Savjeti i upozorenja gljivarima - krpelji
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostale biljne vrste - Forum o biljkama
Ime foruma: Gljive
Opis foruma: Sve o gljivama...
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=3589
Datum ispisa: 15 Studeni 2024 u 17:58
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Savjeti i upozorenja gljivarima - krpelji
Objavio: smrcko
Tema: Savjeti i upozorenja gljivarima - krpelji
Datum objave: 22 Srpanj 2009 u 13:09
|
KRPELJI Opće preventivne mjere Pri odlasku u prirodu savjetuje se da djeci odjenete svjetliju odjeću radi lakšeg uočavanja krpelja, te hlače s dugim nogavicama, duge rukave i zatvorenu obuću. Što je manje izravno izložene kože, krpelju će trebati više vremena da pronađe pogodno mjesto za bušenje kože. Ako se upotrebljavaju repelenti, (sredstva protiv uboda komaraca i krpelja), treba voditi računa da su to potencijalno toksične tvari pa se treba strogo držati uputa istaknutih na deklaraciji proizvoda. Takvi preparati ne bi se trebali primjenjivati kod djece mlađe od 2 mjeseca. Neki smatraju da takva sredstva ne bi trebalo primjenjivati ni na mlađima od 2 godine. Mazati treba samo dijelove kože koji nisu prekriveni odjećom. Djeci ne bi trebalo mazati lice i ruke jer njima često diraju usta i oči, a sredstvo je potencijalno toksično. Ako je sredstvo u spreju, nanošenje bi trebalo obaviti na otvorenome i dalje od hrane. Repelenti su djelotvorni nekoliko sati pa se sredstvo treba nanijeti više puta ako će se cijeli dan ili više dana boraviti u prirodi. Nakon povratka trebalo bi oprati tretirane dijelove kože. Nakon povratka iz prirode trebalo bi što prije skinuti nošenu odjeću i staviti ju u pranje kako bi se eliminirali krpelji koji su još na odjeći. Nakon toga slijedi iscrpan pregled tijela. Krpelji se često mogu pronaći u vlasištu (pogotovo kod djece), iza uha, na pregibnom djelovima tijela, u području genitalne regije i drugdje. S obzirom na to da zaražena ženka prenosi zarazu na potomstvo, već i oni najmanji krpelji veličine manje od milimetra mogu biti zaraženi. Ako je nastao ugriz, krpelja bi trebalo što prije ukloniti. Za to je dostatna pinceta s ravnim rubovima. Krpelja treba prihvatiti što bliže koži te ga jednoličnim potezom polako, ili uz okretanje, izvlačiti prema van. Pri tome treba paziti da se ne zgnječi zatak jer se u njemu potencijalno nalaze uzročnici bolesti. Nekada dosta raširena primjena ulja, acetona i sličnih sredstava kojima se premazivao krpelj da bi se ugušio i na taj način lakše uklonio danas se smatraju pogrešnima jer je veći izgled da krpelj zbog prouzročenog stresa upravo tada izbaci svoj infektivni sadržaj u našu krv. Ako tijekom vađenja rilce zaostane u koži, njega se tretira kao strano tijelo u koži, (poput trna), te se vadi kako ne bi došlo do lokalne infekcije. Samo rilce ne sadržava uzročnike bolesti. Oni su u tijelu krpelja. <> http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.mojdoktor.hr/userfiles/image/LIPANJ09/krpelj.jpg&imgrefurl=http://www.mojdoktor.hr/Default.aspx%3Fpage%3D47%26article%3D4279&usg=__1XKX6ePSZquOAzaLcNIyQ9EHfYk=&h=219&w=250&sz=21&hl=hr&start=45&sig2=pVyv7B_Y42fjtpKh_5M38Q&um=1&tbnid=lgDH61j7O_Iz4M:&tbnh=97&tbnw=111&prev=/images%3Fq%3Dubod%2Bkrpelja%26ndsp%3D20%26hl%3Dhr%26cr%3DcountryHR%26sa%3DN%26start%3D40%26um%3D1&ei=1fBmSumoMMiwsAbA1ODXBg - http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.mojdoktor.hr/userfiles/image/LIPANJ09/krpelj.jpg&imgrefurl=http://www.mojdoktor.hr/Default.aspx%3Fpage%3D47%26article%3D4279&usg=__1XKX6ePSZquOAzaLcNIyQ9EHfYk=&h=219&w=250&sz=21&hl=hr&start=45&sig2=pVyv7B_Y42fjtpKh_5M38Q&um=1&tbnid=lgDH61j7O_Iz4M:&tbnh=97&tbnw=111&prev=/images%3Fq%3Dubod%2Bkrpelja%26ndsp%3D20%26hl%3Dhr%26cr%3DcountryHR%26sa%3DN%26start%3D40%26um%3D1&ei=1fBmSumoMMiwsAbA1ODXBg ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Odgovori:
Objavio: OTOK
Datum objave: 22 Srpanj 2009 u 13:39
|
Kad se kod nas beru šparoge, tada se obično nakupimo krpelja (kod nas se zovu čeperi) Efikasno je nogavice hlača pošpricati sprejem protiv krpelja koji se koristi za pse, probala, nema ih |
Objavio: jagoda
Datum objave: 24 Srpanj 2009 u 01:08
Šmrcko vidim da si se raspisala o krpeljima,biti će sigurno da si u gljivama zaradila neki krpelj,zar ne?To ti je normalno,jer ih ove godine ima izuzetno puno...Ja sam ih ove godine zaradila mislim 8 komada.Sve mjere opreza poduzimam maksimalno ali ne pomaže oni se uvuku i nekad ih nađeš tek drugi dan...Bitno je to skidanje krpelja.Ja to neznam nego imam frendicu koja mi to skida super....U ambulanti su na čudu kad se dođe tamo,jer oni baš nemaju prakse s tim.Mojoj susjedi su vadili i ostavili glavu pa je završila na Prvoj pomoći na operativnom zahvatu.Nije se s njima za šaliti ali prisutni su u šumi i mi gljivari to znamo.Kad dođemo kući sve se skida i odjeća sva u mašinu a mi pregledavanje i onda pod tuš....To je realnost i cijena strasti za prirodom i gljivama.... ------------- sutra je novi dan |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Srpanj 2009 u 01:14
|
Jagodica dva sam zaradila. Ubod se upalio nakon dva dana. Na jednom ubodu vidim glavu. Hoće li izaći sama ili moram kod dr? 
