Nove spoznaje
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostalo - Sve i svašta o biljkama i cvijeću
Ime foruma: Zanimljivosti o cvijeću i biljkama
Opis foruma: Zanimljivosti....
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=7267
Datum ispisa: 17 Studeni 2024 u 22:09
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Nove spoznaje
Objavio: Andina
Tema: Nove spoznaje
Datum objave: 02 Studeni 2012 u 20:25
|
S vremena na vrijeme čitamo ne netu ili u tisku o novim spoznajama vezanim za život biljaka, pa mislim da to zaslužuje posebnu temu kako bismo jedni druge o tome obavijestili. Na otvaranje teme ponukala me vijest koju sam upravo pročitala: Biljka savladala neplodnost kako bi omogućila pojavu nove vrste I članak:
Nova vrsta mimulusa ( http://en.wikipedia.org/wiki/Mimulus - majmunski cvijet ) koja je nastala zajedništvom dviju stranih vrsta biljaka otkrivena je na obali potoka u Škotskoj. Genetske promjene u ovom hibridu atraktivnih žutih cvjetova dozvolile su mu da savlada neplodnost te je on sada rijedak primjer sasvim nove vrste koja je nastala u prirodi u zadnjih 150 godina. Pretpostavlja se da su tisuće divljih vrsta i neki usjevi nastali na ovaj način, ali postoji samo šačica primjera u nedavnoj povijesti s ovakvim tipom formacije vrste.
Preci ove nove vrste dovezeni su iz Amerikâ kao botaničke rijetkosti u 19. stoljeću, a viktorijanski botaničari su ih ubrzo prisvojili. Kratko nakon njihovog dolaska, prerasli su granicea britanskih vrtova i sada ih se može naći u divljini na obalama rijeka i potoka. Reprodukcija među tim vrstama rađa hibride koji su sada rasprostranjeni u Britaniji. Genetske razlike među roditeljima znače da su hibridi neplodni i ne napreduju nakon prve generacije. Dr. http://www.sbes.stir.ac.uk/people/vallejo-marin/ - Mario Vallejo-Marin , evolucijski biolog specijaliziran za http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/ - biljke sa Sveučilišta u Stirlingu je dokumentirao prve primjerke hibrida majmunskog cvijeta koji su savladali genetičke prepreke i natrag postali plodni. Ovaj rodni hibrid koji je nastao od roditelja „imigranata“ predstavlja novu, autohtonu Škotsku vrstu. Dr. Vallejo-Marin izabrao ime Mimulus peregrinus koje se prevodi kao 'skitnica'. Vrsta je opisana u časopisu otvorenog tipa, PhytoKeys. 'Dva američka majmunska cvijeta su nesposobna proizvesti plodne potomke zbog razlika u količini DNA prisutnoj u svakoj od vrsta, što je ekvivalent dobivanju sterilne mule zbog križanja konja i magarca', kaže dr. Vallejo-Marin. 'Međutim, u rijetkim slučajevima, dupliciranje čitave hibridne DNA, što se još naziva i http://en.wikipedia.org/wiki/Polyploid - poliploidizacija , može izjednačiti količinu DNA i vratiti plodnost. Naša istraživanja sugeriraju da se točno to ovdje i dogodilo.' Otkriće će pomoći znanstvenicima da razumiju kako nastaju nove vrste. Općenito se misli da su mnoge postojeće biljne vrste uključujući i usjeve poput pšenice, pamuka i duhana nastale na sličan način, ali pronaći primjere tog procesa u tijeku je rijetko. "Ovo je uzbuđujuća prilika za istraživanje evolucije u trenutku odvijanja," kaže Vallejo-Marin. "Ne znamo koliko je nova vrsta učestala ili koliko dobro će se širiti, pa će sljedeći korak biti otkrivanje njene distribucije i dopuštaju li njene ekološke karakteristike kolonizaciju okoline koja trenutno ne može biti iskorištena od strane njenih roditelja." izvori:
Evo linka: http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/biljka-savladala-neplodnost-kako-bi-omogucila-pojavu-nove-vrste/603/ - http://znano.st/znanost-biljke-i-zivotinje/7/biljka-savladala-neplodnost-kako-bi-omogucila-pojavu-nove-vrste/603/ Ili original (na engleskom): http://www.eurekalert.org/pub_releases/2012-07/pp-rgi071012.php - http://www.eurekalert.org/pub_releases/2012-07/pp-rgi071012.php ------------- “Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
Odgovori:
Objavio: trava
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 11:54
Vrlo zanimljivo
|
Objavio: administrator
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 12:28
|
vrlo zanimljivo !!!
