Kompost u zdravom vrtu.
Web: Cvijet.info
Kategorija: Vrt - Forum o vrtovima
Ime foruma: Prirodni vrt
Opis foruma: Sve o prirodnom vrtu.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=3178
Datum ispisa: 28 Prosinac 2024 u 01:10
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Kompost u zdravom vrtu.
Objavio: dedaželjko
Tema: Kompost u zdravom vrtu.
Datum objave: 21 Travanj 2009 u 22:10
| Godinama u svojem vrtu imam kompost za proljetno obogačivanje zemlje prilikom sadnje povrtnica i cvijeća. Kakva su iskustva drugih? |
Odgovori:
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 22 Travanj 2009 u 06:10
|
Postoji uzrečica "Kompost je srce vrta", naravno ako je napravljen od dobrih ostataka. Osim što je dobro za vrt, manje korisnog biološkog otpada odlazi nepotrebno na smetlište. Za jedan kubni metar komposta zbrine se 7 kubnih metara biološkog otpada. Što bi "Čistoća" rekla na taj podatak. Iskustva odlična, što se zemlji uzme, to joj se i vrati. Mislim da već postoji tema Komposter. poz... |
Objavio: SilveK
Datum objave: 22 Travanj 2009 u 22:44
 http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2178&PN=1 - http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2178&PN=1 |
Objavio: dedaželjko
Datum objave: 25 Travanj 2009 u 23:31
|
Baka Bea Odlično razmišljanje na tu temu. Imaju ljudi puno različitog iskustva, ali osnovno je biološki otpad u domačinstvu i vrtu pretvoriti u korisno gnojivo za vrt, koji zemlji omogučava kvaliteten humus.
Ovih sam dana čuo ideju kako zaštititi rajčicu od ljetnih napada peronospore, vrlo interesantno, no o tome kasnije.
|
Objavio: ramika
Datum objave: 29 Studeni 2009 u 02:41
|
Pozdrav svima. Kompostiram desetak godina i vrlo sam zadovoljna. Ne koristim štihaču ni motiku, stavljam malč oko biljaka, a nekoliko puta godišnje unesem kompost. Ne koristim kemijska sredstva za zaštitu protiv nametnika, ali namačem koprivu i gavez pa tom juhicom prskam biljke. Pomaže, ali treba biti uporan. Eto, ove godine sam imala relativno zdrave jabuke, mislim nisu bile crvljive. Sad, jeli to bila takova godina, ili kompost i biljni pripravci zaista pomažu.. vidjet ćemo idućih godina.. |
Objavio: jadranka4
Datum objave: 18 Travanj 2010 u 20:33
| Od prošle godine sadim vrt i počinjem s kompostiranjem.Kupila sam u veljači plastični komposter i punim ga ostacima.Ne znam kada ću na donja vratašca vaditi kompost i bacati po vrtu.Iduće proljeće valjda!?Recite vi koji znate!!Jer svi ljudi znaju sve!!! |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 27 Travanj 2010 u 10:15
| ja mislim da ne može smetati ako i nije stvoren pravi kompost (sazrio),možeš ono krupnije malo nasjeckati i stavljati po jamicama gdje sadiš pa će suho bilje ujedno služiti i kao drenaža (samo nemoj bolesne biljke stavljati u kompostarnik već ih spali) |
Objavio: jadranka4
Datum objave: 27 Travanj 2010 u 14:03
| Hvala Mari, ali imam još nedoumica. Kroz vikend sam iz travnjaka vadila s korijenom širokolisni korov(trputac,maslačak).Ne znam može li se on takav bacati u kompost jer se bojim da bi on tamo lijepo mogao krenuti u rast.Možda ga treba isjeckati,ali se bojim da se ti korijenčići svejedno ne ulove!? |
Objavio: ramika
Datum objave: 27 Travanj 2010 u 21:41
| Širokolisni korov može u kompost. treba ga ipak malo sasjeckati. Korjen se sigurno neće "primiti", nema šanse! Opasna je jedini pirika, ali i za nu ima lijeka. Pročitala sam da je treba ostaviti u vodi da sagnjili, pa se onda može pomješati sa ostalim ostacima iz vrta. Kod korova treba paziti da nema sjeme ( cvijet ne smeta!), jer ćemo iduće godine imati rasadnik raznih trava... |
Objavio: sunceeee
Datum objave: 25 Kolovoz 2010 u 22:53
pozdrav svima! zanimljiva tema , trebala bi se na neki način spojiti s temom alternativno poljodjelstvo. Mislim da bi zajedno bile savršen par! Ja na žalost do sada nisam kompostirala , a glupača imam veliku okučnicu i puuuuno otpada. Stavljala sam samo pokošenu travu na gnoj. E jesam sva smotana. Sad ću se svega primiti. Nema više zezancije. Nadam se da će te uskoro moći posjetiti i moje stranice sa cvijećem, vrtom i okučnicom te kompostištem. Samo što bih ja onda za sve morala posebno ali ću ja to nekako sve zajedno tako da me glavni uređivači ne zezaju.------------- Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega! Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza) |
Objavio: ramika
Datum objave: 27 Kolovoz 2010 u 00:30
|
Bravo! Ako treba neki savjet, tu smo da pomognemo! Inače, za dobar kompost je potrebno sve biljne ostatke dobro usitniti, izmješati, navlažiti i složiti u hrpe. Važno je prekrivanje, može to biti i sloj suhe trave, ali nikako ne pVC folijom. |
Objavio: sunceeee
Datum objave: 27 Kolovoz 2010 u 14:51
Imam jedno pitanje vezano uz kompostiranje. Da li može ići trava pokošena običnom vrtnom kosilicom odmah ili se mora posušiti, i da li se mora stavljati neki gnoj od životinja; mi imamo svinje i kokoši, te da li se mora stavljati vapno... E sad , to je više pitanja, bilo bi ih još ali mislim da sam do nekele shvatila u čemu je stvar! Plizzzzz  da mi odgovoriš tako da mogu prije zime nešto napraviti. Pozdrav!  ------------- Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega! Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza) |
Objavio: ramika
Datum objave: 27 Kolovoz 2010 u 15:38
|
Trava može i svježe pokošena i prosušena. Manje količine svježe mogu se odmah pomješati s ostalim biljnim otpadom. Ako je ima jako puno, dobro je prvo malo prosušiti pa tek onda umješati. Izme svinja i kokoši može, ali opet važi pravilo broj jedan: sve sastojke međusobno dobro izmješati. Ako se slaže u slojevima, onda neka svaki pojedini sloj ne bude deblji od nekoliko cm: sloj trave- sloj gnoja- sloj lišća- sloj ostatka voća i povrća... itd. Vapno? Ne MORA se stavljati. Ja ne stavljam. Dobro je dodato povremeno malo zrelog stajnjaka, ili lopatu obične vrtne zemlje. |
Objavio: sunceeee
Datum objave: 27 Kolovoz 2010 u 17:47
Hvala ti puuuno ramika! Još jedno pitanje. Da li na dnu mora biti nešto čvrsto, kao cigla ili beton ili nešto slično?------------- Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega! Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza) |
Objavio: ramika
Datum objave: 28 Kolovoz 2010 u 18:40
| obična zemlja |
Objavio: PeKa
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 21:00
| Kako stojite s kompostnim wc-ima? Da li netko od vas ima kakav? |
Objavio: ramika
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 21:41
|
Nisam ga vidjela uživo, ali ima dosta toga na netu. Kažu da funkcionira |
Objavio: sunceeee
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 21:43
|
Pozdrav PeKa!