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: jagoda
Datum objave: 24 Srpanj 2009 u 02:31
O draga moja to nije dobro.Neće ti on sam izaći, on ti se ukopava.Moraš otići na Prvu pomoć kao moja susjeda odnosno Blanka naša nova forumašica.Njoj su to operativno vadili pred 2 dana jer drugačije ne ide....To odi obavezno ujutro nemoj više čekati....------------- sutra je novi dan |
Objavio: hoya
Datum objave: 24 Srpanj 2009 u 10:25
|
Jesi li bila kod doktora? Nemoj da te ja odvučem! Ja sam mislila da ti je sve prošlo. ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: jagoda
Datum objave: 25 Srpanj 2009 u 19:00
Ajde Šmrckice što je s tim krpeljima,jesi li ih izvadila?Javi se vidiš da smo u brizi i Hoya i ja.... ------------- sutra je novi dan |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Srpanj 2009 u 19:03
Evo sam se okupala i čekam MM uspavanog da ne idem sama. A i trebali smo po lubenice, sve sam smazala sama Sad sigurno idem  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Srpanj 2009 u 22:08
|
Evo bila sam u dvije hitne , da mi izvade krpelja. U jednoj su mi rekli da nemaju antibiotike i poslali me u drugu. U drugoj su mi rekli da glavu krpelja pustim da se ugnoji i da je istisnem prstima  Riječka medicina na djelu, ne daj Bože čega ozbiljnijeg. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Srpanj 2009 u 00:32
Napad krpelja i uzrasta po mjesecima.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Srpanj 2009 u 00:45
|
Moj brat je pun bisera te mi je rekao svoje saznanje o krpeljima. Kad se na krpelja primjeni alkohol , ulje i dr tekućine zbog agresije i samoodbrane krpelj ispusti brzo zaraženu tekućinu i može se ugušiti ali je već napravio svoje. Preporuka navodno zdravstva je da se stavi jod na krpelja od njega se momentalno onesvjesti i neuspije ništa ubrizgat u tijelo žrtve. http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12672 - ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Srpanj 2009 u 00:48
|
Evo sam ovo našla: Krpelje nikako ne valja gušiti uljem (bez zraka mogu dosta dugo opstati), trovati insekticidima, omamljivati benzinom i alkoholom, pržiti cigaretnim žarom i sl. Možda ste mažući ga alkoholom ili nekim drugim hlapljivim sredstvom postigli to da se krpelj otpusti i da ga bez problema odstranite, no popuštajući zahvat za kožu krpelj se cijeli opusti, a budući da je napet (ponaša se kao balon) - povraća utrobu u domaćina. Što učiniti s krpeljom koji se učvrstio u koži? Uklanjanje krpelja je najvažnija preventivna mjera ako se krpelj već učvrstio u koži. Važno je krpelja ukloniti što prije - rizik od infekcije je veći što je boravak krpelja na tijelu duži. Dobro je znati da krpelj nakon što dospije na domaćina, oko 6 h traži mjesto za hranjenje, neko vrijeme buši kroz kožu, te je potrebno da najmnanje 10 h siše da bi ta osoba bila zaražena. To ukazuje da ima vremena za djelovanje prije nego krpelj prenese zarazu. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Treba ga izvaditi cijelog, skupa sa rilcem (hipostomom) kojim se drži u koži, što nije uvijek lako jer rilce ima po sebi više nizova sitnih zubića usmjerenih u suprotnom pravcu od uboda. Postupak: nemojte na krpelja niti okolnu kožu nanositi nikakva sredstva (premazivanje uljem, petrolejom, lakom za nokte i sl. uzrokuje grčenje krpelja te pojačano izlučivanje sline, što može uvjetovati i ubacivanje veće količine virusa i bakterija u organizam čovjeka ako je krpelj inficiran • uhvatite krpelja pincetom dezinficirane alkoholom ili opaljene plamenom, neposredno uz kožu (na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu). • budite smireni i ne žurite • laganim povlačenjem u više smjerova polako izvucite krpelja iz kože • ne povlačite naglo, ne stiskajte niti ne gnječite krpelja! • Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda (i ruke !) dobro operite sa vodom i sapunom, te dezinficirajte • Ukoliko u koži zaostane rilce, koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba je odstraniti sterilnom iglom. Ukoliko to ne uspije, nije potrebna kirurška intervencija jer se ništa naknadno neće dogoditi (ono će se resorbirati ili će ga koža „odbaciti“). <> http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12672 - http://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12672 ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: jagoda
