Sadnja zivice
Web: Cvijet.info
Kategorija: Drveće, živice, palme ruže i bonsa -Forum o drveću
Ime foruma: Živice
Opis foruma: Sve o živicama i šta je potrebno za njih.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=5863
Datum ispisa: 07 Studeni 2024 u 20:24
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Sadnja zivice
Objavio: jope
Tema: Sadnja zivice
Datum objave: 06 Lipanj 2009 u 16:06
|
Da li se u lipnju
može saditi i presađivati živica? |
Odgovori:
Objavio: anamorana
Datum objave: 02 Studeni 2009 u 12:48
| Molim vas ako netko zna u kom se mjesecu sadi JAPANSKA DUNJA? |
Objavio: shasha
Datum objave: 02 Studeni 2009 u 14:15
| Ako si u kontinenralnom dijelu onda bi sad malo prekasno bilo jer su mrazevi počeli i zemlja je namrznuta,pa odgodi to do proljeća.Kad više nebude zemlja smrznuta onda sadiš.Možeš i na jesen,9,10 mjesec. |
Objavio: mrvica
Datum objave: 26 Lipanj 2010 u 18:26
|
željela bih posaditi jednu ukrasnu živcu al ne znam kako se zove ali možda ćete vi znati (ma sigurno hoćete, vi ste majstori :)) ima crvene listove i stabljike, plodovi su joj crvene bobice, često je stavljaju po parkovima i na javnim površinama. Je li to žutika možda?
------------- "Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke." Mt, 6,34 |
Objavio: goga-zg
Datum objave: 26 Lipanj 2010 u 19:31
da Mrvica,to je berberis ili žutika po naški.
|
Objavio: mrvica
Datum objave: 27 Lipanj 2010 u 13:32
|
E hvala, a znate možda gdje bi mogla nabaviti sadnice i jesu li skupe? ja bi onu nisku što se po tlu raširi, stavila bi je uz rub malog vrtića uz niski zidić. Znate možda kako brzo raste?
------------- "Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke." Mt, 6,34 |
Objavio: Gabrijel7
Datum objave: 09 Travanj 2011 u 21:13
|
pozdrav... skroz sam novi u ovom svemu pa trebam sve raspolozivu pomoc  zivim u kontinentalnom dijelu (Karlovac) i htio bih posaditi zivcu (da mi bude kao ogradao oko kuce-imanja) tak visine oko 1 m..ako imate za pocetak savjet koju biljku uzeti.. a sto se tice same tehnike kako se sadi (koliko duboko iskopati, na koji razmak saditi i ostalo), ako vam se neda sve to objasnjavati, mozda znate za neku litaraturu gdje se sve to moze procitati hvala |
Objavio: smrcko
Datum objave: 09 Travanj 2011 u 22:12
|
Evo mala pomoć od mene, a dalje proučavaj i pitaj pa kad naleti tko. U biti najbolje znaš sam što ti treba. Godinu dana proučavam živice i opet kupim neku lijevu na sniženju. Oko sadnje nema filozofije, iskopaj rupu, stavi malo bolje zemlje ( humus ili kupovnu) posadi i zatrpaj. Osobno sam i đubrila kod sadnje. Malo prosurfaj pa vidi u koje vrijeme za tvoju klimu se sade i da li se orezuju nakon sadnje biljke. Ako si na kotinentu možda ti je jesen dobra za saditi. Recimo lingstrum se poreže nakon presađivanja. http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=1865 - http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=1865 http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=3179 - http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=3179 http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:nToFY7_dnXoJ:www.biosan.rs/katalog/zoizz.htm+%C5%BEivica+pirakanta&cd=7&hl=hr&ct=clnk&gl=hr - http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:nToFY7_dnXoJ:www.biosan.rs/katalog/zoizz.htm+%C5%BEivica+pirakanta&cd=7&hl=hr&ct=clnk&gl=hr ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 28 Travanj 2011 u 12:40
|