Dobrodošla i dugo se družila s nama!
Ne kužim o kojem to wc-u pričaš, stavi kakvu slikicu.
Ako misliš na septičke eko jame- to ćemo mi ovo proljeće najvjerojatnije staviti umjesto stare jame iz praistorije.
 ------------- Nemoj da te život inpresionira, inpresioniraj ti njega! Život je san - učini ga stvarnim! (Majka Tereza) |
Objavio: ramika
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 21:47
http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=5&ved=0CDMQFjAE&url=http%3A%2F%2Fde.wikipedia.org%2Fwiki%2FKomposttoilette&rct=j&q=kompost%20toilette&ei=v8NmTcuGCcrrsgb1zLHoDA&usg=AFQjCNFJeNJ2hSiJp3vtqTA_FlUnsvNMeA&cad=rja - Komposttoilette |
Objavio: ramika
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 21:51
http://www.google.hr/url?sa=t&source=web&cd=6&ved=0CEAQFjAF&url=http%3A%2F%2Fwww.networx.com%2Farticle%2Fcompost-toilets&rct=j&q=kompost%20toilete&ei=ecRmTe_KDYbSsgbbvqXsDA&usg=AFQjCNHCOdKQ6jFnvuOt3iyO7_eUQsob6w&cad=rja - Compost Toilets |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 22:32
Malo sam umorna i pod stresom, možda slabo kopčam Jel bi to vi toalet kompost u povrtnjak?  Možda u cvijeće, ali to nije zdravo za povrtnjak, budite sigurni ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: PeKa
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 23:44
|
Pa, ima jedna knjiga, doduše na engleskom. Zove se "Humanure", a autor je Joseph Jenkins. Kad sam je pročitao skroz je promijenila moj pogled na tu stvar |
Objavio: PeKa
Datum objave: 24 Veljača 2011 u 23:51
Kinezi to rade već dosta dugo, par tisuća godina.
Češnjak iz Kine?
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Veljača 2011 u 00:21
|
Ja ne bih to radila, ali to je samo moje mišljenje i ne bi ni u kom slučaju jela takvu hranu. Meni je to kanibalizam Znam one koji su to i koristili, ali ne hvala. Znam i slučajeve solmonele gdje može to biti izvor, to je dr. rekao jednoj osobi. Čovjek može biti nosioc patogena a da to niti ne zna i da nije bolestan a da je zarazan. Pijemo, a i jedemo hrpe antibiotika putem mesa , bakterije mutiraju, itd... Drugo jedemo svašta i dođe gost i izbaci tko zna što Kako me ovo nasmijalo. Ali evo čitam mišljenja sa net-a, kažu šljive đubrene tim su ovolike  , trava zelena i bujna.Ali kažu da patogeni kompostiranjem ne ugibaju. A Kinezi već svašta rade, njihov češnjak ne konzumiram ni u ludilu.  A čuj svatko ima svoj izbor i zna što može. Osjetljivog sam zdravlja te tako formiram i mišljenje. To ne znači da sam u pravu.  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 25 Veljača 2011 u 07:30
Kina je mnogoljudna zemlja i proizvodnja hrane je ograničena nedostatkom obradivih površina, pa ih se na sve načine nastoji maksimalno iskoristiti. Negdje sam čitala kako su od davnina Kinezi vrlo gostoljubiv narod. Koliko god bili skromnih materijalnih mogućnosti, ugostit će gosta, nahraniti, na kraju će ga domaćin ljubezno zamoliti "Neka ostavi ono što njemu nikako ne treba, a njemu je to dragocjeno". Nažalost, problem zagađenja u Kini je svakim danom sve veći i to teškim metalima i drugim otrovnim kemikalijama. A to što mi jedemo kineski ili egipatski češnjak, nisu krivi ni Kinezi ni Egipćani. |
PeKa napisao:Objavio: PeKa
Datum objave: 25 Veljača 2011 u 14:00
 Nikad se ne zna, ne?