Datum objave: 27 Srpanj 2009 u 01:49
Šmrckice vidim da si izvukla sve i svašta o krpeljima.Mislim da su te izludili,a kako i nebi kad su odvratni,pravi napasnici i napadaju bez pardona.Koliko sam uspjela pročitati nisu ti ih vadili ,nego što onda?Zar se to može ostaviti zabijeno u kožu?Nadam se da nemaš crvenilo i da nemaš simtome neke upale....Ponavljam,ja sam ih imala ove godine 8 komada,ali sve mi je vadila prijateljica sa uljem i to ide jako brzo i jednostavno i nema nikakvih tragova...Mi to tako radimo već godinama,otkad idemo u gljive i nije bilo nikakvih problema....Sad su počeli pričati da se ne smije stavljati ulje,međutim tako se najlakše skidaju i mi to prakticiramo.... ------------- sutra je novi dan |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Srpanj 2009 u 02:39
|
Ma izvadila sam ga sama, mislim glavu. Nisu me kako treba na hitnoj ni pogledali, nego rekli mi da kad se glava ugnoji istisnem sama gnoj i glavu. Čudno mi je da na terenu nisam ni jednog pokupila, valjda ih nema u travi. To nije razlog za prestanak gljivarenja. Ali najsmješnije je bilo kad je MM kritizirao uopće odlazak u hitnu, kao nije to ništa i samo paniku dižem. Jutros je našao točkicu crnu na noži, vjerojatno nešto bezveze. I počeo histerično tražiti pincetu, a ja mrtva hladna jedem lubenicu i pitam ga je li lud , moš mislit što bi prestala jest zbog pincete. Kad je o nečijoj glavi kako se čovjek promjeni. Toliko se prepao da je iz alata uzeo nekakvu nesterilnu pincetu i htio čeprkati. Ipak sam mu morala sterilizirati moj pribor da se operira  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Rujan 2009 u 15:47
|
<> http://www.24sata.hr/news/vepar-razderao-pse-i-lovcu-zario-kljove-u-trbuh-i-rebra/137595/ - http://www.24sata.hr/news/vepar-razderao-pse-i-lovcu-zario-kljove-u-trbuh-i-rebra/137595/
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 08 Listopad 2009 u 01:39
|
<> http://209.85.135.132/search?q=cache:6mJqkNFsx24J:www.radio-mreznica.hr/vijesti/17-9-2009/po-kestene-u-drzavnu-sumu-samo-s-dozvolom+gljive%2Bdozvola&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr - http://209.85.135.132/search?q=cache:6mJqkNFsx24J:www.radio-mreznica.hr/vijesti/17-9-2009/po-kestene-u-drzavnu-sumu-samo-s-dozvolom+gljive%2Bdozvola&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Studeni 2009 u 17:32
| <> http://www.net.hr/zdravlje/page/2009/11/03/0019006.html - http://www.net.hr/zdravlje/page/2009/11/03/0019006.html |
Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 03 Studeni 2009 u 18:16
|
Smrcko, ta osoba koja ti je rekla da pričekaš da se krpelj ognoji pa da ga istisneš, ako radi u zdravstvu, od tamo bi je pod HITNO trebalo maknuti,jer ugrožava ljudske živote.
Inače, krpelja, ako se ne usudiš izvaditi sama, kod kuće, odmah, pomoću pincete i alkohola /moraš ga samo pažljivo i čvrsto uhvatiti i polako izvlačiti da cijeli izađe/, treba odstraniti u bilo kojoj ambulanti bilo kojeg Doma zdravlja, to je stvarno rutinski zahvat koji se također obavlja pomoću pincete i eventualno igle i sredstva za dezinfekciju.
Zgrožena sam i užasnuta indolencijom zdravstvenog osoblja o kojem si pisala.
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Studeni 2009 u 19:14
|
Sarica to ti je bila dr. na hitnom traku. Najgore što oni tu niti ne
znaju kakvi su im slučajevi ležali u bolnici, kao posljedica
krpelja. Još mi dr (kad sam joj na upit zašto sam uopće došla zbog
krpelja) za te slučajeve rekla da sam ja tu nešto pobrkala. Nisam
pobrkala 100%, osobno sam pričala i sa 2 osobe kojima
se to dogodilo i imaju posljedice do kraja života ( a žena je i na štakama završila). Ma vadila sam sama krpelje, ali mi je ostala glava. Ja ti to čupnem brzo, da ne bljucne sadržaj iz stomaka u mene sa bubicama. Glava se jeste ugnoila i ostala mi je rupa na nozi kad je tijelo odbacilo sve kao čahuru.Sestrica od dr opće prakse mi je rekla da dođem po antibiotik ( zvala sam je jer mi nije jasno da mi na hitnoj kažu da ne treba ništa), ali nisam otišla sve se mislila da se umišljam. A dobro ništa se nije desilo, to je bitno. Što se tiče riječkog zdravstva pola bi ih treba maknuti, da ih ne nabrajam poimenice i zašto. Čini mi se da ćemo dobijati batine ubrzo kod liječnika što smo i došli.
|
Objavio: Retriver Sara
Datum objave: 06 Studeni 2009 u 12:35
|
Grozno, brrr...
