u 21:51
U Ludregu na sajmu je gospođa prodavala glog sa roza crvenim duplim cvjetovima...i u priči spomenula da je i taj jestiv...onda je možda i ovaj..ne vidim najbolje cvijet na slici, al moglo bi biti isto!
Varaždin, stari moj grad!
Na vrh
Carol View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar
1. Najljepši vrt - Zima 2013/14

Pridružen: 14 Lipanj 2011
Lokacija: Zagorski breg
Status: Offline
Bodovi: 2208
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Carol Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2013 u 22:47
Crataegus Laevigata "Paul s Scarlet" ili ukrasni glog. Imam ga šest godina. Upravo cvate, a ovo je Lovro malo iz bližega, pa se cvijet može lijepo vidjeti
 
 
Vu plavem trnaci mi hiža stoji

od zelenih veja je videti ni..
Na vrh
Carol View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar
1. Najljepši vrt - Zima 2013/14

Pridružen: 14 Lipanj 2011
Lokacija: Zagorski breg
Status: Offline
Bodovi: 2208
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Carol Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 07 Svibanj 2013 u 22:49
Rembrant, tvoje drvce je jako lijepo, kolko je tvoj star ?
Vu plavem trnaci mi hiža stoji

od zelenih veja je videti ni..
Na vrh
enrikova nona View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar

Pridružen: 06 Prosinac 2010
Lokacija: Slavonija
Status: Offline
Bodovi: 6269
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje enrikova nona Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2013 u 08:10
kad smo prije 2 godine mm i ja kupovali sadnice voća u jednom rasadniku u Starom Petrovom selu vlasnik mi je ponudio crveni glog i ja ga nisam kupila smile42
<ako nekom das ribu nahranit ces ga jednom, ako ga naucis loviti ribu nahranit ces ga zauvijek> narodna
Na vrh
Rembrant View Drop Down
Pustio korijenje
Pustio korijenje
Avatar
Najljepši vrt - jesen 2013

Pridružen: 22 Svibanj 2012
Lokacija: .
Status: Offline
Bodovi: 450
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Rembrant Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2013 u 12:09
Carol-4 godine, dosta je otisao u visinu i planiram da ga orezem dogodine da dobije lepsu formu.
Na vrh
Lovro View Drop Down
Neukroćena biljka
Neukroćena biljka
Avatar

Pridružen: 18 Rujan 2010
Lokacija: Varaždin
Status: Offline
Bodovi: 4174
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Lovro Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2013 u 12:56
e, da..to je taj!
Prekrasan!
Varaždin, stari moj grad!
Na vrh
Carol View Drop Down
Trajnica
Trajnica
Avatar
1. Najljepši vrt - Zima 2013/14

Pridružen: 14 Lipanj 2011
Lokacija: Zagorski breg
Status: Offline
Bodovi: 2208
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Carol Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 08 Svibanj 2013 u 23:50
Originalno poslano od člana Rembrant Rembrant napisao:

Carol-4 godine, dosta je otisao u visinu i planiram da ga orezem dogodine da dobije lepsu formu.
 
 
Meni ga je žao rezati. To i tako nije veliko drvce.
Vu plavem trnaci mi hiža stoji

od zelenih veja je videti ni..
Na vrh
Mira K View Drop Down
Cvjetni guru
Cvjetni guru
Avatar
ZLATNI DONATOR

Pridružen: 16 Rujan 2009
Lokacija: Rijeka
Status: Offline
Bodovi: 5574
Opcije poruke Opcije poruke   Hvala (0) Hvala(0)   Citiranje Mira K Citiranje  OdgovoriOdgovor Direktni link do posta Objavljeno: 16 Srpanj 2013 u 18:09

Crveni glog - latinski naziv je Crataegus oxyacantha ...sinonimi: Cratacgus oxyacantha v. vulgaris DC. — Mespilus laevigala iiam. — Mespilus oxyacantha Ali.

Bujeli glog. Crataegus Monogina - Sinonimi: Crataegus apiifolia Med. — Mespilus elegans Poir. — Mespilus monogyna AH

 
Divan je u proljeće, nagledala sam ga se u Češkoj ali je već pomalo ocvao
 


Narodni nazivi: kod narodnih naziva za obje vrste gloga nema razlike, jer narod vjerojatno rjeđe raspoznaje razlike u objema vrstama radi čega se i narodni nazivi upotrebljavaju jednako za crveni i bijeli glog.

beli glog — bijela drača — bijeli trn — glogić — glogovac — glogovina — oštri trn — trnka — žetica — crveni glog — glagovna glog — gloginja — medvedove hruške — pasji trn.

