Biodinamičkio vrtlarenje
Web: Cvijet.info
Kategorija: Vrt - Forum o vrtovima
Ime foruma: Prirodni vrt
Opis foruma: Sve o prirodnom vrtu.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=5543
Datum ispisa: 18 Studeni 2024 u 09:46
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Biodinamičkio vrtlarenje
Objavio: smrcko
Tema: Biodinamičkio vrtlarenje
Datum objave: 31 Svibanj 2010 u 00:04
|
Biodinamično kompostiranje. Od 2. minute i 42. sekunde. ADMIN:
Zbog korisnih postova koji su napisani, otvorita je nova tema, i premjestite poruke iz stare teme http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2178 - Izrada kompostera
. Ukoliko želite saznati kako se izrađuje kompost(odakle je i počela ova tema): kliknite ovdje: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=2178 - Izrada kompostera ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Odgovori:
Objavio: Pinus
Datum objave: 22 Prosinac 2010 u 15:02
Ovo je sigurno jedan od najsmješnijih priloga HRT . Smrcko hvala ti za ovaj link. Zbilja se nisam tako sočno smijao još od vremena Charlie Chaplina i Marice Hrdalo.  
|
Objavio: ramika
Datum objave: 21 Siječanj 2011 u 00:10
|
http://metro-portal.hr/vijesti/ekosfera/ |
Objavio: smrcko
Datum objave: 21 Siječanj 2011 u 02:06
Radije bi jela sa njihovog vrta ili mog , nego sa naših tržnica.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
smrcko napisao:Objavio: hoya
Datum objave: 21 Siječanj 2011 u 06:41
|
Ovih sam dana opet bila kod gospođe koja se na Učki bavi biodinamičkim vrtlarenjem (slučajnost ili ne - Slovenka je).
Ono što ona uzgaja, što njoj izraste ne može se vidjeti u niti jednom našem vrtu.
Divim joj se godinama.
Meni je dovoljno kad mi kaže da ljeti i po 15 dana ne zaljeva vrt - njeni susjedi svaki dan.
Sve biljke su joj zdrave, plodovi veliki i sa svim ukusima (koje smo već zaboravili).
Ona vidi da je želim slijediti pa me samo potapša: Za biovrtlarenje se spremi kad budeš u mirovini!
Duga priča i za neku drugu temu, ali meni izazov. Znam da ću jednom to primjenjivati, a sada samo upijam njeno znaje.
------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 21 Siječanj 2011 u 12:15
|
Bilo bi dobro kad saznaš neku tajnu iz tog vrta da nam je preneseš. Ima tema alternativnog poljodelstva u " prirodnom vrtu "  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 21 Siječanj 2011 u 16:09
|
Joj, smrcko, nema tajni nego pusta teorija, a meni pomalo komplicirano.
Treba pratiti dane i sate, mjesec i zvijezde, imati pravi gnoj, pa rog, pa spravljati razne pripravke koje tad i tad koristiš ...
Osobno ne pamtim teoriju, kad sama isprobam zapamtim zauvijek! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: Pinus
Datum objave: 22 Siječanj 2011 u 17:43
Da, da to je biodinamičko poljodjelstvo. Citiram:
Dobro bi bilo da pokušamo pronaći odgovore na neke postulate biodinamičkog poljodjelstva ? Krenimo redom: Kako vrijeme sadnje utiče na veličinu ili prinos krumpira ako ga posadimo recimo u 7,45 h ili u 17,15 h. Ako ga posadimo u ponedeljak ili četvrtak ? Kako međusobni položaj Sunca, Mjeseca i Zemlje utiče na kvalitetu i kvantitetu prinosa ? Kako zvijezde djeluju na tako velikoj udaljenosti ? Kakova bi bila razlika u mojem kompostu ako ga kompostiram sa ili bez kravljeg roga a upotrijebim za kompostiranje isti materijal. |
Objavio: hoya
Datum objave: 22 Siječanj 2011 u 23:26
|
Ma trenutno se ne zamaram tim pitanjima. Primjenjujem manji, meni prihvatljiv dio jer trenutno nemam niti volje niti vremena proučavati.
Ali gledam urod u vrtu osobe koja je u mirovini, koja nema drugih obaveza i time se zabavlja.
Nakon nekoliko godina učenja danas joj je sve rutina, u vrtu provodi puno manje vremena nego ja, a o zaljevanju neću ni pričati.
Da znam odgovore na sva gore postavljena pitanja zasigurno bi i moj vrt bio kao kod te gospođe.
Ovako mi preostaje samo da joj se divim! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 23 Siječanj 2011 u 01:36
Pa Pinus za ono što ti pitaš treba imati doktorat iz više znanosti i državni poticaj --- Sva stvorenja na zemlji reagiraju na životne cikluse, plima i oseka, blizina Mjeseca, izlazak i zalazak Sunca. Uz pomoć praćenja Mjesečeva utjecaja se ubrzava klijavost i rast biljaka. To su koristili i drevni narodi i to vrlo uspješno. Kubanci ekološkim metodama proizvode više od 85 % potreba svog tržišta i za voćem i povrćem. A Amerikanci su svojim metodama spalili što su stigli, a to će se i nama dogoditi. Ovisno o Mjesecu mijenja se vlažnost tla, pogotovo kad je mlad i pun mjesec. Kako taj snažni i neustrašivi Mjesec  pokreće velike oceanske površine, takođe utječe na vlažnost zemlje i svu tekućinu koja je preduvjet za klijanje i razvoj biljaka. Naučno je dokazano da sjeme apsorbira više vlage za vrijeme punog mjeseca.#Za vrijeme mladog mjeseca podiže se razina vode što utječe na bubrenje i klijanje sjemenki. A to je jedna od najbitnijih stvari za rast svake biljke. Taj period je nabolji za sadnju biljaka koje imaju sjeme odvojeno od ploda: salata, kelj, špinat, celer, cvjetača. Iako se krastavci razlikuju od spomenutih biljaka, takođe vole ovu fazu mjeseca.  #Prva četvrt mjeseca gravitacijski uticaj Mjeseca je slabiji, ali je zato Mjesečeva svjetlost obilata. Ova faza mjeseca snažno utječe na rast listova ( pojačava rast listova), a i dalje je pogodna za sadnju, naročito dva dana prije punog mjeseca. Ova faza mjeseca odlična je za sadnju biljaka koje imaju sjeme u sebi ( u plodu) a to su grah, grašak, pomidor, tikve, paprike, dinje.  #Padanje mjeseca ( uštap) energija se kreće u suprotnom smjeru. Tjekom punog mjeseca gravitacijske sile su jake, povećavaju vlažnost zemlje, ali nakon tog preiod se svjetlost mjeseca počinje smanjivati i usmjerava energiju prema korjenu. Zato se u ovom periodu sade biljke koje stvaraju plod u korjenu: krumpir, repa, mrkva, luk,..  U ovoj fazi je najbolje saditi jednogodišnje i višegodišnje biljke, lukovice i gomolje , i za presađivanje istih. Obrezivanje biljak se obavlja kad mjesec pada. Ako radite to dok mjesec raste, to što ste obrezali će ponovo rasti. # Posljednja četvrt, gravitacija i svjetlost su minimalni ( a tako i njihov uticaj), tada počinje faza mirovanja. Ovaj period je najbolji za branje plodova, žetve, presađivanje, obrezivanje, priprema tla.  ------- Eto ako vjeruješ u nešto sve ima smisla, a ako ne onda je sve smiješno 
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 23 Siječanj 2011 u 07:14
|
Eto početka priče! Još te čeka literautra kod mene, a dio sam spremila i za rječanke.
Smrcko predivan tekst za otvaranje nove teme! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: administrator
Datum objave: 23 Siječanj 2011 u 09:00
|
gledao sam ovaj prilog kada je bio na tv. a ranije sam cuo ponesto o biodinamickom vrtlarenju od susjeda. Kaže da je njega mavrovic upucivao na to, ali mu je bilo previse kada mu je govorio o rogu i svemiru i sl. Ja se u proizvodnji cvijeća sluzim nekim savjetima iz biodinamickog vrtlarenja.
Vecinu pratim i obavljam poslove putem mjesecevog kalendara. Jer smatram da mjesec jako utjece na nas. Što je i uocljivo zbog plime i oseke. a posto smo i mi i biljke velikim djelom voda, znaci da utjece i na nas.
uglavnom, pokazali su mi se dosta dobri rezultati ako se pridrzavam sadnje i sijanja prema mj. kalendaru. naravno nekad je to nemoguce zbog datuma. jer ima kada se nesto mora napraviti pa se bira najbolje moguci dan za to.
naravno sve ovo nema koristi ako se nemaju ostali uvijeti. npr. ukoliko je idealni dan za sadnju (uglavnom to bude 4-6dana otprilike govorim napamet). a vi ne pruzite ostale uvijete idealne za sadnju:temperatura,vlaga,svijetlost.... normalno da ne mozete ocekivati savrsene rezultate ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: Mikica
Datum objave: 23 Siječanj 2011 u 14:09
| Hoya mislim da bi bilo zgodno,ako se ta ženska slaže ,da se jednom dogovorimo i zajedno sa tobom odemo njoj u posjetu.Naravno ako ona prima posjete i mislim da meni čak ne bi bio problem da posjetim i neki tečaj ako ga ona organizira.Molim te malo pričaj sa njom,možda bi bilo zainteresiranih još sa našeg područja pa da jednom odemo svi zajedno i popričamo sa njom i vidimo bar dio onoga što ona radi. |
Objavio: hoya
Datum objave: 23 Siječanj 2011 u 15:18
|
Joj, već sam napisala jednom davno da je žena samozatajna, živi vrlo mirnim životom. Meni je neugodno dovesti joj puno ljudi. Ali, možda bi se odvažila pitati je da joj dođemo u manjem broju.
Samo znajte da naši vrtovi za oko izgledaju puno ljepše nego njen. ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 23 Siječanj 2011 u 17:25
Priroda je naša majka koja nas najviše voli, samo to trebamo poštovati i ne gristi ruku koja nas hrani.Prijavljujem se za ekskurziju u biodinamički vrt Ako ne bude moguće prijavljujem se za špiunažu, promatranje i krađu tajni gospođinog vrta E Mikice hvala za broj, zaboravi ti se javiti  . A i tebi Hoja od koje je broj došao ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 09:23
|
ima toga i u Vrbovcu :
http://www.bio-zrno.hr/ ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 16:56
|
E to sa rogom mi nikad nije bilo jasno. Kaj s tim? ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: hoya
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 17:50
|
Gospina trava, vidim da pitaš, a ja ti neznam odgovor. I mene to zanima. Počela sam "učiti" i došla sam ovdje pohvaliti se da čitam knjigu "Vrt bez motike" i da se ne mogu odljepiti od nje.
Slijedeća na redu je Praktično vrtlarenje! Možda onda i ja budem znala odgovor na tvoje pitanje  ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: administrator
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 17:55
|
ovako... koliko sa ja skuzio.
stavlja se u rog, određeni sastojci. i to se stavlja u zemlju da bude zakopano nekih godinu dana. tada ono upija "nesto" iz svemira i kasnije se od toga priprema gnojivo.
nisam siguran dali to razmute sa vodom i šrpicaju-zalijevaju vrt, ili stavljaju u kompost. mislim da spricaju ali nisam siguran ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 20:15
|
Ja čitam Bio Vrt od Marie-Luise Kreuter i doapda mi se. No već su mi neki rekli da je zastarjela. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 20:56
|
Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu. ( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave) Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje. Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače. Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela). Đubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma. Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo. Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća. Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša. Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo. Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu. Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa. Đubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom. Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak. Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom. Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom. Špricanje tla se može obavljati i četkom. Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi. Cilj ovakvog preparata je: - pojačano đubrenje - povećanje bakterijske aktivnosti tla ( rizobakterijska aktivnost mahunarki - nodulacija), -pojačava bakterije koje povećavaju rastvorljivost fosfata - povećava mikorizu gljivica - poboljšava strukturu zemlje - poboljšava aktivnost glista - povećava apsorbciju i zadržavanje vlage – međunarodna istraživanja su pokazala da je takvu zemlju treba manje zaljevati 25 – 50 % - pojačava razvoj korjenskog sustava biljaka - djeluje jednako dobro na bilo kom tlu glinenom, vulkanskom, treset, mulj, .... ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 21:04
|
U rog se može takođe umjesto kravljeg gnoiva staviti i kompost od sljedećih trava -kamilica -kopriva -hrasova kora -maslačak -odoljen ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 21:13
|
http://www.aracariaguides.com/shop/index.php/produce-bd/500-biodynamic-preparation.html - http://www.aracariaguides.com/shop/index.php/produce-bd/500-biodynamic-preparation.html Evo tu ima đubrivo koje se prodaje i slike kako to prave. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 22:09
|
Neznam koliko se ovo uklapa u biodinamiku, ali moj plan je sljedeći. Drevne južnoamerički narodi su imali jednu tehniku zadžavanje hranjljivih tvari i humusne zemlje na površini, tako što su ugljenom sprječavali ispiranje zemlje kišama. Tragovi ovakve poljoprivrede se nalaze u područjima oko Amazonije i potiču još iz doba Krista. Planiramo napravti gredice po uzoru na Kubance i Amazonce, bar jednu na godinu. I cjeli vrt pretvoriti u to. Ovdje je prikaz tla koje je obogaćivano ugljenom i zadržavanje humusa iznad uglja, te tla koje nema ugljena u sebi i koje je totalno isprano i siromašno.  Kubanska tehnika su uredne uzdignute gredice, koje se brže zagrijavaju, lako malčiraju i korov je pod kontrolom. A ugalj će držati hranjiva iznad sebe i spriječiti ispiranje. Ugalj je onaj koji se dobije pri niskim temperaturama i utiče na stanje zemlje decenijama. Uloga uglja je i hranjivo koje otpušta, te dezinficiranje zemlje. Nije isto pepo koji dobijamo klasičnim izgaranjem, on je štetan za vrt ako se prekorači granica.  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 22:12
Razlika u običnom uzgoju kukuruza bez uglja sa đubrivima, te u dodavanju ugljena u zemlju i koliko se poboljšava biljka sa povećanjem procenta uglja.  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 24 Siječanj 2011 u 23:04
|
http://www.youtube.com/watch?v=2Ae9a8EaQds&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=2Ae9a8EaQds&feature=related
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 06:21
|
Sinoć sam pročitala veći dio knjige "Vrt mez motike". "Prolistala" sam ponešto i o biodinamičkom vrtlarenju.
Mislim da znam svoj novi početak.
Ne mogu reći da mi je zemlja u vrtu jako loša. Prosječna je.
Moj vrt od sada će biti nova, velika kompostana. Sve što budemo odlagali, pokosili, pokupili - ide u vrt!
Znam da će mi problem biti izgled vrta, ali - on služi meni, od njega očekujem plodove, a ne uzdahe oduševljenja nad urednošću!
To će mi biti malo teže prihvatiti jer mi prvi pogled sa terase pada na njega, ali za početak mi je potrebno osloboditi se dvostrukih radova.
Godinama muku mučimo sa silnim lišćem, skupljamo ga i odlažemo u komopstanu, pa prosijavamo, spremamo u vreće, bacamo po zemlji...
Sada neka se sve razgrađuje na mjestu gdje je i završavalo.
Nakon svega, znate i sami koliko se ljeti nanosimo vode, koliko sati stojimo kraj vrta sa gumom u ruci ... Želim se riješiti silnog zaljevanja.
Postalo mi je mora na to trošiti i vrijeme i novac (50 kubika vode mjesečno - od toga na vrt oko 30)
Kažu da je potrebmo 3 godine do pravih rezultata. Pa dobro. I ovako sam veliki dio vrta malčirala.
Tamo gdje sam to radila imala sam najbolje prinose, a tamo gdje nisam gledala sam ispucanu zemlju sa pukotinama od par centimetara.
Pa - malčirat ću cijeli vrt!
------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: hoya
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 06:36
|
I još nešto, vrlo bitno.
Nikada nisam obraćala pažnju na to kada, u koje doba dana kopam vrt. Da vam ne obrazlažem cijelu teoeriju probat ću što kraće.
Ujutro zemlja izdiše i ako ju tada kopate ispušta vlagu i isušuje se tlo.
Navečer (popodne) treba kopati ako je suho razdoblje da noću zemlja iz zraka upija vlagu jer zemlja noću udiše.
Naravno, ako je zemlja jako mokra treba ujutro razrahliti par centimetara da tokom dana ispusti višak vode.
Ja sam za početak prostudirala oplemenjivanje zemlje i čuvanje vode, a ako budem imala volje i uspjeha u ovome pokušat ću pažnju posvetiti Mjesečevim mijenama i biodinamičkom vrtlarenju.
Kako u mom povrtnjaku nema ni trunke kemije (nju koristim samo za cvijeće, i to u krajnjoj nuždi) vjerojatno ću imati problema sa "vrtnim ljubimcima". I to sam pročitala, djelom sam spremna na borbu pa ću neke stvari obaviti preventivno. Ali o tom - po tom! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: 53rijeka
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 18:30
.... he he he, meni moj stalno lici na kompostanu, vavek pun lisca,... , nego ono z vodun mi ni jasno;
kako ce se smanjiti tih 50 qjubrika ???? to kompost stiti pa manje rabi.
@SMRCKO
... one gredice mi nisu posve jasne, iskopas rupu na dubinu ??? i ca onda ? ne stoje va zraku te gredice !!!  ------------- ex rijeka53 http://www.alteaapartmani.bloger.hr - mojblog |
Objavio: hoya
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 19:21
53rijeka, pa ti onda imaš bio vrt,a da nisi ni znala  .
Kod takvog vrta: nema zaljevanja!
Neću smanjiti sve kubike jer se mislimo i dalje tuširati .------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: 53rijeka
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 19:44
.... i ca onda uzgajas pustinjske katuse ------------- ex rijeka53 http://www.alteaapartmani.bloger.hr - mojblog |
Objavio: hoya
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 19:58
|
Aha ! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 20:08
|
Rijeka, radi se o izdignutim gredicama. Koriste se u svim djelovima zemaljske kugle, od Afrike pa do Aljaske. Cilj je brže zagrijavanje zemlje i bolja klijavost. Ovisno o vrsti i kako se složi vrtni sanduk može se kontrolirati đubrivo ( većina ga se ispere u zemlju i koja korist, a biljke opet jadne- sve ovisi o kojoj vrsti zemlje se radi) i smanjiti propadanje humusa u dublje slojeve. Ja još smišljam što i kako. Mislila sam na dno staviti geotekstil, na to ugalj, pa vrtnu zemlju koju bi vremenom obogaćivala humusom i đubrivima. To bi sve bilo u sanduku, moguće i ispod razine donjeg ruba sanduka ovisno o slojevima koje budem redala. Sanduk će biti visok do 25 cm. Moja zemlje je pjeskovita, noći hladne i kasno se može sijati. ova tehnika bi mi rješila puno problema. Pogotovo uzaludno bacanje novaca na đubriva. Time bi se đubrivo koncentriralo na točno određeniu površinu zemlje bez velikog rasipanja. Ovdje su neki primjeri, ako ti se da gledati. http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&biw=1016&bih=570&q=Raised+beds&btnG=Search+Images&gbv=2&aq=f&aqi=&aql=&oq - http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&biw=1016&bih=570&q=Raised+beds&btnG=Search+Images&gbv=2&aq=f&aqi=&aql=&oq = http://www.organoponico.com/2008/08/rectangular-organoponico-beds-with-simple-cheap-mould/ - http://www.organoponico.com/2008/08/rectangular-organoponico-beds-with-simple-cheap-mould/ ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hana
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 20:16
Smrcko moj naklon! Čitam tvoje teme ko napeti roman al rijetko ostavim trag.Hvala ti na predobrim savjetima i prekrasnim slikama.Stvarno si prava enciklopedija 
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 20:21
 Agrikultura Kube http://www.youtube.com/watch?v=JIWsxo5nNgg&feature=player_embedded - http://www.youtube.com/watch?v=JIWsxo5nNgg&feature=player_embedded I još jedna prednost je da se u tim uzdignutim gredicama mogu dobiti daleko bolji prinosi zbog kontrole tla. Normalno tlo i tlo koje se pripremi u uzdignutoj gredici.  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 20:27
Ovo je moja inspiracija, ne privlači me BMW niti palača. Odmah bi sa zavežljajem među Kubance Kubanska poljoprivreda je među najjačim u svjetu i radi se o eko poljoprivredi. Oni proizvode za možda i više od 90 posto svojih potreba za hranom. Zamisli da mi podmirujemo svoje potrebe za voćem, povrćem i mesom u tolikom postotku ( I to ekološko). Gdje bi bio kraj Hrvatskoj, turisti bi nam bili na svakom ramenu po jedan Kad su granice Kube otvorene, razotkrilo se da ti ljudi žive kao prije 50 godina i bez kemijskih gluposti. Zdravi, dugovječni, nasmijani ljudi koji žive od vlastite poljoprivrede. Aktivni bez obzira na godine i bez bolesti i bolova od kojih mi bolujemo. Kuba je doživjela izolaciju u obliku poljoprivrede, pa je na Kubi ostalo staro neizmijenjeno sjeme, za razliku od Amerike gdje je sada većinu sjemena čine hibridi i GMO sjeme , kao i modernijeg načina uzgoja sa raznim herbicidima i pesticidima. Posljedice toga vidljive su na Kubanskim i Američkim državljanima! Jedni su zaostali u tehnološkom razvoju i normalnog su rasta, idealnog BMI, žive i bez puno lijekova preko stotinu godina (najveći udio stogodišnjaka u postotku stanovništva), premda stalno plešu – nemaju problema sa osteoporozom i zglobovima, te premda puše, piju alkohol i kavu – nemaju problem sa visokim tlakom ili nekim drugim kardiovaskularnim bolestima. Drugi su krenuli u moderno doba i tehnološki su razvijena nacija, po BMI spadaju većinom u debelo i pretilo stanovništvo svijeta, žive uz pomoć puno lijekova i antidepresiva, imaju velikih problema sa osteoporozom i zglobovima u mladom stanovništvu, te premda manje puše od susjeda – imaju velikih problema sa visokim krvnim tlakom i drugim kardiovaskularnim bolestima (među prvima su u svijetu po srčanim i moždanim udarima). Premda kubanski slogan tako dobro zvuči („dugovječnost sa puno kave, cigara i dobrog seksa“), on zapravo više je posljedica zamrzavanja (izolacije) Kube nakon Drugog svjetskog rata, u kojemu su ujedno bile zamrznute i prehrambene navike i poljoprivreda (sjeme) u Kubi. Upravo zbog toga što se Kubanci hrane sa namirnicima iz starijeg (i kvalitetnijeg) sjemena (sa puno više vitamina i nutrijenata od modernijih sjemena) i imaju bolje prehrambene navike (nemaju "fast food" recimo), danas žive i preko stotinu godina, dok mi (Hrvati) kao zapadno-orijentirani jedva možemo dobaciti do 75 godina ( već nam se djeca rađaju bolesna) što je za četvrtinu manje nego li mogu Kubanci sa ovakvim zdravstvom. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 20:31
|
Hana ja sam samo otkrila da sam trebala u poljoprivrenu školu, i da mi je eksperiment u vrtu izazov. Drago mi je da nisam dosadna, ponekad se pitam hoće li ovo ikoga zanimati. Ali nek bar jedna osoba nešto primjeni nije uzalud  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 21:00
|
E da Hoja i ja primjenjujem malčiranje, i to mi je jako bitan dio vrtlarenja. Dva do tri puta tjedno smo dovlačili i po 300 - 600 litara vode ( i to samo u jednom danu). I sve je to preko mojih leđa zaljevano ( dobro da MM hoće ići po to i iskrcati iz auta). Koristim metode zavaravanje, dok me MM gleda zaljevam povrće i "njegove jagode"(lud je za njima), čim se okrene kljun zalivnika je u najbližem cvijetu. Ali opet kažem dobro je da imam ikako vodu, ne stignem sve malčirati. Nemam dovoljno trave i moram čekati da MM pokosi travu( ne stignem sve sama, iako i ja kosim starinskom kosom kad mi je hitno). Pokušat ću zavti onaj broj za travu i vidjeti ako mogu doći do koje bale. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Pinus
Datum objave: 25 Siječanj 2011 u 21:35
|
Smrcko svaka čast!
Još jednom hvala i HRTu na takovim popularnim emisijama o alternativnim područjima znanosti. Uspjela je educirati masu ljudi. Uskoro ćemo u EU. Bez znanja nema dodane vrijednosti . A bez dodane vrijednosti nisi konkurentan niti na jednom području. Ali za nas nema problema, mi smo zemlja znanja! |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 00:37
Ako mi teorija profunkcionira u praksi, nitko sretniji od mene Da mi bar trud ne bude uzaludan i da nisam bezveze sakrivala žuljave, pofarbane i ispucane ruke 
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 02:04
Ovo mi je super, kako sačuvati kralježnicu. Sjediš i radiš
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 02:18
Evo jedan primjer uzdignute gredice. Ovako sam slično pravila , samo sam obložila najlonom za plastenike sa unutarnje strane. I malo sam ubacila lišća i grančica na dno. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 02:29
|
Čine mi se najbolje dimenzije 1.2 metra širine, možda visina do 30 cm i dužina po potrebi. Visinu ćemo odrediti u praksi i po mogućnosti nalaženja povoljnih dasaka. Imamo jednu uzvišenu gredicu ( niža je) od drveta staru 3 godine, drvo je još uvijek u odličnom stanju. http://www.vegetablegardener.com/item/2606/build-your-own-raised-beds#instructions - http://www.vegetablegardener.com/item/2606/build-your-own-raised-beds#instructions ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 06:25
|
Ma super si.
Pitaš se da li tko čita?! Pa prvo što ujutro pročitam je tvoj dnevnik, tvoje postove. Dakle ako ti treba barem jedan - tu sam, ali ima naaaas još!
Moram ti donjeti onaj CD. Ništa posebno, ali neke osnove se daju posložiti.
To i sva ova tvoja nadogradnja ... ma mora biti uspjeha!
Ej, vratila sa se jer sam se sjetila da mi izgleda kao da ovaj tip sjedi na branicima od autoputa - bar ti to nije daleko Uzmeš i nosiš ...------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 13:26
Joj navodiš me na zlo, ako budu nedostajali branici na putu do Fu...a da znaš da je pao sanduk
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 13:31
|
Pravljenje povrtnjaka na balama slame http://www.vegetablegardener.com/item/8453/video-make-a-straw-bale-garden-bed - http://www.vegetablegardener.com/item/8453/video-make-a-straw-bale-garden-bed ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 26 Siječanj 2011 u 13:39
|
Mora se malo pričekati da se video pojavi.
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hana
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 15:41
|
ovo na slami je super,samo mi nije jasno zašto je u sredini rupa? I ako znaš,a sigurno znaš, daj mi razjasni onaj rog- zašto se ukapa i jel to baš mora ili se može na početku bez toga? Nema teorije da ga nabavim... dragi je skoro umro od smijeha kad sam rekla što mi treba....skoro smo se posvađali sad me zove žena vrač
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 16:15
|
Taj rog pomaže fermentaciji gnoiva, ali očigledno da djeluje dok se primjenjuje. Inače nepraznovjerna osoba ali ne tvrdim da ne postoje čudne stvari, ali ipak po fizici i njenim zakonima neke su stvari moguće. U horoskop vjerujem da su ljudi slični po znakovima, moj život je bio pun rakova, škorpija i riba . Pa ti sad reci, svi sami vodeni znakovi, razumijemo seMožda je rupa da se uštedi sijeno. Treba probati na manjoj tj. nižoj količini trave i vidjeti što će biti sa biljkom. Možda je bolji način biljku u zemlju i oko biljke slamu, klasično nego to na slamu. Ali onako korjen možda odmah razgrađuje i uzima đubrivo sebi ( možda se desi i mikoriza  ), treba pokušati.------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: administrator
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 17:04
smrcko, svaka cast  ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: Cimicifuga
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 19:02
|
Vidim Šmrckice da bildaš mozak novim znanjima! Tako i treba, sezona se opasno već primiče... A kada sam vidjela ono sijeno, samo sam se stresla sjetivši se moga povrtnjaka malčiranog sijenom i labirinte od krtica i voluharica. Trebala sam slikati da vidite kako je to strašno izgledalo, neda se riječima opisati. Nije bilo druge već maknuti sijeno - i tako ja nisam ostvarila svoj "Vrt bez motike". Možda to funkcionira tamo gdje nema tako puno te gamadi. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 19:13
Malčirati moram Cimi , nemam druge opcije. Shvatila sam da broj voluharica ovisi o njihovim aktivnostima i tu ništa ne mogu Pošto kopamo teren trebate vidjeti di su im gnijezda, nema veze sa malčem mogu svugdje. Trovanje i držanje pod kontrolom se mora provoditi. E sad imate na HTV 2 emisiju ( bude i u jutru u 10), "Iz Ptičije perspektive" o prirodi. Super je .------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Nataly
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 20:22
Pozorno čitam što pišeš....samo neka skužim da nešto nedostaje u mojem kraju... |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 21:05
 A čuj pošto sam veliki ekolog ( tjeram MM da proda auto i ide pješice, sa minimalno 3 tisuće kn mjesečno u džepu više ) u budućnosti imam plan sa napuštenih grilova po šumama (di berem gljive) ubirati ugalj za gredice ( ekonomično za džep i ekološki).  Pa ako vidiš nekoga čađavog sa vrećom na leđima ta sam .
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: 53rijeka
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 21:38
|
... pa zar oni poviseni, a samim tim i na neki nacin zasticeni vrtovi nebi trebali biti bez krtica, ca in ni to premalo prostora
za kretanje, osim ca ne moru ni nutra as na dnu je obicno neki zastitni materijal ili san je se nec pobrkala  ------------- ex rijeka53 http://www.alteaapartmani.bloger.hr - mojblog |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Siječanj 2011 u 22:19
|
Bit će pocinčana mreža, to bi trebalo spriječiti napad odozdo. Ne brine me krtica, čak mi je žao što je kidnula pa neradi aktivno kao prije. Ona čisti opake kukce koji požderaše sve na putu. Moramo nešto napraviti, naša zemlja je pjesak koji vjetar brzo isuši. To bi rekli posna suha ledina. Iako ima puno ljekovitog korova i biljaka, preiscrpljena je. Trebat će puno vremena doći do željenog nivoa kvalitete. Korov je ubitačan i brzo raste, sve iscrpi, a ja nemam vremena sve stići odlascima u vrt 2- max 3 puta u vrt koji je 100km u oba smjera. Vodu dovlačim te mi je malčiranje "sjaj u travi" Cilj mi je koncentrirati zemlju na kvadratima koje ograničim. Ako dodam vreće kupovnog humusa da znam da je ostao tu, a ne da mi se rasuo di ne sijem ili je otplivao u dublje slojeve. Sanduci će biti sa prosijanom vrtnom zemljom,, dodavat će se kupovna, briketi, sjeno, kompost i što se naleti. Bitno je da se obogaćuje. Na dnu oko 30 cm ispod površine će biti ugalj koji bi trebao sljedećih decenija spriječiti ispiranje zemlje i đubriva. Ovo mi je najveći adut. Prošlu godinu nisam imala vremena ni komposter složiti ( posao, vrt, krepala sam ), ali sam u jesen stavila piljevinu i lišće na gredice. I najvažnije MM se slaže, da on kaže "ne" mogu samo  ( ovo on mene mlati). Ovako sam završila kad sam spomenula hipertufu Vjerujte bez muke nema nauke, a mučim se teške 3 godine sa svim nemanima koje vrt može imati  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: 53rijeka
Datum objave: 28 Siječanj 2011 u 01:30
|
... a cuj i ja gore na belvederu iman goli kamik i treba tone zemlje,
tako da san sredila moj "vocnjak" i na pjedestal ga digla
nisu stari zabadava delali suhozide i punili ih zemljun
 ------------- ex rijeka53 http://www.alteaapartmani.bloger.hr - mojblog |
Objavio: smrcko
Datum objave: 28 Siječanj 2011 u 01:49
|
Naravno Rijeka, od starih se i uči pametnim stvarima. Ljudi su tisućama godina slušali što im priroda govori, i to ne može biti krivo. Kad smo počeli raditi vrt, nisam imala pojma ni o čemu. Problemi na koje sam naišla su me tjerali da sama smišljam metode opstanka vrta. Bez vode, struje, kao pećinski čovjek. Ni danas nemamo vodu i struju. Košenje i sve što radimo je starinskim tehnikama. Jedan stariji čovjek mi je jednom prišao i rekao da sve što vidi da radim su radili naši stari, i čestitao na povratku starih metoda. Kad je vidio kako plijevim i kako sam temeljita kad čistimo korov na zapuštenom takođe je rekao da se to tako radi i umanje problemi koje imaš nakon neurednog rada. Vadimo zemlju i dublje od pola metra, prosijemo miješamo sa kupovnom gdje je potrebno. Busenje, kad imamo priliku poredamo naopačke na dno rupa da trune i đubri. Imamo i hrpu busenja koje nismo mogli zbog agresivnih korjena vraćati u zemlju, to čeka kad zemlja suhne, za prosijavanje. Na taj način odstranimo zemlju sa korova (koji se baca). Svejedno borba nikada ne prestaje, priroda je jača. Treba mi snage za sezonu, još je puno zapuštenog dijela vrta --- Prekrsan ti je taj vrt i travnjak  . ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 02 Veljača 2011 u 23:20
|
Po permakulturi uzgoj povrća. Liči mi na ono u sijenu. http://www.jagawirt.at/cms/1_1_32_134.php - http://www.jagawirt.at/cms/1_1_32_134.php  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 03 Veljača 2011 u 05:52
|
Nakon što sam pročitala knjigu "Vrt bez motike" (knjiga za moju dušu i po mom guštu) odustajem od klasične kompostne hrpe. Godinama kompost odlažemo, prevrćemo, prosijavamo, pakujemo, pa vrt kopamo, gnojimo, plijevimo, rahlimo, svakodnevno zaljevamo...
Ove godine više ne kopamo (nismo ni lani samo smo vilama rahlili - i dobro je).
Postojeću kompostanu ove godine ćemo redom prebaciti u vrt tako da najprije nerazgrađeno lišće sa vrha, skupljeno ove jeseni i zime pobacamo po vrtu pa zatim sve ostale slojeve. Zadnji sloj bi trebao biti čisti, gotovi kompost.
Takav raspored dobro će mi doći da se naviknem na drugačiji izgled vrta. Barem ove godine da mi tlo bude smeđe
. Time počinjemo sa trogodišnjim putem ka organskom uzgoju.
Prirodnim raspadanjem malča u tom periodu naš vrt bi trebao dobiti dovoljno debeo i hranjiv pokrov koji više nije potrebno zaljevati, korov nije potrebno svakih par dana čistiti, a i onaj što nikne vrlo se lako izvuče ili podvuče pod sloj malča.
Eto, to mi je za sada rješenje za "dvije moje muke" kojih se želim riješiti.
Već sam jednom rekla: Vrt mi neće biti na oko lijep, s time se moram pomiriti.
Ali dok sam imala uredan vrt pola sam slobodnog vremena provodila u njemu, samo sam pred mrak bacila pogled na njega i divila se. A plodovi: tako - tako ...
Ako riješim problem raspucane zemlje - rješila sam dio problema.
Autorica knjige nije o tom načinu uzgoja hrane pisala nimalo idilično tako da očekujem probleme koje ćemo rješavati u hodu.
------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Veljača 2011 u 12:42
|
Ma meni je lijep i mačiran vrt, ovisi što je čijem oku lijepo. Ako se nekome ne gleda nek ne gleda. MM se ne buni i to mi je najvažnije. U ostalom biljke narastu i sakriju malč. Ja sve ove godine malčiram i to mogu zahvaliti jednom članu, zbog čijih ideja sam se javila na ovom forumu i koji je primjenjivao malčiranje( Osbourne). Ta ideja je bila spas i jedini način opstanka vrta. Uzdignute gredice će mi pomoći da kontroliram i zemlju , a i malč će biti uredniji u granicama. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Anaida
Datum objave: 13 Veljača 2011 u 09:37
Ljepota je u očima promatrača, zar ne!? Ja sam uvijek za malčiranje!!  Plan za uzdignute gredice se razvija i kod mene, nadam se da ćemo ovog proljeća krenuti s malim povrtnjakom..------------- "Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca." P.Bosmans |
Objavio: smrcko
Datum objave: 13 Veljača 2011 u 19:55
Bravo Anaida, baš mi je drago da krećeš tim stazama
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 27 Veljača 2011 u 01:27
|
Evo netko prati moje eksperimente i pravi članke Kažem vam ja, ugalj je budućnost poljoprivrede Terra Preta - superplodna zemlja iz AmazoneTerra preta nalazi se, prije svega, na mjestima nekadašnjih naselja, a sastoji se od mješavine ugljena, keramike i brojnih organskih minerala poput ostataka hrane, kostiju i fekalija.Prastanovnici amazonskog bazena tako su pronašli pravu kombinaciju sastojaka za stvaranje plodnog tla koje je ostalo produktivno do dana današnjeg, bez umjetnih gnojiva i pesticida. Znanstvenici vjeruju da je tajna "crne zemlje" u ugljenu koji pohranjuje hranjive tvari, odnosno sprječava njihovo ispiranje. Terra preta proteklih je godina ponovno postala zanimljiva znanstvenicima i poljoprivrednicima upravo zbog svoje plodnosti.http://metro-portal.hr/terra-preta-superplodna-zemlja-iz-amazone/55773 - http://metro-portal.hr/terra-preta-superplodna-zemlja-iz-amazone/55773 http://www.youtube.com/watch?v=nQyRAHc7uhw&feature=player_embedded - http://www.youtube.com/watch?v=nQyRAHc7uhw&feature=player_embedded ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 13:40
|
Šmrcko nadam se da se nećeš ljutiti, kopirala sam tvoj post o rogu u biodinamici i poslala čovjeku koji se bavi biodinamikom i evo što sam dobila kao odgovor:
Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 "Fermentacija kravljeg đubreta u kravljem rogu. ( mislim da se vani to može i kupiti gotovo, teško da će mo doći do roga jedne krave i đubreta u laktaciji krave) ma moze se doci do toga, malo se treba potruditi.. ja sam nabavio nekih 10ak rogova od lokalnog mesara za par litara vina. dubre ne mora biti od krave koja je trenutno u laktaciji, bitno je da je prosla laktaciju, tj. da se barem jednom u zivotu telila jer su time znatno unaprijedeni procesi kalcija zbog stvaranja mlijeka. vani ima za kupiti gotovih preparata pa i ovoga ali najbolje ga je napraviti sam. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Koristi se za unaprjeđivanje tla i obnovu degradiranih tala. I prvi je korak u prelasku na biodinamičko vrtlarenje. istina. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Ukopavanje se obavlja za vrijeme hladnih mjeseci od studenog do veljače. nedovoljno precizno jer nema smisla zakopavati rogove u veljaci kada ih se vec do ozujka mora iskopati.. bitno je zakopati rogove u zemlju nakon sto je nastupila jesen a obicno se to radi oko Miholja (29.10.) dok se rogovi moraju iskopati prije proljeca, obicno par dana ili tjedana prije. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Koristi se isključivo kravlji rog, ne od bikova. Kravlji rog je drugačiji od bikovog po nekakvim prstenovima koji se stvaraju kad se krava oteli i imaju dobru zakrivljenost( izvinjavam se ako sam nešto krivo prenijela). Đubrivo se uzima od krave koja je u laktaciji ( laktacija je kad krava hrani tele, ispravite me ako griješim), to ima veze sa stanjem kalcijuma. Krava se mora hraniti kvalitetnom hranom dva dana prije punjenja roga, kako bi se osiguralo dobro gnoivo. da, iskljucivo se koristi kravlji rog! mozda je laicki gledano svejedno ali rogovi kod krave i bika nemaju istu funkciju! kravlji rog je opcenito duzi i tanji i na bazi (gledajuci na zivotinji - dio uz glavu) ima prstenaste tvorevine koji su vidljivi kao blaga zadebljanja, izbrazdanost. ali ti prstenovi se na rogovima stvaraju tek kada je krava prosla teljenje, tj. laktaciju i za svako teljenje joj se na rogovima "ispise" jedan prsten pa je po rogovima moguce vidjeti koliko je zapravo krava prosla teljenja u zivotu. pozeljno je da su rogovi od takve krave ali nije uvjet, bitno je da su od krave. ne da mi se sada objasnjavati cijelu filozofiju oko krave, rogova i zasto je to bas tako ali ako nekoga interesira potrudit cu se napisati.. laktaciju sam vec pojasnio prije ali ovo je uglavnom dobro napisano. za dubre je najbolje da se krava cijeli zivot hrani na ispasi, tj. sto prirodnije je moguce! bez ikakve umjetne hrane i po mogucnosti bez hormona, steroida (ne daj boze, apsolutno zabranjeno za uzimanje dubreta!) i antibiotika. dakle, dubre od krave iz eko proizvodnje jer kvaliteta prehrane direktno utjece na kvalitetu dubreta, isto kao i kod svih zivih bica (nije bez vraga ona poslovica - ono si sto jedes). Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Rogovi se okreću prema dolje da ne bi voda dolazila u njih , iako se jama napuni vodom od kiša. Tjekom hladnih mjeseci život se udiše u tlo, i tlo postaje puno energije koja je priprema biljkama za rast. Ta energija se prenosi prirodnim procesima u rog i gnoivo. Jama u kojoj su rogovi treba biti malčirana sa slamom i u hladu. Rogovi idu na dubinu oko 40 cm, trebaju biti prekriveni zemljom koja je obogaćena humusnom zemljom. Mora se paziti da ne raste korov u jami i da se ne širi korjenje drveća. da, rogovi se zakopavaju prema dolje (makar mogu biti i polegnuti na stranu), tj. da je vrh roga okrenut prema gore zbog bolje dreniranosti i eventualnog izbjegavanja truljenja dubreta u rogovima zbog velike vlaznosti. ovo je relativno ok napisano ali nije objasnjeno zasto. bitno je reci da se planet Zemlja od pocetka jeseni (23.9.) do pocetka proljeca (21.3.), dakle otprilike pola godine gledano sa nase sjeverne hemisfere (na juznoj su godisnja doba obrnuta), nalazi u stadiju kada sve ulazi u zemlju, kada nastupa mirovanje nadzemnog zivota ali suprotno tome iznimno jako napredovanje podzemnog zivota (rast korijena kod svih kultura pa i loze) pa se u biodinamici cesto i koristi termin da u tom periodu Zemlja udise a u drugom izdise sto je i povezano sa energijama i procesima koji se odvijaju u tlu. jama ne treba biti prevelika niti preduboka (30-40 cm) zemlja u koju se zakopavaju rogovi mora biti sto vise humusnija. jama ne mora biti malcirana sa slamom ali je bitno da je ne prekrije trava i korov i da se previse ne isusi ali i da ne bude natopljena vodom pa treba naci dobro drenirano mjesto, ne prehladno ali ni pretoplo jer procesi pretvorbe kravljeg dubreta u rogu ne smiju teci pod visokim temperaturama jer se to ipak ne smatra klasicnom fermentacijom, to nije cilj toga jer bi se inace to radilo po ljetu a ne po zimi. dobro je da je jama kraj nekog puta gdje se prolazi i ne smije biti medu drvecem. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Nakon 4 mjeseca pripreme, đubrivo bi trebalo biti boje tamnog humusa i slatkastog mirisa. nakon sto se rogovi otkopaju, gnoj iz rogova bi trebao biti zrel, blago ljepljiv, mrvicaste strukture, svjezeg slatkastog mirisa sumske zemlje, dakle mora imati sve odlike vrhunskog humusa, sto fizicki gledano i je ali sa dodatnom vrijednoscu. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Đubrivo bi trebalo biti čuvano na hladnom mjestu i u staklenke, te sa izolacijom. da, moze se cuvati ali je bitno znati da je taj preparat ziv i stoga mu treba dati disati. najbolji nacin za cuvanje je u glinenim ili staklenim posudama sa poroznim cepom, moze i pluteni. treba ga cuvati na hladnijem i tamnijem mjestu, najbolje u nekom drvenom kofericu u koji smo prije toga stavili cistu humusnu zemlju (ne cisti humus). nije ga dobro cuvati predugo, najbolje ga je potrositi unutar jedne godine jer mu stajanjem efekat slabi. Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Špricanje sa ovim gnoivom ide 4 puta godišnje u kasnim popodnevnim satima. Šprica se listopad, studeni, veljača i ožujak. Mjera je 25 grama na 13 litara, i šprica se jedan hektar s tom količinom. Kroz sat vremena se pravi tekućina mješajući, prvo se mješa u jednom smijeru , pa u drugom. Špricanje tla se može obavljati i četkom. Šprica se kad je Mjesec u silaznoj fazi. tako je, prska se u jesenskim i proljetnim mjesecima jer taj preparat u biti ima svrhu gnojidbe. nije pravilo da ga se bas mora upotrijebiti 4 puta godisnje ali je naravno pozeljno ali najbolje je jednom na jesen i u proljece. primjena treba biti u kasnim poslijepodnevnim satima kada sunce pada, treba prskati na golu zemlju koja ne smije biti prehladna, bez mraza i snijega ali pozeljna je visa vlaga. sve dane mjere i dozacije su relativne jer preparat nije klasicno sredstvo i on prakticki uvijek djeluje jer vise sluzi kao inokulacija nego kao mjerljivo fizicko sredstvo ali ove napisane doze su ok ali nista se nece desiti ako se stavi malo vise ili malo manje, bitno je reci da preparat nije potrebno mjeriti na vagi.. ono sto je bitno je napraviti dovoljnu kolicinu preparata izmjesanog u vodi da se fizicki moze poprskati odredena povrsina jer poprilicno je nemoguce ujednaceno poprskati 1 ha zemlje sa 13 l vode!? i ta mjera se odnosi na jedno jutro (0,57 ha) a ne na 1 ha, dakle potrebno je minimum duplo vise. preparat se mijesa u vodi oko 1 sat (opet nije toliko bitno jer nas mjerni 1 sat nije isto sto i 1 sat u prirodi) i ne treba biti opterecen time da to treba biti apsolutno u sekundu 1 sat! taj proces mjesanja se zove tzv. dinamiziranje, tj. mogli bi jos reci i aktivacija preparata. bitan je postupak mjesanja i on mora imati svoj ritam. prskanje je najbolje obaviti nekim prirodnim sredstvom kao sto je neki oblik metle ili cetke od prirodnih materijala ali moze se koristiti i manja ledna prskalica, najbolje bakrena. da, prskanje se obavlja kada je Mjesec u silaznoj fazi, tj. kada pada zbog tzv. udisanja Zemlje kada sve energije i procesi idu u tlo (slicno kao i kod vec prije opisanog procesa tijekom zime samo sto se ovdje radi o drugacijem ciklusu, tj. kretanjima ali imaju isto svojstvo). Citat: 18 Veljača, 2011, 09:05:51 Interesira me što prirodniji način uzgoja bilja, ali mi je nekako čudno, da ne kažem neprihvatljivo, to da gnoj mora biti od krava u laktaciji i da se mora špricati kad je mjesec u silaznoj fazi. Do rogova mogu doći jer se bavimo klaoničkom opremom, i do stajskoga gnoja, ali mi nitko ne garantira od koga su ti rogovi, a i gnoj je i od telića, junica, bikova, krava, izmješan. Pa neću valjda sjediti kravi pod guzicom i čekati... Probala bi to na jesen, samo još molim odgovor, negdje sam pročitala da se mora zakopati na određeno mjesto na gruntu. To mi sve liči na rubu zanosti (bez uvrede, možda još ne shvačam ili sam primitivna). da bi se itko poceo baviti biodinamikom i primjenom preparata moraju se prvo nauciti i razumjeti odredene stvari kako priroda i prirodni procesi funkcioniraju i to ce nam pomoci shvatiti zasto se nesto mora napraviti upravo onako kako se mora napraviti. ovo sa laktacijom sam pojasnio. Mjesec ima veliki utjecaj na sva ziva bica na nasem planetu pa i na mnoge druge stvari o kojima obicno niti ne razmisljamo jer ih uzimamo zdravo za gotovo kao sto su utjecaj plime i oseke kao najizrazeniji i siroko dostupan primjer. Mjesec je takoder vezan uz plodnost i u biti je usko povezan sa menstrualnim ciklusom kod zena. da li ste se ikada zapitali zasto taj ciklus upravo traje koliko traje jedan mjesec, 28-29 dana? kada Mjesec raste, njegova sila, tj. gravitacija i utjecaj koji vrsi na Zemlju, imaju pojacano djelovanje zbog privlacnosti elemenata vode pa je tako pojacano kolanje sokova kod biljaka u toj fazi, tj. sokovi kolaju prema gore. padajuci Mjesec ima suprotan efekt i povlaci sokove dolje (prema tlu) a posto je gnoj iz roga (BD 500 ili horn manure) preparat kojem je za cilj imati efekt u podzemnom svijetu na taj je nacin povezan sa zemljom jer su upravo tada (za vrijeme padajuceg mjeseca), najizrazeniji podzemni procesi u kojem ce preparat dozivjeti svoj potpuni efekat i svrhu. slicno pitanje se moze postaviti zasto se ne vrsi gnojidba stajskim gnojivima u ljeto vec je za to preporucljiva jesen ili zima? ako zelis izraditi ovaj preparat morat ces nabaviti 100% kravlje rogove i sto bolji i svjeziji kravlji drek, druge nema! jedna od ljepota biodinamike je u tome sto se za odredene stvari i efekte treba potruditi i pomuciti a ne doci u ducan i reci: dobar dan dajte mi 100 kg umjetnog gnojiva. i to je jos jedan od razloga sto se mnogi ljudi ne mogu baviti biodinamikom jer po svojoj prirodi nisu takvi. uvijek volimo reci da su ljudi nekada davno zivjeli u skladu s prirodom ali sto to uistinu znaci? zivjeti u skladu s prirodom se ne odnosi samo na to da ako danas zelis jesti moras ici u lov ili sam svojom rukom uzgojiti nesto na zemlji.. to je jedna od cinjenica ali ona krajnja. bitna stvar toga je da su ljudi zivjeli u skladu sa prirodnim procesima, da su pratili zemaljske i kozmicke promjene i utjecaje i prema tome organizirali svoje zivote i svoju kulturu i naravno, poljoprivredu. biodinamika u biti vraca stare mudrosti, stare gotovo izgubljene tehnike kada ljudi nisu imali nista drugo osim prirode da se po tome ravnaju. ne tako davno znale su se mnoge tehnike i pravila kako nesto uraditi u prirodi kao npr. kada je najbolje vrijeme za sjecu drva? to je naravno zimski period upravo zbog svih vec nabrojanih pozitivnih efekata koji se tada dogadaju sa drvom i njegovom kasnijom preradom. danas se to izgubilo, stabla se sjeku bilo kada, nevezano za godisnja doba jer tako diktira jedino mjerilo danasnjeg "razvijenog" svijeta - novac. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: hoya
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 17:04
|
Jest dugačak tekst, ali isplatilo se pročitati svako slovo.
Izgleda komplicirano i rekli su mi: biodinamičkom vrtlarenju možeš se posvetiti tek u mirovini, a meni sve više dolazi gušt postepeno usvajti gradivo.
Osjetila sam miris i okus plodova iz takvog vrta i od tada se zgrozim pri pogledu na police sa povrćem u trgovačkim centrima.
------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 20:21
E da bi išta razumjela morala sam napraviti ovo. Malo sam preumorna od bure, a možda i drugima pomogne. Da znam tko je što rekao
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 02 Ožujak 2011 u 20:49
|
Eh sad da napišem nešto. Jela sam ne vidim više duplo, dugačak tekst Prvo sam se prepala, kad sam vidjela moj post razložen u slogove i pitala što sam sad skrivila Uvjek me kude i idem im na živac, nek me preskoče u troskocimaPa zadovoljna sam s onim što sam prevela, sa svojim skromnim znanjem trebalo je razumjeti napisano i što je pisac htio reći. Sad vidim da je netko i razumio prevedeno Prevođeno je sa nekog indijskog bloga ( sjećam se samo izgleda lica ljudi, podavno sam to prevodila pa pojma nemam di sam bila- inače moj brat kaže nije ni čudo što mi virusi rasture komp kud sve hodam ).Tako da to je to kako sam shvatila. Ako je iz Indije, možda tako to tamo rade. Klima je drugačija a i krava u izobilju u svim fazama laktacije. Meni i Hoji preostaje da odemo u mesnicu i doživimo ovo  ili da zaganjamo one krave uz autocestu na ulazu u grad
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 03 Ožujak 2011 u 07:19
|
Sigurno ima negdje u blizini privatna klaonica. Mislim da neće biti problema sa njim što se rogova tiće. Samo pazi kravlji rogovi moraju imati prstenove pri korjenu. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: Stanke
Datum objave: 03 Ožujak 2011 u 12:21
|
da li je neko zainteresovan za kravlje rogove?
imam za prodaju od 200-300 komada mesecno... |
Objavio: smrcko
Datum objave: 03 Ožujak 2011 u 22:31
|
Nisam sigurna da su rogovi iz masovnijeg uzgoja zdravi za takve stvari. Kako se kosa može kod čovjeka uzimati za testove što ste loše papali i stanje organizma, tako sve što krava jede možda se odlaže i kod nje u rogove. S obzirom na ono što se priča o uzgoju životinja, priče su prestrašne. Nedavno je bila emisija (znanstvena ne neka talaprcanja o fantastici, činjenice i statistike koje se prikrivaju), u kojoj se govorilo da su ljudi sa sela izloženi daleko većim kemikalijama i zdravstvenim opasnostima zbog upotrebe pesticida i kemikalija u poljoprivredi nego ljudi u gradu. Sve ide u vodu i organizme. Teško je znati što je krava iz klaonice prošla prije toga. Evo jedna slikica rogova.  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 04 Ožujak 2011 u 12:29
|
Iz iskustva, jer radimo sa mesarima, naši mali mesari kupuju još uvijek krave sa sela, od seljaka, jer su im najjeftinije. Dakle treba otići kod maloga mesara koji balgo kupuje na sajmu, oni to često daju klati iz usluge u kalonicama,. Trebalo bi ga zamoliit da uzme rogove u klonici. Mislim da bi to mogli dogovoriti. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: smrcko
Datum objave: 04 Ožujak 2011 u 19:32
|
Znaš zamišljam se već kako prilazim našim gradskim mesarima i tražim kravlje rogove. Ispričala sam MM i smijali smo se zajedno. Ali nemoj misliti da neću to napraviti, bit će zabavno
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2011 u 03:25
|
Ovo je nešto što me jako privlači. Primjena trave mi se čini najidealnije đubrivo za biljke, neprerađeno kroz životinje . Prekrasan primjer kako prirodan vrt može davati puno toga i to u Alpama. Bez pesticida, kemikalija i životinjskog gnoiva. U jesen zastiru travom površine, da bi svi organizmi bili aktivni i tjekom zime. Znači da čista trava može biti zamjena za bilo koju vrstu đubriva. Za moj vrt i poboljšavanje kvalitete zemlje, ovo je fenomenalno. Slama je preporučljiva za održavanje vlage ( zemlja ostaje uvijek vlažna ispod-super ), tako je ovaj gospodin preporučuje pogotovo sušnijim tlima ( pjeskovita) i mediteranskim. Čak tvrdi da ispod slame će tlo ostati vlažno ako kiši samo jednom godišnje, jer vlaga dolazi iz dubljih slojeva tla i ne isparva kao kod golog tla. To znači da više ne moram zaljevati, a imamo noćnu vlagu ljeti http://www.youtube.com/watch?v=6R1thzjVTM0&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=6R1thzjVTM0&feature=related Ako sam ga dobro razumila, on tvrdi da zlatica ne napada krumpir ako je na tlu ( ne u zemlji) prekriven slamom.  I da bude jako dobar.Zlatica je moj veliki problem  Njegov savjet je saditi biljke što je ranije moguće, da bi ojačale do vremena kad insekti napadaju. Na taj način biljke kad su zrelije i jače imaju nekakva prirodna ulja ( zaštitu koja ih štiti od insekata).Preporuka je uzgajati biljke u staklenicima za ranu sadnju. http://www.youtube.com/watch?v=YgzdGw22ezg&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=YgzdGw22ezg&feature=related Biljke su im tako gusto posađene, a nisu bolesne Kod mene je pljesan postala veliki problem. ----- Prirodni fungicid, pesticid i đubrivo. http://www.youtube.com/watch?v=lrJVtZXhxhI&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=lrJVtZXhxhI&feature=related ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 05 Ožujak 2011 u 06:47
|
Znaš zašto su dobre ove stranice na CIF-u? Jer dođeš tu i na jednom mjestu nađeš ono što večerima tražim!
Smrcko - svaka čast! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: hoya
Datum objave: 05 Ožujak 2011 u 07:09
|
I još nešto, moram se pohvaliti. MPK radu u turizmu i jučer se vratila sa dvodnevnog putovanja.
Voditelje turističkih agencija iz Europe vodila je u inspekcijski nadzor po farmama i plantažama naše županije.
Kaže ona da takva putovanja još nitko kod nas ne organizira, da je pohvaljena i da su zadovoljni i ti turistički radnici i sami domaćini.
Bio je to festival proizvoda od voća, meda, ulja, mlijeka, ribe ...
Sad joj moram naći kod nas i jedan veći bio-vrt da i njega ukljući u program!
Ono što nije uspjelo Čobankovićevim možda jednom uspije Bajsovim ljudima: izvesti hrvatski proljoprivredni i još eko prizvod! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 05 Ožujak 2011 u 22:34
|
A što si tražila i našla? Baš mi je drago da ti je nešto pomoglo, ako ne stavim i sama zaboravim. Moj Bookmarks ima mnoštvo stranica koje se i ugase, pa nemogu doć više do tih stranica. Ovako se i sama vratim tu i ponavljam lekciju Lijepo je čuti takve stvari u vezi turizma, mada je moja najveća želja da prvo nama prodaju našu hranu. I da možemo kupiti domaće mlijeko i svježe voće i povrće. Sve se više čuje da naše meso i proizvodi idu vani, a nama se prodaju po život opasni proizvodi, meso,voće, kineski češnjak što već znamo ( od kojeg ljudi prave ljekovite pripravke )...I želja mi je da se, da svima koji žele da uzgajaju svoje proizvode i imaju svoje životinje, i dobiju tu šansu. Čini mi se da je to sve nedostižnije, bitno je da oni prodaju svoje stanove i zatvore i stegnu ljude kreditima u beton. Velika je greška ljudi bježanje iz sela, ali kad se tako mora. Čini mi se da sve ide u krivom smjeru ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: viki.
Datum objave: 05 Ožujak 2011 u 23:11
|
Evo neka kao zamjena za preparat iz kravljeg roga, špricanje čajem od mlade preslice http://www.growbetterveggies.com/growbetterveggies/2010/07/biodynamic-equisetum-preparation.html - http://www.growbetterveggies.com/growbetterveggies/2010/07/biodynamic-equisetum-preparation.html |
Objavio: Olja
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 00:16
Cesto svratim,pa eto da ostavim trag...vrlo poucno i za razmisljati je sve ovo....skupljam pozitivnu energiju ovde smrcko-divim ti se
|
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 01:00
|
Ma moja Olja borim se sa vrlo teškim vrtlarskim uvjetima, te pronalazim nabolji način suprotstavljanja. Vidim da je jedini način da sam u suživotu sa prirodom. Uvjek mi je bilo čudno zašto me pčele, kojih je mnoštvo, u vrtu ne napadaju a bila sam im na koji centimetar. U biti znaju one da pomažemo jedne drugima. I ne bojim ih se, kao da su mi ljubimci. Da ih sretnem recimo na balkonu u gradu, šmugnem i ne izlazi pola dana na balkon ( imala sam alergijsku reakciju od ose pa se i dima bojim )--- Ovo sa preslicom i drugim biljkama bi i mogla primjeniti. Zaljevala sam miksevima juha biljke, ali bi baš mogla pošpricati cijeli teren Preslicu je malo teže naći, jedino mjesto gdje sam nalazila je razrovano sa sječama šume. Sve unište ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 01:03
|
Evo nešto zanimljivo iz iskustava uzgoja krumpira pod slamom. Krumpir pod slamu se stavlja kasnije nego što sadimo u zemlju, tlo mora biti što toplije. Iskustvo ovog vrtlara je da je krumpir manje bio zahvaćem plamenjačom za vrijeme obilnih kiša. Te je bilo manje napasti na biljkama. Krumpir pod slamom je bio čist, vađen bez većih napora, kopanja i korova. Iza krumpira je ostala slama koja se počela kompostirati i rahlo tlo. Ovo uzgajanje pod slamom mi sliči na krumpire koji budu dobri u kompostu. Ispod slame bi dodala travu. E sad čovjek tvrdi da se svaka vrsta krumpira ispod slame ne ponaša jednako, tako da treba eksperimentirati. Možda je najbolje kupiti više vrsta krumpira ( mogu se uzimati na kg) i izvesti test.   ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 01:04
  ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 01:44
|
Evo primjer kako to napraviti u videu. http://www.youtube.com/watch?v=q1OShZZUt0k&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=q1OShZZUt0k&feature=related Samo što on dodaje, čini mi se, koštano brašno i dolomit. Po njegovom treba paziti na debljinu slame da sunce ne zahvati krumpir. Navodno nije zaljevano vodom. ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 03:11
|
Krumpir mi je spreman i čekam dane pogodne za korjen. Kompost je na zemlji, preko je slama, kameno brašno je spremno ....
Ako je zaista točno da na ovaj krumpir ne dolaze krumpirove zlatice trebao bi to za sada biti skoro jedini posao oko krumpira.
Jedino nazirem problem sa miševima. Stavljam otrov za njih oko sjena i ponešto oko vrta i on još uvijek nestaje. Ima ih još ... ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 09:45
|
Smrcko prava si!Hvala na trudu. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 18:13
Da miševi slabo mi je od njih , i bojim se da ne nađem ništa od krumpira ispod slame. Imam problem i sa kukcem kojeg sam otkrila što je, izbuši sav krumpir i zove se žičnjak. http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&biw=1024&bih=578&q=wireworm+in+potatoes&gbv=2&aq=3&aqi=g5&aql=&oq=wireworm - http://www.google.com/images?hl=en&source=imghp&biw=1024&bih=578&q=wireworm+in+potatoes&gbv=2&aq=3&aqi=g5&aql=&oq=wireworm Hoja gdje si nabavila kameno brašno? Gospina travo drago mi je ako vam nešto pomogne ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 18:47
|
Sruši mi poruku Nešto o kamenom brašnu. http://www.themajka.com/viewtopic.php?f=12&t=228 - http://www.themajka.com/viewtopic.php?f=12&t=228 http://www.candor.hr/index.php?RID=3 - http://www.candor.hr/index.php?RID=3 ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 22:18
|
Kameno brašno dobit ću iz Splita. Kad šogor dođe ili kad mi odemo tamo. Ne brini - računaj da imaš! ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 06 Ožujak 2011 u 23:06
|
Nisam te žicala, čuvaj za sebe. Mislila sam da si ga tu negdje nabavila. Ne mogu se sjetiti da sam vidjela negdje kamenorezca 
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 09 Ožujak 2011 u 07:07
|
Ja sam priču o solitarnim pčelama odslušala jučer, a vi ponešto možete pročitati http://www.hzpss.hr/adminmax/publikacije/solitarne_pcele_web.pdf - ovdje . Ako vam se svidi priča jednostavno se napravi http://www.hzpss.hr/adminmax/File/e_preporuke/Kucice_za_solitarne_pcele_2010_03_8.pdf - kućica .------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 09 Ožujak 2011 u 12:48
|
Ne mogu otvoriti ni jednu stranicu. Jučer sam tražila kameno brašno, svi su me zbunjeno gledali. MM me rekao natamburati, jer ga sramotim. A ako budem tražila kravlje rogove, promjenit će bravu Na jednom mjestu su mi rekli da će za dva tjedna imati kamenu prašinu, ali to je od mramora. Zašto ne može mramorna? Znaš li Hoja samo odkud je ta tvoja prašina, da nije iz kamenoloma? ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 09 Ožujak 2011 u 12:52
|
Našla sam po nazivu u linku
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: hoya
Datum objave: 09 Ožujak 2011 u 15:55
|
Smrcko, ne zanovjetaj - ne traži kameno brašno. Moje će biti iz kamenoloma. Imat ćeš gorski vrt sa mirisom dalmatinske prašine.
A ako baš hoćeš brzo, brzo dogovorit ću ti da sama pokupiš na Kukuljanovu ili Škrljevu isto u kamenolomu. Gdje god ti paše. Ne kupuj, čuješ li me!  ------------- Prijateljstvo nije velika stvar,nego milion malih stvari. E. HABERT |
Objavio: smrcko
Datum objave: 09 Ožujak 2011 u 16:29
Dobro si rekla da znam i ja sam mislila da je u kamenolomu, ovaj moj
nije siguran ili neće biti siguran gdje se nalaze kamenolomi, ali bit
će . Čuj i da mi daš, neću živjeti jednu sezonu moram dugoročno naći izvore za eksperimente
------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: smrcko
Datum objave: 10 Ožujak 2011 u 23:30
|
Krećemo u izradu ovakvih gredica. Prvi korak je da ćemo napraviti uzdignute gredice visine 20 cm: - jednu dužine 8 metara i širine 1.2 metra - a drugu 2 metra dugu i 1.2 široku Kupili smo 4 m2 daske, širine 2 cm za 100 kn. Na dno će ići ugalj kao drenažni sloj, ubacivat ćemo miješanu domaću zemlju, malo crvenice i dodavati što stignemo. To je za ovu godinu dovoljno, a svaku godinu ćemo dizati po jednu od 8 metara. Tako ću kontrolirati humus i hranjiva I imat ću ovakav vrtić, moći ću staviti i vjetrozaštitne lukove ------------- Ne nasljeđujemo Zemlju od naših predaka, posuđujemo je od naše djece. |
Objavio: Anaida
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 08:13
|
Bravo, bravo!! Ne zaboravi na dno gredice staviti neku žicu zbog voluharica-miševa-krtica.. ------------- "Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca." P.Bosmans |
Objavio: petar_pan
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 21:58
|
pozdrav ljudi!!! bas mi je drago da nisam jedini u potrazi za kravljim rogovima....dakle moja potraga i dalje traje...tako da bih bio zahvalan na bilokakvoj informacij tipa gdje kako i kod koga.tko prvi nadje nek se javi!!! lp i hvala |
Objavio: manči
Datum objave: 11 Ožujak 2011 u 22:08
|
.....a joooj smrcko, sto sam se smijala....vec sam zamislila sliku trazenja kamenog brasna i kravljih rogova! ...pozdrav petar pan, nazalost nemam informacija.... ....proslu sezonu nisam bila aktivna u vrtu ali ovu namjeravam nastaviti gdje sam stala...na forum sam i stigla trazeci informacije o kompostu i upala na temu bio-vrt....tako i ostala....
....moja zelja je isto kao i vasa imati zdravo povrce....
....vec 4-5 sezona se borimo sa tvrdom i suhom zemljom iz koje narastu nekakve bonsai biljcice....
...razlicito podneblje, razlicita tla - razliciti pristupi bio vrtlarenju...
...za sada se koncentriram na prikupljanje trave za malc i koprive za tekuce gnojivo....
....neka nam ovo proljece donese vise znanja i zdravih plodova...
 |
Objavio: Anaida
Datum objave: 12 Ožujak 2011 u 07:29
|
"...razlicito podneblje, razlicita tla - razliciti pristupi bio vrtlarenju..."
Tako je, Manči, potpuno se slažem s tobom.. Načelo jest isto - jesti zdravo, ali sve ostalo ovisi i o vrtlaru i o prirodi. Baš sam jučer pročitala u knjizi Bio-vrt rečenicu koja veli da će, naprosto, svaki bio vrtlar procijeniti koji mu je pristup najbolji, uvažavajući prirodu i vlastite mogućnosti.. ------------- "Više nego iz tvojih usana neka govori ljubav iz nježnosti tvojih ruku, iz srdačnosti tvojega smiješka i iz pažnje tvojega srca." P.Bosmans |
Objavio: manči
Datum objave: 12 Ožujak 2011 u 07:48
|
....i ja sam pocela s tom knjigom mijenjati svoja razmisljanja....ustvari, uvijek sam bila za vrt bez kemikalija ali nisam znala da su "prirodne" metode toliko razradjene pa mi je prije 3 god bilo pravo otkrice da ljudi vec desetljecima , recimo u Njemackoj, razvijaju uzgoj po bio ili eko principima....
....buduci da mi je vrt na otoku moram se prilagoditi iskustvima mjestana a to je sadnja u kanale...povisene gredice za moje tlo nisu dobre zbog brzeg gubitka vlage....mozda postoji neki sistem gradnje da se pricuva vlaga....o tom po tom....
...moram spomenuti dragu SilveK od koje sam puno naucila za ovaj pocetak....
....bas se veselim novoj sezoni i novim iskustvima forumskih bio-vrtlara...
...Smrcko, hvala na tekstovima, linkovima...
|