Kad ga čupaš sama, samo ga lijepo smireno ,ČVRSTO uhvati pincetom, i onda POLAKO vučeš pažljivo u istom smjeru, da ne krivudaš s pincetom jer ti onda sigurno pukne.
Proklete beštije, tako ih mrzim i grozim ih se.
Bome sam ih se navadila MM i Sari iako mi je to odvratno, ali, kaj možeš, moraš. Pri tome, zaboravila sam ti reći, najprije ga dobro pogledam s povećalom jel onda lakše procijenim kak da ga čopnem. Nabavi povećalo, ako ga nemaš.
Primijetila sam u Zg u puno ambulanti panoe od Zavoda za zdravstvo na kojima su upute i obavijesti za građane u vezi postupanja u takvim situacijama, pa se iskreno čudim tvojoj dr. jer su to upute od Hrv.zav.za zdravstvo, a ne zagrebačkog, riječkog ili osječkog.
Trebala si napisati pismenu izjavu, i ubacit im u onaj sandučić za "doživljaje pacijenata", jer ta dr. mora nekaj i naučit ak nezna.
Nadam se da ti je dobro.
P.S.mene MM naziva "ubojicom krpelja", a on ih nakon što ih ja izvadim žive, dokrajči. Pa, tko je tu, ubojica. Samo jednom nisam mogla sama izvaditi beštiju, i to kad mu se uvukao u pupak. Bogme, dva tjedna je hodao na ambulantu na previjanje, jer su mu jedva oni ščupali mrcinu.
Ajd, bok, ja se raspisala
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 30 Lipanj 2010 u 16:28
|
<> http://www.24sata.hr/news/zbog-uboda-krpelja-petero-je-zavrsilo-na-respiratoru-/179859/ - http://www.24sata.hr/news/zbog-uboda-krpelja-petero-je-zavrsilo-na-respiratoru-/179859/ Ako je krpelj zaražen, zaraza će nastati nakon osam do deset dana. Sve kreće s visokom temperaturom (tri dana), pa slijedi sedam dana pauze i onda kreće faza u kojoj virus prodire do mozga. Svi koji idu u prirodu obavezno moraju nositi duge hlače i dokoljenke te se špricati sprejem protiv nametnika. Ljudi koji rade u prirodi (npr.šumari) trebali bi se cijepiti. Cjepivo se prima u tri doze, a svaka stoji 225 kuna. Krpelja se iz kože vadi pincetom da ga se primi što bliže mjestu uboda te ga se lagano povlači prema van u više smjerova. Nakon toga mjesto uboda treba dezinficirati. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: pšeno
Datum objave: 07 Kolovoz 2010 u 10:08
|
Krpelji.imam recept za i protiv. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 07 Kolovoz 2010 u 10:39
|
Imam i ja - za krpelja gole noge  -protiv krpelja ulje čajevca A tvoj recept  ??
|
Objavio: BLANKA C.
Datum objave: 09 Kolovoz 2010 u 23:40
|
Krpelji- imam ja od 11.07.2009.godine glavu krpelja s unutarnje strane desnog koljena.Vadili su mi ga u općoj ordinaciji,ostala je glava,pa su nju čupkali iglom pola sata, da bi drugi dan završila na hitnoj u bolnici.Tu su opet pokušavali izvaditi iglom(jern sam alergična na sve lijekove protiv bolova),nije išlo i onda su mi rezali-sve na živo.Dr. kaže nakon 40 minuta:nisam sigurna da sam je izvadila,ali sam je sigurno uništila-bilo je bolno. Nakon dva mjeseca me počela noga boliti,moja kćer na to-išijas,reuma,godina proizvodnje,itd.. U 06.mjesecu sam bila na ultrazvuku abdomena i zamolila sam dr.Banića-školskog kolegu-da mi pogleda koljeno.Prva reakcija-to su vene, a konačna dijagnoza.STRANO TIJELO_GRANULOM-operacija.
Kad izvadite krpelja,stavite ga na bijeli papir i pogledajte da li je cijeli i da li su mu sve nožice na broju,jasno s povećalom.