Mogu preporučiti ono što i ja radim ovih dana. Odlučio sam se za mješovitu živicu od biljaka iz porodice Elaeagnus. Sve fiksiraju dušik i zato dobro i bujno rastu, ujedno obogaćuju zemlju za sve što raste pored njih, sve su više-manje otporne na kontinentalnu klimu, a neke čak za sibirske uvjete, i skoro sve imaju jestive plodove. Navodno ih je lako rasaditi reznicama, neke čak sjemenom. Ptice vole bobice, i koriste grmove za zaštitu. Biljke su inače vrlo otporne i na vjetrove pa se sade kao zaštita vrta od vjetra. Za to i meni trebaju. Želja mi je bila nabaviti Elaeagnus Multiflora, negdje se počinje uzgajati u plantažama radi bobica koje vani zovu Goumi ili Gumi, navodno jako ukusno. Nisam uspio naći jer naši rasadnici ne znaju za nju i nisu mi voljni nabaviti par komada, možda se odlučim i na nabavku sjemena izvana. Zato sam našao u rasadnicima Elaeagnus Ebbingei i Elaeagnus Pungens. Jestive su bobice, i što mi se jako sviđa cvate na jesen a plodovi su zreli u travnju ili svibnju. Nadam se rasaditi ih reznicama, Pungens bi još mogao i sjemenom ali Ebbingei je njegov hibrid pa bi biljka uzgojena iz sjemena mogla imati neželjene karakteristike. Zahvaljujem forumašu koji mi je nabavio sjeme Dafine, ili Eleagnus Angustofilia. Ona ide na vrlo niske temperature i vrlo je otporna biljka. Tako sad imam 3 vrste, dovoljno za početak ali gledati ću još obogatiti kolekciju. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Travanj 2011 u 18:02
|
E Drugec Mile koju bi od ovih preporučio za Gorski kotar gdje briju hladni vjetrovi. Sviđaju mi se ove Elaeagnus Ebbingei i Elaeagnus Pungens. U kojim si rasadnicima našao te biljčice?  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 28 Travanj 2011 u 22:20
Ove dvije sam našao u rasadniku na Škurinju (Rijeka) na kružnom toku ispod Lidl-a. I ja sam u Gorskom kotaru, na vrhu jednog brdašca gdje očekujem poprilično problema s hladnim vjetrom. Zato sam dosta istraživao biljke koje bi mi zaštitile vrt. Kako dizajniram "jestivi vrt", znači svaka biljka će biti barem djelomično jestiva, uobičajene thuje mi nisu odgovarale koje bi možda bila prva asocijacija. Također, živica uzima popriličan komad raspoloživog terena za vrt i u njenoj blizini nama baš puno prostora za drugo bilje (konkurencija među korjenjem, otimanje za hranjiva) pa sam se odlučio za biljke koje fiksiraju dušik. Tako će moja živica hraniti tlo za druge biljke, umjesto da im oduzima hranjiva. Tako sam došao do biljke Caragana Arborescens, tj. Sibirsko drvo graška ili kod nas Graškovo drvo. Nisam ju vidio u stvarnosti, trebalo bi biti nešto poput bagrema. Leguminoza je kao bagrem, grašak, djetelina i sl. i fiksira dušik, a plodovi mogu zamijeniti grašak. Dobro podnosi orezivanje i na taj se način formira gusta živica, na žalost listopadno je drvo pa zimi gubi dio funkcionalnosti ako je prioritet zaštita od vjetra i ako je važno i zimi. Odlično podnosi jake vjetrove i vrlo niske temperature pa je i dalje po meni idealna biljka za živicu. Nedostatak je što preferira sunčane djelove vrta pa sam ju planirao koristiti za južnu stranu, a za sjevernu nešto drugo. Za sad nemam nikakav trag gdje nabaviti veće količine sjemena, a rasadnici ne znaju za nju. Kod nas je poznatija biljka Pasji (vučji) trn. Za njega vrijedi sve spomenuto, vrlo otporan, fiksira dušik, guste grančice, listopadno drvo, a bobice su vrlo bogate c-vitaminom. Navodno nije baš za konzumaciju u svježem stanju ali je popularno za izradu džemova. Koristi se još za učvršćivanje tla na strmim padinama jer ima vrlo jak korijen, što bi meni moglo biti zanimljivo