 Kompostiranje je stvar osobnog ukusa i mogućnosti, slažem se |
Objavio: ramika
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 01:26
|
Tema je vrlo zanimljiva...i osjetljiva. Čak sam i sama pomalo skeptična, mada stručnjaci kažu da uzročnici bolesti ugibaju pri temperaturi 60-70 stupnjeva. Uz pravilno kompostiranje valjda se razgrade i kemijski dodaci koje ostavimo, lijekovi itd. Doduše, sjećam se da je u vrijeme kad sam bila dijete, u dnu dvorišta bio klozet, danas bismo rekli -poljski vc. U jesen i proljeće sadržaj se grabio van i sipao u jarke u vrtu - uštihavao se! Jest da je smrdilo do neba, ali nismo bili bolesniji zbog toga. Ali povrće je bilo puno bujnije. Sjećam se graška- nikada nisam uspjela uzgojiti onakav grašak. |
Objavio: ramika
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 01:32
|
A što se tiče kine i češnjaka, to je zaista sramota da to uvozimo iz te daljine. Nego, jeste li primjetili kako odjeća i obuća iz kine zaudara? E, takav smrad nije bio ni kad smo imali poljski vc! Kažu da sve natope onim sredstvom što se mažu leševi, da se ne kvari putem dok ne stigne do nas. |
Objavio: PeKa
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 07:54
|
Ono za vrt naaajbolje od ljudi (osim ljubavi) ide u Crno more 
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 12:49
|
Ovo da odjeću mažu nečim opasnim su se uvjerili i jadni radnici koji su dobili kožne probleme nakon nošenja odijela koja su čudno mirisala. MM je dobio radno odijelo koje smrdi na ribu za poluditi i nema načina da se opere. On ga nosio preko donjeg zimskog rublja i srećom se ništa nije dogodilo, a radni kolega na golu kožu i sav pocrvenio. Osip mu nikako ne prolazi. Strašno!!! Kako smo u fazi gradnje male kućice koja će košta kao vila zbog novih pravila, predložila sam MM da idemo u šumicu i kućicu na drvetu da napravimo. Al su nekada ljudi bili sretni, bez brige i pameti. Samo vještina lova muškima trebala, žene u vrtu sa djecom, i trebalo se okupati i oprati ruke( i onako će i naše zdravstvo biti ubrzo kao kod pećinskih ljudi) ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 13:08
| Meni ovo ne izgleda kao zdrav razum,ako moram birati onda biram kemiju,a ne kompost od ljudskog gnoja!!!! |
Objavio: ramika
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 23:00
| moja frendica kupila takve cipelice. Krasne. Sad ih drži na balkonu, jer čitav stan su zasmrdile... |
Objavio: ramika
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 23:02
A životinjski stajnjak bi prošao? U čemu je razlika, osim u glavi? |
Objavio: PeKa
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 23:30
|
Delikat(es)na tema Izgleda i stvar osobnog izbora, sklonosti.
Iz moje prakse vrtlarenja isključujem umjetnu kemiju jer mi nije potrebna.
Kad mi zlatice poharaju krumpir, teško odoljevam, ali uspijevam. Nitko nikoga ne prisiljava na bilo što. Mnogi ljudi to rade već dulje vrijeme, uspješno i bez negativnih posljedica.
Među prvim modernim kanalizacijama bila je ona londonska s kraja 19. st. nastala kao rješenje gorućeg problema kolere. Možda je vrijeme ponovnog promišljanja rješenja koje je preraslo u problem. Kompostiranje je jednostavno i konstruktivno, kolikogod se to možda nekom gadi.
|
Objavio: PeKa
Datum objave: 26 Veljača 2011 u 23:36
Pekica i ja radije kupujemo tursko nego kinesko 
Nemano loših iskustava sa smrdljivim odjevnim predmetima.
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 01:34
Ramika izvini krave ne jedu hrenovke i čokoladu ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 01:38
Mali doprinos temi.Terra Preta - superplodna zemlja iz AmazoneTerra preta nalazi se, prije svega, na mjestima nekadašnjih naselja, a sastoji se od mješavine ugljena, keramike i brojnih organskih minerala poput ostataka hrane, kostiju i fekalija.Prastanovnici amazonskog bazena tako su pronašli pravu kombinaciju sastojaka za stvaranje plodnog tla koje je ostalo produktivno do dana današnjeg, bez umjetnih gnojiva i pesticida. Znanstvenici vjeruju da je tajna "crne zemlje" u ugljenu koji pohranjuje hranjive tvari, odnosno sprječava njihovo ispiranje. Terra preta proteklih je godina ponovno postala zanimljiva znanstvenicima i poljoprivrednicima upravo zbog svoje plodnosti.http://metro-portal.hr/terra-preta-superplodna-zemlja-iz-amazone/55773 - http://metro-portal.hr/terra-preta-superplodna-zemlja-iz-amazone/55773 ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 01:46
|
Mislim da je kompostiranje stvar izbora i tu nema po meni rasprave. Jedino i jako bitno je da se mora ljudima reći što mu se servira za jelo i tu takođe mora biti stvar izbora. Ljudi prodaju masovno hranu koja se đubri fekalijama i to sam čula tu u Rijeci da rade. Ljudi su djeci kupovali povrće iz takvih vrtova dok nisu naravno saznali i vidjeli ljude na djelu. Ovo je već mimo pameti i tu treba inspekciju zvati. Znam žensku koja je završila u bolnici od solmonele i to ne u ljetnje vrijeme, dr su joj rekli da je to najvjerojatnije od salate sa pijace. Ako se to i prakticira treba edukacija ( upravo rdi solmonele i širenja dalje) i kontrola da ne ide van iz osobnog vrta. Ja opet to ne bi, kažem meni je to blizu kanibalizma. Nismo svi za sve i ne možemo sve. Ja volim lubenicu, a mom bratu se povraća od nje. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: ramika
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 01:49
|
terra pretta to su valjda nekadašnja odlagališta otpada. uglavnom je sve bilo organskog porijekla pa je tako i nastala tako plodna zemlja- ostaci hrane, fekalije, moguće i lešine životinja... A šta mi danas radimo? Pokosimo travu, sakupimo lišće, sve strpamo u vreće i iznesemo na ulicu. Da završi na deponiji smeća. Onda se pitamo zašto nam je travnjak tako proziran... |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 02:03