Opis biljke: glog je većinom grm srednje veličine, a na povoljnim staništima uspijeva i kao čvorasto razgranjeno drvo visoko i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo, kora glatka i sivo-pepeljasle boje, a grane su proviđene trnjem dugim 5 do 15 mm. Listovi su s donje strane svijetloplavkasto-zeleni, a s gornje strane tamnozeleni i sjajni te nekako podsjećaju na listove hrasta Listovi su okruglastog ili obrnuto jajastog oblika, većinom tro do petoro krpasti, pri čemu su pojedini lisni dijelovi po rubu nejednolično nazubljeni. Cvjetovi su bijeli i složeni u uspravnim gronjama na vrhovima grana. Brojni prašnici svijetlocrvene su boje, plodnica ima jedan do dva tučka, plodovi su ovalne koštunice skerletno-crvene boje sa žućkastim usplođem. Kod bijelog gloga plod se sastoji od jedne koštunice, a kod crvenog gloga od dvije, rijetko tri. To botaničko svojstvo unijelo je dva znanstvena imena za glog, no ta razlika nema nikakav značaj ni u nauci o drogama, a ni u pučkoj medicini.

Miris i okus: grm gloga, još prije nego ga sabirač ugleda, odaje snažan miris nalik na gorki badem, dok je okus plodova brašnav.

Vrijeme cvatnje: u svibnju i lipnju, a vrijeme sazrijevanja plodova u rujnu i listopadu.

Stanište: glog se mnogo susreće na rubovima niskih bjelogoričnih ili crnogoričnih šuma, a vrlo rado raste u prostranim šikarama te uz ograde i živice. Radi svog trnja vrlo je prikladan za ograđivanje pašnjaka, travnjaka i vrtova. Mnoge ptice pjevice gnijezde se u glogovom granju, a i s glogom je mnogo prijatniji krajobraz nego sa žičanim ogradama koje djeluju suhoparno.

Ljekoviti dijelovi biljke: u proljeće za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi sa cvjetnim stapkama (Flores Crataegi, označeni katkada i kao Flores Oxyacanthae ili Flores Spinae Albae) kao i cvjetni vršići s listovima Summitates Crataegi). Cvjetovi i cvjetni vršići sabiru se samo s grmova koji su u punom početnom cvatu. Sabiranje s procvalih grmova daje drogu bez latica koja osim toga sušenjem gubi boju te potpuno izgubi izgled. Zbog dobivanja što svjetlije boje, cvjetovi se prilikom sabiranja ne smiju gnječiti. Poslije cvatnje sabiru se listovi (Folia Crataegi) koji se upotrebljavaju u pučkoj medicini. Cvjetovi, cvjetni vršići i listovi suše se u hladu na prozračnom mjestu, u tankom sloju. Branje cvjetova za vrijeme rose ili kiše kao i sušenje na suncu uvjetuje promjenu boje, cvjetovi i cvjetni vršiči posmeđe i dobrim dijelom kao droga izgube svoju vrijednost.

Ujesen se sabiru plodovi bez peteljke (Fructus Crataegi) pa se suše najprije u hladu da uvenu, a iza toga se dosuše u toploj peći. Mogu se sušiti i odmah na umjetnoj toplini jer su tako osušeni plodovi kvalitetniji, tj. zadrže svoju prirodnu boju. U slučaju da je toplina previsoka, plodovi lako nagore i pocrne pa u tom slučaju nemaju nikakve vrijednosti.

Ljekovite i djelotvorne tvari: svježi listovi i cvjetovi sadrže, uz nešto eteričnog ulja, trimetilamin i glikozid oksiakantin. Obje zadnje navedene ljekovite i djelotvorne tvari gube na djelatnosti sušenjem.

Plodovi sadrže eterično ulje, tanin, saponin, glikozide i fruktozu. Znatna je količina aluminija, kalija, natrija, kalcija i soli fosforne kiseline.