ako krenem krčiti jednu takvu padinu. Pretpostavljam da ne bi smio biti problem naći negdje tu biljku pa sakupiti sjeme, ja još nisam došao do toga. Dalje dolaze prije spomenute biljke iz porodice elaeagnus. Dafina je vrlo otporna na vjetar i hladnoću, ide sigurno u gorje bez straha. Sa druge dvije (ebbingei i pungens) je već malo škakljivo, deklarirane su kao otporne na zonu 7 (prosječna min. temp. do -17C), što bi po meni moglo proći u gorju. Ne znam što im zapravo niska temperatura čini, ošteti li biljku ili plod, ili slabije napreduje... Uglavnom, ja sadim pa ću saznati. |
smrcko napisao:Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Travanj 2011 u 23:30
|
Vrlo je zanimljivo ovo što pišeš. Mi imamo vrt u Fužinskom dijelu već 3 godine, klima je toliko gadna da puno puta poželim odustati od vrtlarenja. I moj sljedeći korak je vjetrozaštita. Vjetar ti oslabi i biljke i urod za više od 50 %. Treba saditi samo ono što uspijeva u tim krajevima dok se ne obezbjede uvjeti koji bi mogli popraviti klimatske uvjete za osjetljivije biljke. Trenutno mi se po glavi vrzmaju vrbe i grabovi. U vrtu su mi već ubačeni pačempresi, tise, šimširi. Sve tri biljke su u lošem stanju, zašto ne znam. Nadam se da ćeš imati bolja iskustva nego mi, naša zemlja je uz sve probleme pjeskovita i posna. Takođe budi spreman na bitku sa voluharicama i ako ih ima odmah postavljaj mamce pojedu i korjeni i cijelu biljku. Ako su ove biljke (ebbingei i pungens) do - 17 kod mene ne bi išle, mislim prežive ali nikad naprijed. Vjetar mi spali biljke i od njih nikakve koristi. Lovor višnja mi je ovu zimu spržena do tla, a 3 godine je stara. Javljaj ako gdje nađeš sadnicu, ili vidiš u Rijeci park sa vučijim trnom i dafinom.  Evo vučiji trn u Milićevom rasadniku, njegove sadnice su znale biti u Bauhausu na Kukuljanovu. Možda bi se preko Bauhausa moglo naručiti. Pod ukrasno bilje na linku. http://www.rasadnik-milic.hr/ - http://www.rasadnik-milic.hr/ Vrlo zanimljiva biljka i ljekovita Piši kad što saznaš i istražiš u vezi otpornih biljaka i vjetrozaštita, ima nas koji djelimo tvoju sudbinu. Zajedno smo jači. I hvala na informacijama. Evo iz mog dnevnika što sam našla o vrbama i kako napraviti ogradu od nje, iako nije to što tražiš ako ti se da pogledaj. Meni je potreban vjetrozaštita pod hitno, toliko da ću stavljati one mreže zelene za vjetrozaštitu za početak. forum_posts.asp?TID=4425&PN=46 - http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4425&PN=46 ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 29 Travanj 2011 u 09:38
Ma da, odustat :) Istražujući za sebe sam našao tako zanimljive priče, ljudi uzgoje limune u alpama, pustinje pretvaraju u oaze, a sve sa pametnim dizajnom i stvaranjem odgovarajuće mikroklime. Npr. orah je osjetljiv na hladan vjetar kad je mlad, kasnije nije. Onda ljudi na vrlo izloženim vjetrometinama posade zajedno, u istu rupu, Dafinu i orah. Dafina služi kao zaštita mladom orahu i ujedno mu fiksira dušik pa orah brže raste. Kad ju orah preraste, ubije ju svojom sjenom ali onda mu više nije potrebna. No to je već OT.
O da, ima ih kod mene, svako toliko humak. Sadio sam crni ribiz, navodno (po literaturi) ne podnose miris baš crnog ribiza. Ove godine neću ništa drugo primjenjivati jer me živo zanima, ali ako primjetim da se bahate, pokušati ću i s drugim tehnikama. Mislim da je ista stvar i s Narcisom, ta biljka (opet prema literaturi) mirisom tjera i srndače i voluharice. Gledati ću ga rasaditi jer imam nešto grmova oko kuće.