|
Ramika za to je kriva država i društvo, pogotovo pohlepna kao naša-e. Umjesto glupavih emisija na Tv bi bilo bolje da educiraju ljude korisnim stvarima i vrtlarenju i benefciji istoga. Vrebamo emisije o poljoprivredi i % minuta Abecede vrtlarstva kao lavovi. Ljudi niti ne znaju da je to korisno, uče nas plastičnim operacijama, modnim markama i kako ćemo biti što gluplji. Ljudi nemaju radne navike, i još o tome javno se hvale i prave studije. Djeca danas ne znaju niti prepoznati stabla voćaka po lišću. Pa lijepa naša domovino ponudite ljudima koji su podstanari da si iznajme vrtove i dajte kurseve, koji neće biti u stotinama eura. Kao da nam treba Holc ili kako se već čovjek zove. Kao da nemamo agronome i poljoprivrednike. Uvaljuju nam sjemena koja su divlja i jalova, pa ni tu nam ne daju pravdu. Čak u Bosni su ispravnija sjemena nego tu kod nas, sramota i od tuda i ide propast svega. Kad se Kuba mogla organizirati, a mi sa tolikom pameću ne možemo( inače nisam vidjela nigdje bahatiji narod nego balkance, a srela sam sve nacije svijeta). Gospođa Obama uzgaja eko povrtnjak i daje primjer cijeloj naciji. A što je nama primjer, hrpe sapunica.  Eo vidiš kako me naljuti ovo moderno vrijeme Zato ja svima pričam bajke o vrtlarstvu i strašim ljude sa pesticidima. Čak i moja dr je počela raditi povrtnjak, zbog mojih strašenja ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: ramika
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 02:13
|
Rijetki su takovi kao ti, ali ima ih još. Teško je mukotrpno animirati ljude da rade vrt, kad to treba RADITI. BILA SAM NA JEDNO SKUPU NEZAPOSLENIH, TRAŽILI SU POSAO. pONUDILA SAM IM DA SE DOĐU OBUČITI O KOMPOSTIRANJU. ne, NIJE IH ZANIMALO. Više su voljeli tečaj za kompjutere, kao da će posao sam pasti kad završe tečaj. A što se tiče države, i tu si u pravu. Zbrinjavaju sve vrste otpada, osim organskog, a njega zapravo ima najviše. U zadnje se vrijeme doduše malo nešto više priča o tome.. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 02:40
|
Znaš provela sam 4 godine u Švedskoj i od tog momenta shvatam da moramo biti kao narod iznutra slični. Danci nemaju korupciju. Šveđani mrze laž, ljude koji kradu, koji bacaju otpatke po javnim dobrima. Kod njih je seljak jako cijenjen. Takođe na njemačkoj tv seljak je prikazan kao nešto dobro i isplativo. Dok kod nas je sve obrnuto, kod nas si faca ako te vide da se rukuješ sa lopinama, a ne blatnjavim seljakom. Dok se ne promjenimo kao narod neće biti bolje. Jadni smo dok mislimo da su žuljevite ruke sramotne. Sjećam se kad se jedan privatnik rukovao sa MM i ispipao mu ruku, odmah mu je ponudio posao. I to mi je objašnjeno zbog ruke Naravno ima i nešto što mi se ne sviđa na zapadu, to je ona moralna strana koja je stup društva i od kud dolaze druge zločestoće. Mene ne fasciniraju fakulteti, novci....ako od čovjeka ne izlazi pametna rečenica iz usta i ako nanosi štetu svojoj okolini, što nam vrijede njihove škole i novci. Hipokrat je rekao da hrana bude lijek i to smo zaboravili, ali polako vratiće se ljudi korjenima kad se porazboljevaju. Mnogi me u čudu gledaju kad nešto objašnjavam, mene to ne zabrinjava. Pametan shvati što je korist ili loše. Svi nekud trče i žure, a izgube sebe i zdravlje. Ali opet se nadamo bit će bolje. I drago mi je da imamo ovakve teme. Prošlu godinu nisam imala vremena za kompost od posla, ali ovu ću ga sigurno napraviti ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 10:06
|
Potpisujem Šmrckicu od prvog do zadnjeg reda i na tu temu bi se moglo još puno toga reći. A treba govoriti jer će se tako ipak riječ razuma i pameti bar malo čuti, a možda netko od tih pametnih jednom bude imao i neku "jaču" društvenu ulogu a time i mogućnost da u društvu primjeni ta svoja znanja. |
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 12:55
|
Da i ja dodam koju riječ o vrtlarenju. Kad me susjedi vide s kojim žarom kopam pitaju me "kaj se opet mučite" i nikako ne mogu dokazati da mi je to zadovoljstvo, da me nitko i ništa ne prisiljava. Sa žaljenjem će konstatirati "to su geni" ili "korijeni" premda ne vjerujem u tu teoriiju. Mnogi koji bi se mogli podičiti tim "genima" kriju ih kao zmija noge, jer vrtlarenje je samo kod nas još uvijek nešto što valjda rade samo gubitnici, nešto čega se čovjek treba sramiti. Moram priznati da me ta filozofija strašno ljuti i razočarava i valjda smo i zaslužili kineski češnjak kad svoga nemamo. Ispravak netočnog navoda imamo, uz magistralu se moglo kupiti ovog ljeta vijenac češnjaka za 100 kn. Ove godine ću posaditi vlastiti. I još napomena, osim prve dame Amerike g-đe Obame i engleska kraljica je prošle godine dala da se napravi povrtnjak na mjestu gdje je posljednji put uzgajano povrće za vrijeme 2. sjetskog rata kad su Englezi prekopavali svoje lijepe parkove i umjesto trave sadili povrće. Imamo puno primjera gdje se vinogradom, ameterskim voćnjakom, povrtnjakom, cvijetnjakom bave intelektualci, visokoobrazovani ljudi koji kao razbibrigu i rasterećenje nalaze u radu, a ne u teretani trčeći kao hrčak na beskonačnoj traci i ne pada im napamet smatrati to nečim nedostojnim. I zato Smrčko draga, Cimi i ostali mislim da treba pisati i o takvim temama. Svaku rečenicu pratim sa zanimanjem, nadam se da je i ostalima poticaj za razmišljanje. Kompostirati fekalije je danas tehnički teško izvedivo, postoje septičke jame u koje se osim organskog otpada ulijevaju otpadne vode od perilica rublja i suđa, pa njihov sadržaj nije pogodan za poljoprivredu. No kad god putujemo u proljeće u Austriju nepregledna polja uz autoput smrde do neba. Ako vidite traktor koji vuče cisternu znajte da gnoji polje gnojnicom. Nadam se da nije i sadržajem septičkih jama. Ili sam možda u zabludi? |