Pozdrav ..Blanka
|
Objavio: pupetta
Datum objave: 03 Listopad 2010 u 16:22
|
i obavezno se cijepite!!!!!! ja sam u svedskoj pokupila krpelja. Tamo sam imala temp. pa smo mislil prehlada (dok ste se kupali i grijali na Jadranu, mene muz odveo u zemlju di sam u 8. mj. nosila termo vjetrovku i strample). Nakon tjedan dana smo putovali u Zg, meni lose za popizdit i sjetim se krpelja i simptomi odgovaraju. 40 min od Zg muz se okrenuo i vozi u at u prvu bolnicu (ne vjeruje nasima ni crno pod noktima). Testovi pokazali negativno, srecom...Doktori su nam doslovno naredili da se moramo cjepiti jer smo puno vani. |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 03 Listopad 2010 u 19:28
|
Od kako puno boravimo u prirodi, a s obzirom da je sve više zaraženih krpelja, odlučili smo se cijepiti, te to i učinili. Cjepivo se uzima tako da se poslije prve injekcije, nakon mjesec dana dobije druga, a nakon godinu dana treća. Nakon tri godine potrebno je docjepljivanje. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Listopad 2010 u 22:03
|
Cimi koliko košta cjepljenje protiv borelioze ( ako je ta vrsta cjepiva)? Posljedice su strašne, imala sam priliku upoznati ljude sa posljedicama. Svejedno tko bi mi zabranio ići u šumu, ni šumar nije uspio ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 04 Listopad 2010 u 14:58
|
Koliko se sjećam, svaka injekcija je koštala oko 200 kn. Što se tiče cjepiva, evo teksta o istom. Mislim da se borelioza (ako se dobije) liječi antibioticima, a meningoencefalitis se sprečava cijepljenjem. --------------------------- Bolesti koje prenose krpelji Malo je među nama onih koji će sa simpatijom pogledati krpelja koji se, priljubljen uz kožu, hrani našom krvi. Razlog tome nije količina krvi koju krpelj konzumira, jer je taj gubitak za nas neznatan, već činjenica da nam krpelji mogu prenijeti uzročnike nekih bolesti. U Hrvatskoj krpelji prenose dvije bolesti: Lyme boreliozu i virusni krpeljni meningoencefalitis. 1. Lyme borelioza je bakterijska bolest koja se manifestira pojavom kožnog crvenila koje se koncentrično širi na mjestu uboda. Rubovi crvenila obično postaju izraženiji, a sredina blijedi. Uz ovu kožnu manifestaciju može se javiti i povišena temperatura te osjećaj slabosti i malaksalosti. Bolest se uspješno liječi antibioticima i prolazi bez posljedica. Ukoliko se zanemari i antibioticima ne tretira crvenilo kože, borelioza se može zakomplicirati uzrokujući meningitis, paralizu određenih mišića, artritis i dr. Međutim, ukoliko se liječi, bolest prolazi bez posljedica. Borelioza je prisutna u svim dijelovima Hrvatske, izuzevši krajnji jug Dalmacije. 2. Virusni krpeljni meningoencefalitis (KME). Iz samog naziva bolesti jasno je da se radi o virusnoj upali mozga i ovojnica koje obavijaju mozak. S obzirom da je središnji živčani sustav zajedno s endokrinim sustavom glavni regulator svih funkcija u našem tijelu, njegovo oštećenje ili nefunkcioniranje svakako je nepoželjno, opasno, a potencijalno i fatalno. Za ovu bolest ne postoji specifični lijek. Rasprostranjenost virusa u prirodi KME je endemska bolest što znači da je prisutnost virusa u krpeljima ograničena na određena geografska područja. U svijetu je to dio središnje i južne Europe, jug Skandinavije, Rusija i Japan. To ne znači da u drugim zemljama nema krpelja ili da oni tamo ne uzrokuju neke bolesti. Svako geografsko područje ima svoje specifične bolesti koje prenose krpelji (ukupno je tridesetak takvih bolesti), pa je dobro raspitati se o bolestima koje krpelji prenose u zemljama u koje putujete, a planirate boraviti u prirodi. U Hrvatskoj je virus KME-a široko rasprostranjen u području sjeverozapadne Hrvatske, a ima ga i u Osječko – Baranjskoj te Vukovarsko – Srijemskoj županiji. U Hrvatskoj je prvi pacijent s ovom bolešću dijagnosticiran u Križevcima 1952. godine. Nije svaki krpelj s kojim dođemo u kontakt zaražen. Starija istraživanja pokazala su da su u Hrvatskoj zaražena 3 krpelja na njih tisuću. U nekim drugim područjima procjenjuje se da je zaraženo 1 – 2% krpelja. Možda je za orjentaciju o prisutnosti bolesti bolji podatak da u Europi godišnje oboli oko 3 000 osoba, u Rusiji 11 000, a u Hrvatkoj prosječno 50 osoba. Simptomi Neće svi koji dođu u kontakt sa zaraženim krpeljom oboljeti. Čak 2/3 ljudi neće imati nikakve simptome. Međutim 30% manje sretnih pokazat će znakove bolesti. Prvi simptomi javljaju se 7 – 14 dana nakon uboda krpelja (maksimalno nakon 30 dana). Bolest obično počinje simptomima koji nalikuju na gripu kao što su povišena temperatura, malaksalost, bolovi u mišićima. Kod djece se može javiti proljev i povraćanje. Ti simptomi traju nekoliko dana nakon čega slijedi zatišje bez