Ljekovito djelovanje: u starom je vijeku glog vjerojatno kao ljekovita biljka bio nepoznat. Prve vijesti o cvijetu gloga potječu od Petrusa de Cvescentisa, oko 1305. god. koji ga je preporučao protiv gihta i od Ouercetanusa, osobnog liječnika francuskog kralja Henrika IV, koji je kralju pripremao sirup od plodova gloga, a i Mattioli (1563) također izvještava nešto o glogu.

U pučkoj medicini spominje se prvi puta upotreba gloga kao sredstva protiv srčanih teškoća što su tek u 19. stoljeću pobliže istražili i potvrdili francuski i engleski liječnici. Homeopatija je vršila vrijedne predradnje, no tek je 1924. god. uvrštena tinktura od svježih plodova gloga u homeopatsku knjigu lijekova W. Schwabea. Nakon toga je slijedio čitav niz sistematskih istraživanja s rezultatom koji potvrđuje da se u glogu zaista nalazi jedna od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce. Glog jača i regulira rad srca. Treba imati u vidu činjenicu da je glog odličan regulator krvnog tlaka, koji može ne samo sniziti povećani krvni tlak, nego i povisiti preniski krvni tlak kod slabih srčanih mišića (Mattausch, Seel i dr.).

Glog je vrlo dobar kod oštećenja srčanog mišića u starosti, kod upale srčanog mišića (myocarditis), kod ovapnjenja žila (arterioskleroza) te kod nervoznih srčanih smetnji (angina pectoris vasomotorica odnosno pseudo-angina pectoris). Ako se pravovremeno primijeni liječenje i promijeni način života (nebiološka ishrana, preopterećenost radom, velika žurba, strahovanja, alkohol i pušenje) glog može liječiti tako mnogo spominjanu !menadžersku bolest" sa svim njezinim smetnjama funkcije srca. Upravo kod tih smetnji funkcije srca glog može bolje poslužiti nego pustikara crvena (br. 175).

Osim loga, kod liječenja glogom dolazi do općenitog živčanog umirenja. Upotreba gloga naročito je prikladna kada uz opću tjelesnu slabost istovremeno nastupe nervozne pojave popraćene popuštanjem duševne elastičnosti, povišenom razdražljivošću i nesanicom.

Primjena: za pripremu čaja mogu se upotrijebiti cvjetovi i listovi, pojedinačno ili pomiješani u jednakim dijelovima, i plodovi. Čaj od cvjetova ili listova priprema se kao čajni oparak, a uzima se jedna čajna žlica cvjetova, listova ili mješavine cvjetova i listova za jednu šalicu čaja. Tokom dana piju se 2-3 šalice u gutljajima i zaslađene medom. Iz zdrobljenih plodova također se može pripremiti čaj; u tu se svrhu stavi na močenje jedna čajna žlica zdrobljenih plodova za jednu šalicu čaja. Nakon močenja od 7-8 sati kratko se prokuha, procijedi, a piju se 2 do 3 šalice dnevno uz dodatak meda. Svi tako pripremljeni čajevi mogu se mjesecima piti već prema stupnju oboljenja. Vrlo je obljubljena iz cvjetova i plodova izrađena tinktura koju mora propisati liječnik i čije djelovanje isto tako iziskuje liječničku kontrolu. Upravo ta tinktura, ispravno dozirana, ima odlično ljekovito djelovanje kod slabosti srca poslije raznih bolesti, srčane vodene bolesti, ovapnjenja koronarnih žila, mana srčanih zalistaka, osaljenja i proširenja srca.

Primjena u pučkoj medicini: ovdje glog vrijedi kao staro prokušano sredstvo protiv starenja i kao sredstvo za otklanjanje smetnji u klimakteriju. Čaj od glogovog cvijeta preporuča se kod akutnih bolesti s visokom temperaturom (upala pluća, gripa, bronhitis) kao i za umirenje kašlja. Topli i vlažni oblozi od tog čaja djeluju kod oboljelih mokraćnih organa na smirenje bolova. Umirujuće djelovanje čaja koristit će i kod napadaja padavice.
(tekst s interneta http://www.val-znanje.com/)
Na vrh
 Odgovori Odgovori
  Prosljedi temu   

Pređi na drugi forum Forumska ovlaštenja View Drop Down

Forum Software by Web Wiz Forums® version 10.15
Copyright ©2001-2013 Web Wiz Ltd.

Stranica je generirana u 0,222 sekundi.