Objavio: PeKa
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 15:59
|
Sela po Austriji kao i po RH nemaju kanalizacije. Zna se što rade s tim sadržajem. Ja sam, zajedno s Pekicom, shvatio da je danas vrtlarstvo jedna od rijetkih poštenih djelatnosti. Tu mogu biti pošten prema sebi, prema zemlji i prema drugima. Ne moram nikoga muljati, varati za novac. Ne moram nikoga podmićivati, moliti, odobravati njihove dubioze da bi od njih nešto dobio, a sve skupa na račun nekih trećih. U nastavku diskusije o kompostiranju ljudskih fekalija, malo me zabrinjava nepovjerenje prema prirodi i njezinoj sposobnosti da reciklira i kompostira i naše smeđe-žute doprinose vječitom ciklusu života i smrti, gradnje i razgradnje. Kao da mi ljudi nismo dio prirode... s opreznim okom na razne patogene i rezidue deterdženata i antibiotika, znanjem o tome skupljenim na vlastitoj praksi. Prekriveni smo milijardama bakterija, Zemlja također (na, u i iznad nje), zrak isto tako. Većina poržava naša tijela u životu i bez njih ne bismo mogli ni postojati u ljudskim tijelima. Patogenih je mnogo mnogo manje, a pažnjom dobrog gospodara, naoružanog svim mogućim znanjem s interneta, može se unaprijediti i praksa današnjih seljaka po austriji i hrvatskoj, uključujući i proizvođače salate koja je povremeno zagađena salmonelom. Kako to da ista energična pažnja nije usmjerena na najobičnije deterdžente za pranje suđa? Na mikrorazini, ma kako dobro oprali tanjur, na njemu će ostati rezidue deterdženta, koje se onda malo po malo jedu s hranom, prolaze kroz naša tijela ili se talože i rade nam što već rade...? Mnogi odvajaju sivu vodu (sudoper, perilica) od crne vode (wc), jedino se ljubičasta voda (industrijska) ne odvaja nego nesmetano prepušta okolišu. Potpuno bih bio suglasan s vama kad bi i priroda proizvodila barem neku vrstu smeća. Ovako sam samo djelomično suglasan s vama, u smislu potrebne pažnje kad se to radi.
|
Objavio: PeKa
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 16:05
|
Naši dragi prijatelji iz Danske, jedan stariji bračni par u penziji, uputili su nas u stanje korupcije u njihovom društvu, pogotovo otkako su tamo na vlasti desničari. A i onaj istarski Rockwool (danska firma) stvarno je našao para u onim tamo "upravljačima".
Interesiram se za svijet oko sebe, ali naš vrt je totalno apolitičan. To mi se sviđa.
|
Objavio: ramika
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 11:28
|
Dragi prijatelji, da vas nema ,trebalo bi vas izmisliti... Oduševljava me kad susretnem nekoga tko želi pričati o ovim temama.. Ja baš i nemam nekih mogućnosti za vrt, ali sam napravila malu visoku gredicu, dovoljnu za desetak salata, dvije tri rajčice, krastavac, papriku, malo špinata, peršin, jedan grm šparoge.. Kažu mi : što će ti to kad u billi ima vezica peršina za kunu... E, pa ovo je moj peršin, i imam ga svježeg kad mi zatreba Ja radije poslije posla ( sjedećeg, u zatvorenom ) odem u moje dvorište, prčkam malo po kompostu - rekreiram se -besplatno. Ne mogu zamisliti da se idem razgibavati u teretanu u zatvoreno poslije osam sati sjedenja u zatvorenom i još moram platiti. |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 11:52
|
Radeći cijeli radni vijek u gradu, u zatvorenom prostoru, jedva sam dočekala da odlaskom u mirovinu pobjegnem iz grada i boravim na mome komadiću zemlje, da živim u prirodnom okruženju, da prčkam po zemlji uzgajajući za gušt cvijeće i malo povrća. Moj vrt je mali, svega 6 gredica i normalno ne može zadovoljiti naše cjelogodišnje potrebe, ali kroz sezonu nas opskrbljuje sa osnovnim povrtnim kulturama. Financijski gledano to nije isplativo, ali je velik užitak jesti nešto što si sam uzgojio i znaš da nije zagađeno kojekakvom kemijom. Uz to, baveći se biljkama čovjek se uz zadovoljstvo razgiba u prirodi, a ne (kako Baka Bea kaže) "u teretani trčeći kao hrčak na beskonačnoj traci". Ja sam preko zime u stanu i jedva čekam ljepše dane da se preselim u prirodu k svojim biljčicama. |
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 12:59
| Potpisujem Cimi,i ja kao i ona odlaskom u mirovinu odlazim živjeti na selo,imam svoj vrt sa desetak gredica,za sezonsko povrće,imam dva komposta koje punim isključivo biljnim otpacima,i njime gnojim svoj povrtnjak,više sam nego zadovoljna.Ja sam se uključila u ovu raspravu isključivo jer ste pisali o ljudskom gnoju u kompostu i mislim da nije problem samo u glavi!Ljudske fekalije u prošlosti su bile uzročnik mnogim zaraznih bolesti,ne mislite da bi se to moglo ponoviti?Ni kod mene na selu nema kanalizacije,imamo septičke jame koje se prazne i odvoze na pročišćivać,a nisam nikoga vidjela da bi s time gnojio zemlju,osobno mislim da bi trebalo mnogo,mnogo godina da bi to bilo iskoristivo.Domaće životinje od kojim proizlazi stajski gnoj su uglavnom biljojedi,i velika je razlika između naše i njihove prehrane.Eto to je moje mišljenje,a meni je veliko zadovoljstvo u svom vrtu uzgojiti povrće za vlastitu prehranu,barem u sezonu kad se to može. |
Objavio: ramika
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 17:05
|
Septička jama je jedno, poljski vc drugo a kompostni vc nešto sasvim treće. TKako sam ja shvatila kompostni vc, tu ne ide voda. Malo mi je sve to teško zamisliti dok ne vidim. I jako me zanima kako izgleda krajnji produkt. Iz kompostiranja znam da izlazna masa ne liči na ulaznu, drugačije i miriši.. Ali sam apsolutno sigurna da bi ovo riješilo brojne probleme. Npr. onečišćenje vode. Navešću primjer : vikend naselje, prije tridesetak godina bilo je raj na zemlji. Svaka parcela je imala svoj bunar , kopani ili bušeni. Klozet poljski. Kad se napuni, kućica se premjesti, rupa zatrpa i iskopa nova.Onda su se napravili priručni tuševi, potom prava kupatila i naravno septičke jame. Propusne, tko će još plaćati odvoz kreine. Danas tamo voda više nije ne samo za piće, nije ni za ruke oprati. Ljudi donose vodu za piće u bocama, a kupaju se kod kuće. Đaba im kupatila kad se više ne mogu ni otuširati. Voda se koristi jedino za ispiranje vc školjke , odlazi u septičku i prlja podzemnu vodu sve više i više.... |
Objavio: PeKa
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 18:04
Krajnji produkt je kompost koji miriši na humus, kao i bilo koji drugi kompost. Stabla ga jako vole. Kad se zatrpa blizu stabla, nakon relativno kratkog vremena (za stablo to je vrlo brzo), kad se otkopa, mogu se vidjeti korjenčići. To vrijedi i za nezreli kompost od "humanih" otpadaka
 |
Objavio: jadranka4
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 19:21
| Čitam vaša razna mišljenja-ne znam što bih rekla.Nekako mi nije "apetitlih"gnojiti vrt ljudskim ostacima(a životinjskim je ha!?).Draži mi je klasični biljni kompost.Ima ona izreka-nikad ne reci nikad! |
Objavio: jadranka4
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 19:29
| Cimicifuga,triput potpisujem što si gore rekla.Tako jedva čekam mirovinu(još 5godina po novom)da mogu biti u svom vrtu koliko želim.Za sada mi ostaju vikendi i godišnji za njegu mojih 5 gredica.Kao što si rekla,korist mala a zadovoljstvo ogromno kad uberem svoju rajčicu,peršin,blitvu.Svega malo,ali mojih ruku djelo. |
Objavio: PeKa
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 19:47
|
Heeej, pa nije ovo peticija a svi potpisuju |
Objavio: ramika
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 21:51
|
Da nas je barem više, i da nisu sve umirovljenici. Ja sam trenutno nezaposlena ( već tjedan dana!) a uskoro bih mogla i u mirovinu ali nisam baš u godinama da se ozbiljno uhvatim nekog poljodjeljstva. Mlađi , na žalost, baš i nisu previše zainteresirani.. |
Objavio: PeKa
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 22:30
Ramika, ima nas sve više koji još nismo penzići (osobno to nikad neću ni biti, izgubio sam radnu knjižicu
). Dođi 6.3. u 10:00 u Frankopansku 1 (dvorana Zelene akcije) na Dan permakulture i uvjeri se. Možda se prijevremeno uhvatiš i motike |
Objavio: ramika
Datum objave: 28 Veljača 2011 u 22:43
|
Super, to je ono pravo! Uvijek me obraduju akcije Zelene akcije! Hvala na pozivu, ali sam trenutno po zanimanju baka, pa mi je to prioritet.. Što se tiče radne knjižice, ne sekiraj, sve imaju zapisano u mirovinskom, čak i kad si na bolovanju bio. Može se isčitati na korisničkim stranicama HZMO, jedino ti treba lozinka. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 00:12
Da uletim malo u temi i pozdravim vas. Moram se pohvaliti da već kompostiram na balkonu, stavljam oljupine u manje vrećice pa u kutiju. Čekam prvu slobodnu nedelju MM da nosim na teren, ako me susjedi u međuvremenu nenamlate zbog mirisa Neka životinja mi je dolazila i grizla te vrećice, iako sam poduplala ( prvo je bilo te vrećice u ubačene u vrećicu od dućana) sad su u kartonskoj kutiji. Mislim da je gladna mačka  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 08:01
I ja , i ja, ono kaj skupim po zimi stavljam direktno na gredice, dodam suhe trave i lišća, malo gnoja i to je to. Grančice od živice sitno sjeckane, novine i otpatke iz kuhinje skupljene ljeti stavljam na kompostnu hrpu. Dragi mi je obečao proljetos napraviti komposter od paleta. Razgovarala sam sa čovjekom koji ima vrlo neobičan komposter, a meni se jako sviđa. Napravljen od paleta, ali visoki, tj. paleta na paletu dupli. Na doljnjoj strani je stavio vratašca i odozdola vadi zreli kompost dok odozgora stalo stavlja novi materijal. Veli da su gliste u gornjam dijelu, uvijek mu se razgradi, a nema prebacivanja kompostne hrpe. Odlučila sam i ja tako nešto probati. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: PeKa
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 10:57
Iz mog iskustva vratašca na komposteru nisu baš zgodno rješenje. Ili mora biti jako čvrst i neraspadnut (donji dijelovi najprije istrule), ali za onako visoki komposter valjda i nema drugog rješenja.
|
Objavio: gospina trava
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 11:41
|
On je izbetonirao postolje i veli da nema problema sa glistama, ja sam se začudila ali veli da je istina, ako ne vjerujem nek dođem provjeriti. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 11:44
|
Evo link foruma gdje je čovjek postavio i sliku toga kompostera :
http://www.vinogradarstvo.com/forum/index.php?topic=437.15 - http://www.vinogradarstvo.com/forum/index.php?topic=437.15 ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 15:44
| Nešto mi nije jasno, kako gliste, točnije kišne gujavice mogu biti problem? Pa ja ih namjerno nasadim da prerađuju otpatke. Tamo otkuda bježe znači da nešto ne valja, ne vole kiselu sredinu, naprimjer. Kad ih u kompostu ima manje ili su ga napustile, ukazuje da za njih više nema hrane, kompost je dobro prerađen i spreman za upotrebu, a one se preselile u gornje slojeve marljivo dalje prerađivati. Ono što poslije njih ostane je divan, crni sipki kompost, bez ikakvih mirisa, spora i drugih patogenih mikroorganizama. Kupujemo ga pakiranog u vreće pod raznim nazivima, ako nemamo vlastiti kompostarnik (ili komposter). |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 15:53
|
Nisu problem, već je problem ako ih nema u kompostu, tj ako je u izbetoniranom. Ali veli čovjek da iako je izbetaonirao da ih on ima i da razgrađuju kompost, jer se drže u gornjem tj. friškom sloju komposta.
Sorry prvi put sam se krivo izrazila. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: PeKa
Datum objave: 01 Ožujak 2011 u 23:50
|
Objavio: ramika
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 12:30
| Ima detaljno uputstvo kako se kompostira na balkonu. Sve se mora jako dobro usitniti i pomješati sa usitnjenim grančicama, hoblovinom, i mora biti vlažno i rahlo. Onda nema mirisa. Dobro je dodati malo zrelog komposta,( tko može nabaviti)ili običnu zemlju iz vrta ( da se gliste nasele)Vidjela sam jednom na tv, čovjek drži gliste u velikoj kutiji u dnevoj sobi i hrani ih ostacima iz kuhinje!!!!!!!!!!!!! |
Objavio: Baka Bea
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 12:53
|
Ramika nije problem nabaviti kalifornijske gliste. Može se kupiti leglo. No ove su se izlegle iz jajašaca zaostalih u kompostu koji su prerađivale, kupilla sam ga na kompostištu kod proizvođača. Moje unučiće sam naučila da poštuju život, pa i njihov. Kad su bili mali govorili su "idi ti sojoj mami" i nježno ih preneosili ručicama na kompost, a tome je kumovao i crtić "Pčelica Maja" i glista imenom Max. O kompostiranju na balkonu ima mnogo savjeta, ali princip je zapravo isti. |
Objavio: ramika
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 13:23
|
Kompostiranje u buretu Priprema posude Potrebno je plastično bure s poklopcem ili kanta za smeće. Bure ili kantu za smeće dobro operite. Zatim izbušite rupe u dnu i stranicama. Veličina rupa neka bude od 15-25 mm. Pri dnu bureta možete izrezati pravokutni otvor (5-10 cm od dna) za vađenje komposta. Postupak kompostiranja Dno bureta (oko 15 cm visine) pokrijte sječkom, ili, u nedostatku
sječke, može se koristiti usitnjeni karton. Zatim, napunite bure, najmanje do
pola, vašom smjesom za kompostiranje: dobro izmiješajte usitnjene grane i travu
s ostacima biootpada iz kuhinje. Pazite da masa ne bude zbijena, jer može doći
do truljenja i ružnog zadaha. Dobro bi bilo umiješati jednu kantu komposta
(tražite od nekoga tko već kompostira! ), jer se u njemu nalaze bezbrojni mali
pomagači koji su neophodni: bakterije, gljivice, gliste i druge male životinje
iz tla. U nedostatku komposta, dodajte lopatu obične vrtne zemlje. Veoma je
važno da sve bude sitno isjeckano (kao za voćnu salatu) i dobro izmješano, jer
svi mali organizmi koje hranite u vašem kompostu moraju imati kisika i vlage.
Gornji dio mora uvijek biti rastresit i zračan, ali ipak dovoljno vlažan. Kod
stavljanja bioostataka iz kuhinje, potrebno je svježi materijal grabljicama
umješati u površinski sloj uz obavezno dodavanje usitnjenog drveta, slame,
hoblovine ili suhog lišća. Nakon nekoliko tjedana, potrebno je kroz rupu na dnu kante ( bureta) izvaditi dio materijala, te ga dobro rastresti – prozračiti. Zatim dodati i izmiješati svježi biootpad iz vrta i kuhinje i sve zajedno staviti na vrh sadržaja u bureta. Ovaj postupak ponavljati svakih nekoliko dana. Nakon otprilike 3- 4 mjeseca moći ćete, u malim količinama, koristiti prvi vlastiti kompost. |
Objavio: ramika
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 13:26
|
http://www.kompost.hr - http://www.kompost.hr ------------- |
Objavio: Anaida
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 08:16
|
Moj kompost je već više godina u upotrebi i daruje mi puno kvalitetne zemlje. U njega ubacujem isključivo zdrave biljne otpadke. Prije sam znala ubaciti i karton ali sam i od toga odustala. ------------- "Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca." P.Bosmans |
Objavio: hoya
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 08:39
|
Anaida, možda nisam u pravu, ali mi se čini da sam čitala da nema straha ni za bolesne biljke jer se njih stavi u sredinu komposišta, tamo su navodno dovoljno visoke temperature koje ih unište. Možda sam u krivu, neka me netko ispravi ako jesam, a ja ću pokušatu naći taj tekst. ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: Anaida
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 09:33
|
Hoyček, čula sam i ja za to - ali ipak radije takve biljke spalim, pa mi onda i pepeo dobro dođe . Sve iskoristimo!! ------------- "Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca." P.Bosmans |
Objavio: hoya
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 11:13
|
Ma naravno i ja tako radim, ali kad sam već napisala evo teksta:
U dobro složenoj i vlažnoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri čemu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura može dosegnuti 50 - 70°C. Zagrijavanje komposta važno je jer se tako uništavaju sjeme korova, uzročnici bolesti, nametnici, itd.
Ovdje sam našla http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm - http://www.lerotic.de/eko/kompost.htm osnove za početak
------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Ožujak 2011 u 01:18
|
Da ugibaju mokroorganizmi koji su se tu našli i osjetljiviji su, a da nismo ni bili svjesni da su na biljkama. Ali ne smije bacati zaraženo u kompost. Sterilizacija se ne može desiti pri 50 stepeni, jer to nije nikakva temperatura. Na biljkama postoje virusne bolesti ( pelargonije, hoste..), pa pljesan ,bakterije... Za pojedine mikroorganizme je potrebna visoka temperatura za ugibanje. Pljesan, plamenjača i pepelnicu treba ukloniti pažljivo i najbolje zapaliti, one se šire zrakom i može dolaziti iz tla ili sa zaraženih biljaka. Kad bi se biljke bacile na kompost postoji mogućnost da se spore šire dalje. A kompostna hrpa nema jednaku temperaturu na svim djelovima, jer je to nemoguće postići. Jedino da se to prelije ključavom vodom. Pogotovo gdje se to javlja, kao kod mene, je najbolje odstraniti biljke koje stvaraju zarazu općenito. Cijeli vrt mi dobije pljesan, povrće, cvijeće... Prvo krene sa krumpirom. Mada mi je jedna osoba rekla da nikada do unatrag 2-3 godine nisu imali plamenjača i te vrste bolesti, ali se klima promjenila i sad pogoduje bolestima. Evo recimo kako je opasna pepelnica. Štetnost: Pepelnica (oidium) je američkog porijekla. Zapažena prvi put u Engleskoj 1845. godine, brzo se raširila u Evropi, da bi već 1850. zahvatila sva vinogorja Sredozemlja, a potom i Afrike i Australije, onemogućavajući praktično, u prvo vrijeme, proizvodnju grožđa. Pepelnica je i danas u mnogim vinogradarskim rajonima, naročito toplih krajeva, vrlo ozbiljna bolest, često opasnija od peronospore. Na većini savjeta stoji ovakva preporuka - Nikad u kompost ne treba stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka te korov http://www.kompost.hr/info.asp?ID=21 - http://www.kompost.hr/info.asp?ID=21 Da u mom komposteru su normalno rasli krumpiri i biljke se ukorjenjivale, nije bilo uništeno Zato je bolje nemani uništiti i namlatiti po kratkom postupku 
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 12 Ožujak 2011 u 06:36
|
Slažem se smrcko, samo ja na prste jedne ruke mogu nabrojati bolesne biljke u svom vrtu. Imamo veliki problem sa lisnim ušima i sad baš pitam MM ima li još koji problem - nema.
Već nekoliko godina prakticiramo prskanja sa gnojnicom od koprive, kalifornijskom juhom i crveno ulje. Imala sam spremne vrećice sa suporom i gdje god sam naslutila pojavu plijesni odmah sam djelovala. Ove godine mi je adut za naše proljetne nedaće bijelo ulje.
Tako da u biti ni nemam što odvajati od materijala za kompostiranje. Dok nismo primjenjivali preventivu i mi smo morali spaljivati ili bacati u smeće dio biljaka. Naravno da je sigurnije baciti nego se poslije boriti sa boleštinom na cijelom vrtu.
Osjemenjeni korov ne odvajamo jer prosijani kompost stoji i par godina spreman za upotrebu. Grešku smo napravili kad smo ga direktno stavili u vrt, ali s vremenom se povećala količina i možemo čekati.
------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: mirna
Datum objave: 14 Travanj 2014 u 09:19
|
Jako nam se proširio korov po travnjaku. Oko nas ima dosta livada i zapuštenih vrtova pa to nije ništa neobično. Nabavili smo alatku za vađenje korova (naporan posao kad je u pitanju velika površina). Efikasna je ali ima jednu malu manu, a to je da uz korov vadi i nešto zemlje. Ostane rupa u zemlji, a nekako imam dojam da „bacam“ zemlju. Zanima me što mislite o tome da se to sve skupa stavlja u komposter? Ne znam hoće li taj korov preživjeti i nekada kasnije se ponovno zakorijeniti. Imam na umu maslačke koji su ocvali i kojekakav korov bez cvijeta. Ako da, treba li to prije isjeckati? Osim toga, imamo stari nešpricani voćnjak i takvim ga i dalje održavamo u smislu da obavimo samo zimsko špricanje crvenim uljem. Zbog toga (?) otpada dosta plodova. Mogu li se i oni stavljati u kompost ili će masa postati suviše žitka? |
Objavio: bugicaza5
Datum objave: 14 Travanj 2014 u 15:52
| Osobno ne bih stavljala ništa što bi se moglo zasjemeniti. U kompost možeš stavljati otpale plodove, princip je takav da koliko staviš mokre mase, toliko treba suhe da bi bio u ravnoteži. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 14 Travanj 2014 u 17:12
Postoji jednostavno rješenje za takav problem, ali traži truda. Možete iskopati rupu u koju ćeš taj korov bacati, sa busenjima trave. Tu izvađenu zemlju koristi za popunjavane rupa. Ovo ti pišem iz svog iskustva i pravljenja više takvih hrpa korova. To možeš posuti vapnom, sloj po sloj zasuti. Možeš baciti i humusnu zemlju između slojeva, pa i đubrivo u briketima. Na kraju se može prekriti kartonom i nalonom. Ili jednostavno zatraviti taj dio. U toj rupi ćeš imati fenomenalan humus. Od površine prema dnu korov može samo na površini preživjeti, prema dnu sve tune i gliste ga prerade u humus. A tu glista kao u priči, prava mala feštica. I to otpalo voće možeš zakopavati oko voćki. Moj tata to radi cijeli život. Voća kao u priči. Njegove voćke se ništa posebno ne špricaju, zdrave i plodovi trajni. Vraćaš biljki njeno blago. A i to možeš ubaciti u te rupe sa korovom, gliste odrade svoje. Evo ovako mi rješavamo korove i ništa se ne baca. Moje rupe su i po metar bile duboke, zbog građevinskih radova. Ima li smo velike rupe oko temelja u koje smo bacili i korove i četinjače. Sad u obje vrste imamo fenomenalan humus. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: mirna
Datum objave: 14 Travanj 2014 u 21:58
|
Puno hvala bugiciza5 i smrčku na savjetima! |