simptoma, u trajanju od otprilike tjedan dana. U drugoj fazi bolesti, koja traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, javljaju se znaci upale središnjeg živčanog sustava. Simptomi su sljedeći: * jake glavobolje; * visoka temperatura; * bol pri savijanju vrata; * osjetljivost na svjetlo (fotofobija); * poremećaj svijesti u smislu pretjerane pospanosti i kome ili povećane iritabilnosti i delirija; * mučnina; * povraćanje; * djelomična ili potpuna oduzetost pojedinih djelova tijela; * poremećaj vida, sluha, govora, disanja i dr. Neće svi oboljeli imati sve simptome već će se javiti neki od njih, ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen upalom. Posljedice Nažalost ova bolest kod 2/3 osoba uzrokuje privremene posljedice različite duljine trajanja kao što su jake glavobolje, poremećaj koncentracije, poremećaj memorije, djelomična ili potpuna oduzetost nekih dijelova tijela, poremećaj vida i dr. Kod 10 – 20% osoba neke od navedenih posljedica ostat će trajno prisutne. Smrtnost je 1 – 2%. Prevencija S obzirom da je KME teška i potencijalno fatalna bolest važno je provoditi opće i specifične preventive mjere. Opća prevencija dostupna je svima i važno ju je provoditi zbog toga što krpelji osim KME-a prenose i boreliozu koja se ne može sprecifično prevenirati. Opće preventivne mjere Pri odlasku u prirodu savjetuje se nošenje svjetle odjeće radi lakšeg uočavanja krpelja, izbjegavanje „mucastih“ materijala te nošenje dugih nogavica, rukava i zatvorene obuće. Što je manje direktno izložene kože, krpelju će trebati više vremena za pronalaženje pogodnog mjesta za bušenje kože. Ukoliko se upotrebljavaju repelenti, (sredstva protiv uboda komaraca i krpelja), treba voditi računa da su to potencijalno toksične tvari pa se treba strogo pridržavati uputa istaknutih na deklaraciji proizvoda. Takvi preparati ne bi se trebali primjenjivati kod djece mlađe od 2 mjeseca. Neki smatraju da takva sredstva ne bi trebalo primjenjivati niti na mlađima od 2 godine. Mazati treba samo dijelove kože koji nisu prekriveni odjećom. Djeci ne bi trebalo mazati lice i ruke s obzirom da s rukama često diraju usta i oči, a sredstvo je potencijalno toksično. Ako je sredstvo u spreju, nanošenje bi trebalo obaviti na otvorenome i dalje od hrane. Repelenti su djelotvorni nekoliko sati pa se sredstvo treba nanjeti više puta ukoliko se radi o cijelodnevnom ili višednevnom boravku u prirodi. Nakon povratka trebalo bi oprati tretirane dijelove kože. Repelenti ne štite od uzročnika bolesti koje krpelji mogu prenjeti nego od samog ugriza. Ukoliko je moguće, trebalo bi izbjegavati kretanje van glavnih šumskih puteva i uz gustiš budući da se krpelji obično tu nalaze. Njima smeta direktna izloženost sunčevu svijetlu pa su najaktivniji prije podne i predvečer i obično se nalaze u području gdje ima grmlja, suhog lišća i hlada. Nakon povratka iz prirode trebalo bi što prije skinuti nošenu odjeću i staviti ju u pranje kako bi se eliminirali krpelji koji su još na odjeći. Nakon toga slijedi detaljan pregled tijela. Krpelji se često mogu pronaći u vlasištu (pogotovo kod djece), iza uha, na pregibnom djelovima tijela, u području genitalne regije i drugdje. S obzirom da zaražena ženka prenosi zarazu na potomstvo, već i oni najmanji krpelji veličine manje od jednog milimetra mogu biti zaraženi. Uzimajući to u obzir, kao i činjenicu da je njihov ugriz (za razliku od komaraca) neosjetan jer u slini sadrže tvari koje sprečavaju osjet boli i znakove upale, nije čudno što se trećina oboljih uopće ne sjeća ugriza krpelja. Upravo zbog toga, pregled tijela treba biti vrlo detaljan. Trebalo bi pregledati i kućnog ljubimca radi njega samoga, ali i zbog toga što krpelji s njega mogu prijeći na ukućane. Ukoliko je došlo do ugriza, krpelja bi trebalo što prije ukloniti. Za to je dostatna pinceta s ravnim rubovima. Krpelja treba prihvatiti što bliže koži te ga jednoličnim potezom polako, ili uz okretanje, izvlačiti prema van. Pri tome treba paziti da ne dođe do gniječenja zatka jer se u njemu potencijalno nalaze uzročnici bolesti. Nekada dosta raširena primjena ulja, acetona i sličnih sredstava kojima se premazivao krpelj da bi se ugušio i na taj način lakše odstranio danas se smatraju pogrešnima jer je veća šansa da krpelj zbog prouzročenog stresa upravo tada izbaci svoj infektivni sadržaj u našu krv. Ukoliko tijekom vađenja rilce zaostane u koži, njega se tretira kao strano tijelo u koži, (poput trna), te se vadi kako ne bi došlo do lokalne infekcije. Samo rilce ne sadrži uzročnike bolesti. Oni se nalaze u tijelu krpelja. S obzirom da opće preventivne mjere nije moguće uvijek dosljedno provoditi i da se krpelj ponekad može uočiti tek nakon