Nisam našao do koliko idu, nego USDA ima definirane te klimatske zone. Zona 7 je ona gdje je prosječna min. temperatura zimi do -17.7, iako smije biti i hladnijih zima ako su rijetke. Zona 6 je do -23, zona 5 do -29 itd. Literatura kaže za ove dvije biljke da su pogodne za zone 7, 8 i 9. Ja sam si nekako zamislio da sam u zoni 6 ili 7, nemam detaljne podatke o temperaturi baš za moj kraj. Za usporedbu, Caragana ide i u zonu 2, koja je do -45C.
Ja sam jučer posijao u zemlju jedno 100 sjemenki Dafine, ako mi dobro nikne dat ću ti par sadnica. Ako ne, možemo pričekati jesen pa u lov na sjeme.
Da, baš sam se mislio obratiti Miliću jer sam vidio njihove sadnice Vatrenog trna u Pevecu, nije to što tražim ali slično je pa sam pomislio da bi mogli imati.
Da da, super je vrba. Ja sam krenuo ograđivati na ovaj način: http://www.conservationservices.ie/web/Other/Photos?did=187235672&pageUrl=/Con+Services - http://www.conservationservices.ie/web/Other/Photos?did=187235672&pageUrl=/Con+Services Imam takvog granja puno na svom imanju, a vrbe nemam u blizini. Mislio sam i posaditi kod sebe koju vrbu, uvijek će dobro doći šibe, ali mi treba zaštita od vjetra vrlo brzo pa sam krenuo s ovim što imam. Kad dignem ogradu onda s unutarnje strane saditi živicu. S vremenom će ograda propasti, strunuti, samo ću je razvaliti i ostati će već razvijena živica. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 29 Travanj 2011 u 17:21
|
Ovo što navodiš humak najvjerojatnije nije voluharica nego krtica, one
su ti korisne i ima načina da ih se potjera sa terena na neko vrijeme. U jesen ih treba moliti da se vrate i čiste teren od loših kukaca  Evo u mom dnevniku od 9. posta je objašnjeno kako sam protjerala krtice, bez da sam ih povrijedila ( sem ponosa )forum_posts.asp?TID=4425&PN=5 - http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=4425&PN=5 ---- A voluharica radi samo rupu u zemlji. BILJKE KOJE TJERAJU VOLUHARICE Carski tulipan, češnjak, bob, mlječika, ždraljevina, narcisi i ukrasni luk ( ima prekrasan miris po češnjaku). Moje osobno iskustvo je da ih je manje bilo gdje sam sadila kadifice. I stavljamo mamce za voluharice, veliku su mi štetu pravile. Pojedu kompletno korjenje biljaka i biljku.  ----- Vrbu moraš imati u blizini vode i jezera . Prošetaj po prirodi, mi smo pronašli mjesto tražeći gljive. Treba je dosta, ako bi se pravila gusta ograda. Mi ćemo pokušati ovu godinu, da vidimo kako će ići ukorjenjivane. Mora joj biti vlažno, a nismo na terenu stalno te ćemo malčirati i s tim održavati vlagu. Nadam se uspjehu bar prvu barijeru za vjetar da napravimo. --- Mi imamo pletenu ogradu, te bi uz nju bila ograda. S vrbom ćemo pokušati ograditi samo dio povrtnjaka, to mi je najvažnije zaštiti biljčice. Takođe stavit ćemo i vjetrozaštitnu tkaninu. ----- Dafinu bi i platila ako ti uspije, ili ako možeš doći do sjemenki. Nije problem samo da dođemo do biljaka koje nisu lako dostupne. ---- Sad već imam više nade u borbi sa vjetrom ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 25 Svibanj 2011 u 13:22
Izniknulo skoro sve Našao sam ukupno 3 grma Dafine u Rijeci, jedan u jednom dvorištu na Zametu i dva u parkiću na Piramidi. Bile su u cvatu, možda do jeseni bude i sjemenja za berbu. Ako ti treba puno toga, možemo na jesen skupa u u lov, ako ti je dovoljno par sadnica imaš kod mene. Ja ću svakako na jesen sijati još, makar mi ne treba još puno (nisam siguran na koji razmak saditi), a pokušao bih i foru s "nurse planting" znači kad zajedno (u istu rupu) posadim voćku i Dafinu. Dafina pruža zaštitu od vjetra, možda i od kakve neagresivne divljači, te fiksira dušik za sebe i svog partnera. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Svibanj 2011 u 18:51