hvala na ovome Andina ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: administrator
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 12:30
|
evo odmah i malo zanimljivosti o četinjačama:
Četinjače, čije ime dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih listova koji su zimzeleni, skupina su biljaka koje ubrajamo u golosjemenjače. U Hrvatskoj nalazimo biljke iz tri porodice četinjača: borovi, čempresi i tise. U ovo blagdansko doba naše domove ukrašavamo stablima iz porodice „borovi“, ali radi se o vrstama bor, smreka ili jela. No, često ih ne razlikujemo: kažemo da kitimo bor ili božićnu jelku, iako je to najčešće zapravo smreka. Zagledate li se malo pozornije, uočit ćete velike razlike među tim zimzelenim stablima. Ipak, nešto im je zajedničko: Znanstvenici sa Sveučilišta Laval i njihovi kolege s Canadian Forest Service su otkrili da je genom četinjaća poput smreke, bora i jele ostao isti u posljednjih 100 milijuna godina. Ta izvanredna genomska stabilnost objašnjava sličnosti između današnjih četinjača i fosila iz doba kada su dinosauri hodali Zemljom. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu BMC Biology. Tim znanstvenika, pod vodstvom profesora Jeana Bousqueta koji se bavi istraživanjima šume i genomike okoliša, došao je do tog zaključka nakon analize genoma četinjača i biljaka cvjetnica. Obje grupe imaju istog pretka, ali razdvojile su se prije oko 300 milijuna godina. Uspoređivan je genom makrostrukture za 157 obitelji gena prisutnih i u četinjačama i u cvjetnicama. Primijetili su da je genom četinjača ostao stabilan u posljednjih najmanje 100 milijuna godina, dok je onaj cvjetnica podlegao velikim promjenama u istom razdoblju. „To ne znači da nije bilo promjena manjih razmjera, poput genetskih mutacija.“ ističe Jean Bousquet i dodaje: „Međutim, makrostruktura genoma četinjača ostala je iznimno stabilna tijekom godina“. Ova velika stabilnost ide ruku pod ruku s niskom stopom specijacije kod četinjača. U svijetu postoji samo oko 600 vrsta četinjača, u usporedbi s više od 400 000 vrsta cvjetnica. "Čini se da su četinjače postigle ravnotežu s okolinom vrlo rano.“ napominje profesor Bousquet i zaključuje: „Još i danas ove biljke uspijevaju po cijelome svijetu, prvenstveno u hladnijim podnebljima. Nasuprot tome, cvjetnice su pod jakim pritiskom evolucije i bore se za opstanak i razmnožavanje“. Izvor: http://www2.ulaval.ca/en/future-students.html - Université Laval ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: Fiki
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 12:31
Vrlo zanimljivo! 
|
Objavio: Fiki
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 12:32
Ja sam ove godine u domu imao Norvešku smreku,platio sam je 200 kn ,jako je lijepa bila,da sam je barem mogao spasiti i u vrt je posaditi! 
|
Objavio: dado_84
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 12:49
|
Pogledajte usku i jedinstvenu povezanost pcele i biljke Orphium frutescens http://www.youtube.com/watch?v=cGKK7BRQHVQ ------------- Spasimo Hrvatsku kupujmo domaće! |
Objavio: Fiki
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 12:53
|
Upravo sam gledao ovo,jako je zanimljivo,onaj leptir je predivan!
|
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 23:53
admine onda je najbolje reći "božićno drvce" ne možemo pogriješit..kod nas su stare bake govorile "krispan" od njemački Krist-baum 
|
Objavio: Fiki
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 23:55
Ja uvijek govorim jelka ili bor,nekak mi je smreka čudno 
|
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 07 Siječanj 2013 u 23:57
|
Fiki i meni..zvuči kao neka novotarija
|
Objavio: administrator
Datum objave: 08 Siječanj 2013 u 10:17
kod nas još i dans znaju reci krispan, i do sada nisam znao zasto. hvala mari5510 na ovom otkricu ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Mari,5510 napisao:Objavio: Mari,5510
Datum objave: 08 Siječanj 2013 u 12:52
molim admine  a ono što se tiče genetike četinjača ima veze s tim da se baš ove vrste uzimaju za ukras božićnog ozračja...to "vazda zeleno" drvce simbol je Novorođenog djeteta, Spasitelja svijeta i njegovu vječitu mladost  i kitimo ga s kuglicama jer je ona pravi i jedinstveni URES čovječanstva...lijepo kažu stihovi jedne kajkavske božićne pjesme "oj djetešce moje drago ...ti si moje kinč blago
|
Objavio: Fiki
Datum objave: 08 Siječanj 2013 u 22:30
|
E ovako....da vam pokažem svoj mali pokus...
ja sam imao 2 petunije-onako za moju znaanstvenu fantastiku,hehehh,na jednoj sam primjenjivao ekološke ideje a na drugoj kemijske,onako baš da vidim...Ova na koju sam primjenio ekološke...bila je manja ali su joj cvjetovi imali onaj miris i svježinu...a ova druga mi je jako velika naresla imala velike cvjetove,ali niti jedan nije imao onaj lijepi miris petunije...Zaključak:Bolje je koristit ekološke metode,nekad možda povrće ili cvijeće biti manje ali ćeš znati da si ga zaslužio i da je zdravo...Majka priroda je na našoj strani-! ------------- |
Objavio: anabistrica
Datum objave: 06 Travanj 2013 u 00:03
Jako zgodno, takve snimke mogu gledati u nedogled.
------------- Lepe ti je Zagorje zelene |
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 06 Travanj 2013 u 09:30
|
Allan Savory: How to green the desert and reverse climate change
“Desertification is a fancy word for land that is turning to desert,” begins Allan Savory in this quietly powerful talk. And it's happening to about two-thirds of the world’s grasslands, accelerating climate change and causing traditional grazing societies to descend into social chaos. Savory has devoted his life to stopping it. He now believes -- and his work so far shows -- that a surprising factor can protect grasslands and even reclaim degraded land that was once desert. http://www.ted.com/talks/allan_savory_how_to_green_the_world_s_deserts_and_reverse_climate_change.html ovo jednostavno morate vidjeti, covjek dokazao neke stvari koje su se uporno tupile nemogucim i kontraproduktivnim. ------------- velika gorica |
Objavio: Andina
Datum objave: 06 Travanj 2013 u 23:05
|
Poruka je jasna i većini nas dobro poznata: priroda se za sve sama pobrine! Na nama je da učimo od prirode, da radimo s njom, a ne protiv nje. ------------- “Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
Objavio: natalija
Datum objave: 07 Travanj 2013 u 07:49
|
dado, ovo je stvarno fascinantno
------------- |
Objavio: Andina
Datum objave: 18 Veljača 2015 u 09:26
|
Znanstvenici otkrili da su biljke puno inteligentnije nego što smo mislili. JEFFERSON CITY - Volite li miris svježe pokošene trave? Aroma u kojoj uživate zapravo je mješavina kemikalija koju otpušta svaka vlat trave, koja služi kao kemijski ‘poziv u pomoć.’ Prema istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu ‘Granice znanosti o biljkama,’ biljke su u stanju precizno identificirati vrstu insekata koji ih napadaju, i potom otpustiti specifične kemikalije koji će najbolje pomoći u obrani ili zaliječivanju biljke. Najbolja strategija je, naravno, prizivanje ‘tjelohranitelja’ - ispuštanje mirisa koji privlači životinje i kukce koji jedu nametnika koji je napao biljku. Biljke su toliko precizne u tome da su u stanju razlikovati čak i ugrize kukaca koji imaju vrlo slične čeljusti. - Otkrili smo da biljke mogu razlikovati napadače, i odgovoriti na napad na potpuno drugačiji način, rekao je voditelj istraživanja Jack Schultz sa Sveučilišta u Missouriju. - U biljci se nalazi 28.000 gena, a mi smo ih otkrili 2778 koji različito reagiraju, ovisno o vrsi insekta. Ovo je do sada najveće istraživanje svoje vrste, koje nam je omogućilo da izvučemo točne zaključke o tome što biljke rade, izjavio je Schultz. Izvor: http://www.jutarnji.hr/-upomoc--prozdire-me-vas-plijen---znanstvenici-otkrili-da-biljke-cesto-traze-pomoc--tjelohranitelja-/1296311/" rel="nofollow - http://www.jutarnji.hr/ ------------- “Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 09 Ožujak 2015 u 15:57
 Andina
|
Objavio: Andina
Datum objave: 06 Siječanj 2016 u 23:53
|
Mycobacterium vaccae je prirodni antidepresiv. Nema štetne posljedice za zdravlje. Naprotiv, utvrđeno je da djeluje na neurone poput Prozaca. Bakterija je pronađena u tlu i može stimulirati proizvodnju serotonina, zbog čega se osjećamo opuštenije i sretnije. Većina strastvenih vrtlara izjavljuje da je vrt njihovo "sretno mjesto". Znanstvena istraživanja daju dodatnu vjerodostojnost ovim tvrdnjama. U tijeku su istraživanja o tome kako ta mikrobakterija poboljšava kognitivne funkcije, Crohnovu bolest pa čak i reumatoidni artritis. Izvor: http://www.gardeningknowhow.com/garden-how-to/soil-fertilizers/antidepressant-microbes-soil.htm" rel="nofollow - http://www.gardeningknowhow.com/garden-how-to/soil-fertilizers/antidepressant-microbes-soil.htm
------------- “Cvijeće su riječi koje čak i malo dijete može razumjeti”. Artur C. Coxe (američki svećenik i pjesnik) |