što se nahranio i time višestruko povećao svoj volumen, osobama koje često borave u prirodi, bilo profesionalno ili rekreativno, kao i onima koji žive u područjima gdje je virus široko rasprostranjen, savjetuje se cijepljenje. CIJEPLJENJE U Hrvatskoj je dostupno posebno cjepivo za djecu od navršene 1. godine života do 11. godine. Svi stariji od 11. godina cijepe se cjepivom za odrasle. Dva su načina cijepljenja: Klasična shema podrazumjeva davanje 2 doze u razmaku od mjesec dana i treću nakon godinu dana. Da bi se održala zaštita, potrebno je docjepljivati svake 3 godine jednom dozom cjepiva. Kod ovakvog načina cijepljenja zaštita se postiže 14 dana od druge doze. Najbrži način postizanja zaštite podrazumijeva davanje 3 doze u tri tjedna; 0. dan, 7. dan i 21. dan. Puna zaštita postiže se 21. dana i to je najbrži put ka postizanju zaštite. Prvo docjeljivanjea napravi se nakon godinu i pol, a nakon toga svake 3 godine. Oba načina cijepljenja su jednako vrijedna po učinkovitosti i sigurnosti primjene. Razlika je u brzini postizanja zaštite. Cijepljenje se može provesti u bilo koje doba godine. Bilo bi idealno cijepljenje provesti u zimi i rano proljeće prije početka aktivnosti krpelja. U praksi se cijepljenje najviše provodi u proljeće kad su krpelji već aktivni. U tom slučaju treba biti svjestan da se zaštita ne postiže odmah nego nakon druge doze. Cjepivo ne sadrži konzervans (nema tiomersala - nema žive). Cjepivo za djecu i neka cjepiva za odrasle ne sadrže niti sastojke ljudskog, odnosno goveđeg porijekla (nema humanog albumina, odnosno poligelina). Cijepljenje se ne provodi nakon ugriza krpelja jer je cjepivo registrirano za primjenu isključivo prije ugriza krpelja. Ukoliko je došlo do ugriza krpelja, cijepljenje će se provesti mjesec dana od uboda. Nekada su se davala gotova antitijela neposredno nakon uboda no ta je praksa danas napuštena. Cjepivo protiv KME-a spada u mrtva cjepiva. To znači da je virus koji se u njemu nalazi mrtav i da se ne može razmnožavati. Prisutnost virusa potiče stvaranje zaštite i ne može kao posljedicu komplikacija prouzročiti meningitis, encefalitis, odnosno blažu formu bolesti protiv koje se cijepi kao što je to ponekad slučaj sa tzv. živim cjepivima. Cjepivo protiv KME-a je visokoefikasno. Nikada do sada nije registriran izostanak njegove učinkovitosti. Ukoliko živite u područjima široke rasprostranjenosti virusa KME-a, često boravite u prirodi ili ste skloni ubodima krpelja, trebali biste konzultirati liječnika i razmotriti mogućnost zaštite cijepljenjem. Cijepljenje provode pedijatri, liječnici opće medicine i Zavodi za javno zdravstvo. Tekst priredila: mr.sc.dr. Ivana Stojćević |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 04 Listopad 2010 u 15:08
|
Evo ulomka još jednog članka o boreliozi i cijepljenju protiv nje. ... Krpelj je prenosnik i jedne druge bolesti - lajmske borelioze uzrokovane bakterijom Borreliom burgdorferi, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je učestalost inficiranosti krpeljom 45 %. Bolest je sistemska i javlja se u tri stadija. Prvi stadij se prepoznaje po kružnom crvenilu oko mjesta uboda koje nastaje u tijeku nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon uboda. Mogući su i simptomi nalik na gripu. Ako se bolest ne prepozna i ne liječi, nekoliko mjeseci nakon kontakta s zaraženim krpeljom prelazi u drugi stadij. Javljaju se upalni simptomi sa strane više organa – perifernih živaca, moždanih ovojnica, zglobova, srca, očiju. Treći stadij se javlja nakon 1-20 godina od pojave prvih simptoma u vidu kronične upale pojedinih organa. Ako se bolest na vrijeme prepozna i liječi visokim dozama antibiotika (Sumamed, Doxicyclin) dovoljno dugo, što će odrediti liječnik, dolazi do potpunog izlječenja. Cjepivo protiv borelioze se u nas ne primjenjuje jer u Evropi postoje bar tri soja B. burgdorferi. U Sjevernoj Americi gdje postoji samo jedan soj cjepivo se primjenjuje. Dr med. mr. sc. Ljiljana Kipke- Sabol specijalist školske medicine POLIKLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI Dr SABOL |
Objavio: Oblak
Datum objave: 20 Ožujak 2011 u 21:16
|
Vidim da je tema zamrla ali vjerojatno samo do pojave novih krpelja. Ja imam veliki problem s krpeljima. Prošlog ljeta su moja dva retrivera pokupili krpelje iako smo im stavili ampulu Frontlajna i desilo se da se gamad toliko razmnožila da su skoro prekrili fasadu na prizemlju i 1.katu. Svaki dan sam ih metlom mela i bacala u septičku i dva puta sam kod veterinara kupovala neki otrov koji je MM špricao po fasadi. To je izgledalo gore nego scene iz "Strave u ulici brijestova".Sad me brine dolazak proljeća jer se u rupicama fasade nalaze crne točke (i to ne baš male)i strah me da su ovi u rupicama preživjeli kemijski rat i da će nas opet napasti. Zna li netko koliko brzo se te prokletinje razmnožavaju i možda neki prirodni recept kako da ih uništim ili barem zaštitm retrivere da mi ih ne nose doma. ------------- Za mudra čovjeka svaki novi dan je novi život! |