Bravo za uspjeh klijanaca U kakvu si ih zemlju sadio i pod kakvim uvjetima? Pojma nemam koliko bi nam trebalo, vidim da dafina izgleda kao stablo. Moželi se oblikovati kao živa ograda?? U blizini čega su ti pakići na Piramidi i koliko parkića uopće ima? Pomagaj da ne krenem u planinarenje po Piramidi A razmak stavi proizvoljno, pa ako je pregusto lako odstraniti biljku viška ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 27 Svibanj 2011 u 09:15
|
Sijao sam u običnu vrtnu zemlju za cvijeće, a prije toga natopio jedan dan u vodi. Onda sam zalijevao skoro svaki dan, i krenulo nicati. I sad zalijevam skoro svaki dan, jučer sam rasadio jer nisam imao dovoljno posudica iz početka pa sam sijao po dvije-tri u jednu posudicu. Po meni, klijavost je skoro 100%, nisam brojao sjeme ali mislim da ih je bilo oko 100, i sada imam toliko malih biljčica. Kada prirodno raste, prema literaturi izraste do 9 metara u visinu i 6 metara u širinu, ali prema literaturi namjena ove biljke je za živice i zaštitu od vjetra. Ujedno je deklarirana kao grm, ne ako stablo. Mislim da se može formirati u živicu, samo vjerojatno nepravilnih oblika, poput gustog drvoreda. Ne znam hoću li uspjeti dobiti gustoću živice pri dnu, ako ju rano krenem orezivati i formirati grm umjesto stabla, mislio sam možda posaditi relativno rijetko, da se krošnje spoje na metar-dva visine, pa ako budu praznine pri dnu posaditi ću nešto nisko u praznine. Dva grma su na Piramidi, ili je to već Vežica, preko puta zgrade gdje je neki dom zdravlja, na autobusnoj stanici. Ideš iz grada prema vežici, prođeš ispod pruge, pa preko druge pruge i tu je autobusna stanica. Ili odi na Google Maps i upiši lokaciju "45.322828,14.460583". |
Objavio: smrcko
Datum objave: 30 Svibanj 2011 u 21:22
|
Hvala na lokaciji moram potražiti i uživo pogledati kako izgleda Moja zaštita je počela ovako. Desno se vidi nestabilni drvored vrba na ukorjenjivanju. Burobrani su postavljeni bar 70%, ostatak idući put.  Visina mreže je 1.5 metar.  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 31 Svibanj 2011 u 20:29
|
Zboravila sam jučer napisati da kod Merkura i Konzuma, na ulazu na autocestu ima jedan otok pun grmova koji su savršena vjetrozaštita ali nikako nemogu skužiti koja je to biljka. Ali biljka izgleda predivno.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 01 Lipanj 2011 u 09:15
|
Nisam toliko išao za time, ali ako se dobro sjećam tamo ima nekoliko grmova Forzicije, već sam razmišljao i o njoj. Misliš li možda na nju? Jedno od najranijih cvjetova u proljeće, meni je fantastično. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 12 Lipanj 2011 u 19:56
|
E ne znam je li to forzicija, ali su grmovi prekrasni. ---- Spominjali smo fiksere dušika u tlu. Moj krumpir je posađen na mjestu di su bile mahune, i taj krumpir je nebo i zemlja naspram gdje nisu bile mahune. Odsjekla sam korjenje mahuna u jesen i pustila da strune u zemlji. Vidim korist od toga pa pravim listu tih biljaka. Pasiji trn, mahunarke, crvena djetelina, gavez, mišljakinja, vučika, mirisna grahorica, ukrasni grašak (lath yrusodoratus), žuti zvjezdan ( lotus corniculatus), ptičija grahorica (vica cracca), mišljakinja (stellaria graminea) ---- Dodaj Mile još poznatih biljaka na spisak ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Drug Mile
Datum objave: 17 Lipanj 2011 u 09:33
Nadam se da nećemo puno skrenuti s teme, tražio sam i nisam našao temu za raspravu o partnerstvu između biljaka u tom smislu, pa samo da ponovim što sam možda i pisao o živici koja fiksira dušik, jer dobar dio nižih biljaka si spomenula (gavez fiksira fosfor i kalij, ne dušik, prema mojim informacijama, i zato je idealna nadopuna fiksatoru dušika recimo djetelini). Pasji trn sam tražio i još tražim, ne ostaje mi izgleda ništa drugo nego da kupim sadnice što sam htio izbjeći jer mi treba živica, a ne jedan-dva grma.  Dafina. Sadim ove jeseni svoju prvu živicu, jest da je biljka nekako rijetka, ali svoje sanice odgajam da budu grmovi (otkinuo sam im vrhove i počeli su se granati) i nadam se da će biti kakva takva zaštita od vjetra.  Elaeagnus x Ebbingei, srodnik dafine, u Rijeci sve popularnija živica (vidio na više mjesta u parkovima i vrtovima. Ne podnosi oštre zime pa ću za sad samo isprobavati s ovom biljkom.  Caragana Arborescens, meni je velika želja, našao samo u jednom rasadniku i skupo mi je da kupujem velike količine, možda da nagovorim da mi prodaju sjeme, ili mi daju popust na veću količinu, ili kupim par komada pa sam rasadim...  To je to što se tiče meni zanimljivih živica koje su i jestive, i štite od vjetra, fiksiraju dušik i podnose moju klimu, više-manje. Još bih dodao i običan bagrem, dosta ga ljudi ne vole jer je invanzivna biljka, ali ima hibride koji su pitome, ukrasne biljke. Valja provjeriti i za mimozu (accacia mimosa), nisam siguran fiksira li dušik, kao da mi je negdje u sjećanju da da. To je vrlo popularno stabalce u vrtovima, ne znam baš je li za živicu, ali u svakom slučaju može biti drvored. |
Objavio: Bobann85
Datum objave: 01 Listopad 2013 u 10:18
| Vrlo popularno stabalce u vrtovima svim, pa tako i mojem...imam ga u velikim kolicinama. |
Objavio: Mare11
Datum objave: 31 Srpanj 2014 u 17:55
| pitanjce... imamo ogradu pokraj susjeda, tlo je pokriveno pijeskom, a zemlja ispod je navoz svega i svačega. da li bi mi uspjela thuja smaragd na takvom tlu ili možda tisa? da li mi može netko dati prijedlog neke druge žive ograde koja bi uspjela na takvom tlu? |
Objavio: monstera
Datum objave: 31 Srpanj 2014 u 20:10
|
Mare ako želiš brzorastući u vrlo otpornu živicu , ja bih ti preporučila zeleni Eonymus... Thuje imam i sama koje su isto na tlu koje se sastoji od svega i svačega..rezultat nakon par godina bio je taj da smo dobar dio Thuja morali povaditi jer su se osušile i nagrđivale ono što je preostalo od " živice ". Pošto je jedan dio preživio i lijepo se razvio, osušene smo nadonadili novima... Znam zvuči glupo (nejednaka živica, no bolje i to nego osušena). ja sad s unutrašnje strane do susjeda pokušavam posaditi Eonymuse jer mi je dosta bolesne zavisti, pogleda i osjećaja kao da će netko svaki puta pucati u tebe dok te vidi... Odavno je čovjek čovjeku postao vuk..nažalost..-------------  Zemlja nije ni moja, ni tvoja, posuđena je svima nama, da dođemo, da se tu sretnemo i odemo bez povratka.
|
Objavio: Mare11
Datum objave: 31 Srpanj 2014 u 21:58
|
koliko vidim Eonymus je prekrivac tla/penjacica? mi imamo ogradu 1,2 metara visine ali to nije dovoljno visoko za penjanje.. da me krivno netko ne shvati, mi imamo stvarno jako dobre susjede (nadam se da se nece promjeniti) ali i jedni i drugi jako volimo boraviti van kuce a imamo terasu na istoj strani, pa zato i zelja da se posadi ziva ograda kako bi imali privatnosti i mi i oni. ali u svakom slucaju imamo jedna mala vratasca koja dijele nase dvoriste pa si idemo na kave =)
|