Objavio: smrcko
Datum objave: 20 Ožujak 2011 u 22:10
|
Jedino što znam je ulje čajevca za mazanje po koži, ali ipak mislim ako je toliki problem da se obavezno javiš lokalnom uredu za dezinsekciju. To baš nije za igrati, ući će ti u kuću. Od njih toliko nešto mora biti zaraženo sa nečim
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 21 Ožujak 2011 u 19:00
|
Slažem se sa Šmrckicom. Ako je toliko krpelja onda je to već ozbiljan problem čak i da nisu nečim zaraženi (što je po svoj prilici malo vjerojatno). Nisam stručnjak da bih ti znala dati savjet sa čime da ih uništiš, ali svakako se informiraj tko ti može dati stručan savjet i djeluj što prije - prije nego oni "živnu". |
Objavio: Oblak
Datum objave: 22 Ožujak 2011 u 22:17
|
Netko je rekao da ih treba spalit. Moj muž je rekao da će probat palit sa let lampom ako nebi fasada pocrnila (zasad je bijela, ako izuzmemo crne točikce). Budući da u životu nisam čula ni vidjela nešto takvo stvarno se pitam tko nam to šalje. Brrr grozne misli. ------------- Za mudra čovjeka svaki novi dan je novi život! |
Objavio: mali kaktus
Datum objave: 22 Ožujak 2011 u 22:26
| Ja se s tim ne bi igrala,nego bi poslišala Smrčkicu,u tvojem mjestu sigurno postoji neki ured za dezinsekciju,bacanje u septičku jamu ne koristi ništa oni izađu natrag van,ako ispiju prezimiti sibirske zime(Sibir im je domovina),ništa ih neće spriječiti da ti ulaze u kuću. |
Objavio: OTOK
Datum objave: 22 Ožujak 2011 u 23:15
|
Oblak, jesi li sigurna da su to krpelji? To još nikad nisam čula da su se krpelji toliko razmnožili i nastanili na fasadi. Njih ima u šumama, na livadama. Budu na vlatima trave ili na grančicama grmlja i ne skaču na čovjeka ili životinju, pokupiš ih ako ih zakačiš tijelom ili odjećom. Oni žive na toplokrvnim životinjama i čovjeku i imaju vrlo mali radijus kretanja. Važno ga je odmah uočiti i ne dopustiti mu se da se učvrsti na koži. Mi smo krpelja uvijek skidali tako da smo ga natopili uljem i nakon nekog vremena on se jednostavno izvadi. Danas se to više ne preporuča, nego skidanje pincetom . Frontline je vrlo učinkovito sredstvo za pse. U ovo doba kod nas počinje branje šparoga, dobro je nogavice hlača malo pošpricati frontlineom i krpelja nema. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Veljača 2012 u 13:45
Mišija groznicaRedovito prati ruke, ne sjediti u šumiKao mjere sprečavanja zaraze dr. Borislav Aleraj iz HZJZ-a ističe redovito pranje ruku, izbjegavati boravak u zapuštenim prostorijama, nikako ne piti vodu iz neuređenih izvora, a pogotovo se ne smije sjediti u šumi ili dirati zemlju.Ostatak članka na http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/02/25/0063006.html - http://danas.net.hr/hrvatska/page/2012/02/25/0063006.html ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Veljača 2012 u 13:58
|
http://www.hzjz.hr/epidemiologija/mis.htm - http://www.hzjz.hr/epidemiologija/mis.htm
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 01 Ožujak 2012 u 19:32
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=7QAh5YQgrXs - http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=7QAh5YQgrXs Postoje brojne narodne mudrosti o tome što napraviti kada medvjed iznenada nasrne na vas. Opcija da se ukopate na mjestu i ne mičete pokazala se do sada najispravnijom, a to pokazuje i primjer jedne grupe turista na Aljasci.Medvjedi su česta noćna mora brojnih izletnika i planinara, a ponekad se ta mora i ostvari te se nesretni pojedinci nađu oči u oči s tom zvijeri. Mnogi se pitaju što u tom trenu napraviti, što učiniti kada medvjed iznenada počne jurišati prema vama? Pokazalo se da je najbolje rješenje ne raditi ništa. Treba se ukopati na mjestu i mirovati, no ostati na mjestu dok takva zvijer trči prema vama je teško napraviti i zahtjeva puno hrabrosti. Ipak, slučaj skupine turista koji su boravili na Aljasci u Nacionalnom parku Katmai još je jednom potvrdio ispravnost te teorije, koju su ranije potvrdili brojni stručnjaci te razna istraživanja. Naime, skupina turista promatrala je medvjeda u njegovom prirodnom okruženju sa sigurne udaljenosti, kada je u jednom trenu medvjed počeo juriti prema njima. Preplašena skupina ostala je sjediti, a grizli im se približio toliko da su mu mogli vidjeti ostatke ribe među zubima. Nakon kratkog njuškanja, grizli se vratio lovu na losose. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |