Identifikacija gljiva
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostale biljne vrste - Forum o biljkama
Ime foruma: Gljive
Opis foruma: Sve o gljivama...
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=756
Datum ispisa: 02 Studeni 2024 u 22:23
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Identifikacija gljiva
Objavio: andrea01
Tema: Identifikacija gljiva
Datum objave: 16 Prosinac 2007 u 14:04
Evo, jesenas imam par gljiva uslikanih pa me zanimaju koje su? Naravno da me zanima i njihova jestivost!!!   A što je ovo? Znam da nije gljiva, ali...  Ovo na panju, što je to?  |
Odgovori:
Objavio: Ivan
Datum objave: 17 Prosinac 2007 u 07:53
|
andrea01 napisao:Objavio: kika
Datum objave: 17 Prosinac 2007 u 10:17
|
Gljiva na prvoj slici je 100% Gnojištarka. Jedna od naših najboljih gljiva, a konzumira se kad je ovakva mlada (bijela i čvrsta klobuka). Kao što je Ivan već rekao, poslije konzumacije strogo je zabranjena konzumacija alkohola zbog velike količine penicilina koji ova gljiva ima u izobilju.
Na drugoj slici je Capica, a o jestivoszi ne bih pisala jer ne razlikujem jestive od nejestivih Capica.
Treću sliku ne bih komentirala jer ne mogu precizirati o kojoj je gljivi riječ.
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 17 Prosinac 2007 u 17:46
|
Slikane su početkom listopada! Šumsko područje, a u blizini potok! |
Objavio: Ivan
Datum objave: 18 Prosinac 2007 u 07:05
|
za Andreu :
http://www.hrsume.hr/?FlashID=7114&LanguageID=172 - http://www.hrsume.hr/?FlashID=7114&LanguageID=172
pošto sam šumar, ovo će ti pomoći :) postoji još jedna stranica od UŠ Zagreb, poslati ću ti i taj link.... a kad mi prpradi doma mail, popčeti ću više opisati ------------- |
Objavio: Ivan
Datum objave: 18 Prosinac 2007 u 08:22
|
EVO TI NAŠ LINK O OTROVNIM GLJIVAMA NA NAŠEM PODRUČJU :
http://zagreb.hrsume.hr/contents/opasnosti/gljive/ - http://zagreb.hrsume.hr/contents/opasnosti/gljive/ ------------- |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 13:03
Na prvoj slici je velika gnojištarka (Coprinus comatus). Sve stoji za nju što je rekla kika, osim da je poslije njene konzumacije strogo zabranjena konzumacija alkohola. Alkohol se može piti prije, za vrijeme i poslije konzumacije ove vrste gnojištarke. Ona ne sadrži sastojak nazvan koprin, koji izaziva alergijsku reakciju sličnu antabusu (crvenilo lica, svrbež, glavobolja, vrtoglavica, povraćanje proljev...).
Neke druge vrste gnojištarki sadrže koprin koji uzrokuje alergijsku reakciju, a tu ponajprije mislimo na jajastu ili naboranu gnojištarku (Coprinus atramentarius). Kod konzumacije ove gnojištarke ne smijemo piti alkohol, a slična reakcija se može dogoditi ako pijemo kavu ili čaj, zbog kofeina, odnosno teina.
Evo opisa tih dviju gnojištarki na jednim slovenskim stranicama. Stavio bi link na naše, no ne postoji hrvatska web-stranica s opširnim katalogom gljiva kao u slovenaca. Bila je jedna - gljivarskog društva Varganj iz slavonskog Broda, no nedavno se ugasila.
http://www.gobe.si/Gobe/CoprinusComatus - http://www.gobe.si/Gobe/CoprinusComatus
http://www.gobe.si/Gobe/CoprinusAtramentarius - http://www.gobe.si/Gobe/CoprinusAtramentarius
Druga gljiva je kao što kaže kika neka vrsta capice (rod Ramaria). U našim šumama raste veliki broj capica, koje je međusobno vrlo teško razlikovati bez upotrebe mikoroskopskih pomagala i specijaliziranih monografija baš za taj rod, gdje je dobro obrađena mikroskopija gljiva. Inače, ima i jestivih i nejestivih vrsta ili lagano otrovnih koje obično uzrokuju lakša trovanja probavnog karaktera - mučnina, bol u trbuhu, proljev, povraćanje. Treba reći da su neki ljudi otporni na gotovo sve vrste capica, tj. mogu ih većinu konzumirati bez posljedica, dok drugi opet mogu pretrpiti lakše probavne smetnje i od onih capica koje se smatraju jestivima. Konzumacija capica ne preporučuje se ni iskusnijim gljivarima, a nikako ne gljivarima početnicima. Plodišta tih prelijepih koraljastih gljiva podložna su promjenama u boji, pogotovo ako se iza dugih kiša natope vodom, tada mogu promijeniti boju, te i na taj način zavarati sakupljače. Također, i jestive capice koje su raskvašene od kiša ne preporučuju se za branje jer mogu uzrokovati probavne smetnje.
U našim šumama najpoznatije jestive capice su: žuta capica (Ramaria flava), crvena capica (Ramaria botrytis) i zlatna capica (Ramaria aurea), a nejestive odnosno lagano otrovne su trobojna ili otrovna capica (Ramaria formosa) i blijeda capica (Ramaria pallida).
Evo linka na te i druge vrste capica:
http://www.gobe.si/Mikologija/Ramaria - http://www.gobe.si/Mikologija/Ramaria
Na trećoj slici, ove na panju, su gljive koje se zovu puze (Armillaria mellea). Neki ih još zovu medenjače i mraznice. Rastu u jesen na panjevima raznog drveća kao paraziti. Dakle, i voćaka u voćnjacima pa pripazite na njih, jer ako vam se nastane u voćnjaku, crno se piše stablima jer ih mogu potpuno uništiti. Gljive su uvjetno jestive, što znači da ih treba dobro termički obraditi kako ne bi došlo do trovanja. Najbolje ih je nekoliko minuta prokuhati u vodi i nakon toga pripremati na sve druge poznate načine pripreme. U nekim dijelovima Hrvatske (sjever) ove su gljive jako cijenjene i mnogo se konzumiraju. Čak se prodaju i po tržnicama. Konkretno, ove sa slika na panju mi izgledaju prestare za konzumaciju i takve se ne bi trebale koristiti za jelo. Treba birati mlađe primjerke kojima su listići još bjelkaste boje. Kada im listići počnu tamniti, tj. smeđiti više nisu za jelo.
http://www.gobe.si/Gobe/ArmillariaMellea - http://www.gobe.si/Gobe/ArmillariaMellea
|
Objavio: Triša
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 14:40
Evo ove gljive su slikane , praktički uz samo more u Kostreni.
Netko od vas možda može po slici reći nešto o njima. ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 16:02
Vrlo teško jer im se vide samo klobuci. Potrebno je poslikati stručak i trusište gljive (u ovom slučaju listiće). Što više slika različitih dijelova gljive to je lakša determinacija.
Po klobucima rekao bi da se radi o nekoj vrsti iz roda Lepista (koturnice). U tom rodu nema otrovnih gljiva.
Drugi mogući rodovi - Melanoleuca i Clitocybe.
http://www.gobe.si/Mikologija/Lepista - http://www.gobe.si/Mikologija/Lepista
http://www.gobe.si/Mikologija/Clitocybe - http://www.gobe.si/Mikologija/Clitocybe
http://www.gobe.si/Mikologija/Melanoleuca - http://www.gobe.si/Mikologija/Melanoleuca
|
Objavio: Triša
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 18:28
|
Hvala to sam i mislila. Nije baš jednostavno naučiti nešto o gljivama. Do sada sam uspjela prepoznati samo sunčanicu, a i to provjerim prije nego se usudim jesti. ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Siječanj 2008 u 20:38
|
Sigurno da nije jednostavno. Pogotovo dok si na početku, no svaki je početak težak. Potrebno je samo malo volje i vremena uložiti u gljive i rezultat će doći sam po sebi. A za ozbiljnije bavljenje gljivama treba puno volje, a ponajprije vremena
 Početak bi bio nabavka nekakve literature, tj. priručnika o gljivama. Na našem jeziku su nam na raspolaganju knjige od Romana Bošca i Ivana Fochta, koje su sasvim dovoljne da upoznamo najpoznatije jestive i otrovne gljive naših šuma.
|
Objavio: Triša
Datum objave: 09 Siječanj 2008 u 22:27
|
To je zgodno kad tako pričaš, ali ja donesem gljivu doma, stavim je na stol, uzmem knjigu i barem desetak mi je sličnih.
Tako me prođe volja, a vremena imam, pa i volje, inače planinarimo muž i ja, a kad nemožemo barem šetamo sat do dva dnevno.
Stalno smo u prirodi i bilo bi zgodno i korisno naučiti nešto o gljivama.
Hvala na podršci, valjda ćemo uspjeti. ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 09 Siječanj 2008 u 23:35
To se i meni dešavalo u početku. Ali s voljom i ljubavi prema tim zagonetnim stvorovima to se s vremenom prevlada. No, i dan danas često naiđem na gljivu koju ne mogu odrediti. A često je ni nema u literaturi koju posjedujem ili je možda samo spomenuta, ali i ne opisana. Ako imate samo jednu-dvije knjige tad je vjerojatno da mnoge gljive u njima ni ne pronađete, pa se stoga brzo odustane. A čak i ako je imate opisanu, kao početniku teško ju je pronaći, jer su "puno njih slične". U početku bi bilo dobro probati raspoznati veće, krupnije vrste gljiva koje često, učestalo srećete po šumama. To znači da su te gljive poznatije, i da se vjerojatno nalaze u literaturi. No, i takve je teško sa sigurnošću prepoznati. zato je potrebno više puta ih donijeti doma i proučiti u svim stadijima njihova rasta i da se na neki način memorira njihova pojavnost i svi prateći momenti koji idu uz njih.
Većinu ljudi najviše zanima kako razlučiti otrovne gljive od jestivih. Za to nema nikakvog općeg pravila na koji bi to bilo moguće utvrditi. Svaku je gljivu potrebno pojedinačno poznavati, proučavati i spoznati. Same slike iz priručnika o gljivama će nam malo pomoći, jer su gljive strašno varijabilna bića, i po obliku i po bojama su vrlo promijenjive pa teško da će primjerak pronađen u prirodi točno odgovarati onome u knjizi.Puno je bitniji tekst kojim autor opisuje gljivu. Moramo obratiti pozornost na samo plodno tijelo gljive, znači njen klobuk, stručak i trusište, tj. donji dio klobuka i sve momente vezane uz njih. Da li je trusište građeno od listića, pora ili možda bodljika. Zatim kakve je boje meso gljive, da li mijenja boju na prerezu, da li je tvrdo, elastično, krhko, mekano, drobivo, žilavo ili kakve druge strukture. Zatim kakav je okus mesa ili njegovog mliječnog soka, blag ljut, gorak, ugodan, neugodan i slično. Zatim, miris kao jedan od bitnih identifikacijskih faktora koji se često zanemaruje. Gljive mogu mirišati na svašta: brašno, krastavce, cvijeće, voće, tintu, rotkvicu, kokos, bademe, gnjilo zelje, zemlju, lišće, češnjak, krumpir, strvinu i još na desetke drugih mirisa. Vrlo je bitno obratiti pozornost na stanište na kojem gljive rastu, u blizini kojeg drveća rastu, na kakvom tipu tla, kolika je osunčanost staništa, koliko vlage ima i slično. Tek nakon ispitivanja tih svih i još mnogih drugih identifikacijskih momenata možemo spoznati potencijalnu vrstu gljive, a samim time da li je ona jestiva ili otrovna. Drugi način ne postoji.
Nadam se da vas moj gornji tekst neće pokolebati u tome. Samo treba biti strpljiv i ne forsirati. Donijeti doma najviše 2-3 vrste različite životne dobi i njih probati odrediti. Ne donijeti gomilu gljiva i sve probati odjednom odgonetnuti. Tako se zapravo ništa ne nauči i brzo odustane.
A uvijek možete za svaki slučaj odnijeti ubrane gljive nekom iskusnijem gljivaru da vam pomogne oko vašeg nalaza. A možete ih i poslikati i poslati slike ovamo, ja ili netko drugi ćemo vam pomoći ako će to biti moguće.
|
Objavio: Donata
Datum objave: 11 Siječanj 2008 u 23:16
|
Evo na izletu jesenas u Fužinama zatekla sam ove gljive na kamenu... kao da ih je netko ostavio....baš me zanima zašto???  Evo još jedne koje sam uslikala....  |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 12 Siječanj 2008 u 11:00
|
Ove prve na kamenu su runjavke (Lactarius vellereus). Znači gljive iz roda mliječnica (Lactarius), a samim time znači da ispuštaju mlijeko. Kod ove vrste je mlijeko bijele boje, najprije ljutog, a kasnije gorkastog okusa. Smatraju se uvjetno jestivim gljivama zbog ljutine i gorčine mesa. Nekima to ne smeta i vole ih jesti (npr. u Bosni su dosta cijenjene kao i neke druge vrste mliječnica). Meni osobno uopće ne valjaju. Onima osjetljivijeg želuca ne bi ih nikako preporučio. Inače, to je jedna od najčeščih i najvećih jesenskih gljiva, koja se može nakupiti u rujnu i listopadu u velikim količinama. Konkretno, ove na slici su posušene i prestare i nisu za nikakvu konzumaciju.
http://www.drustvo-bisernica.si/ganodermalucidum.htm -
http://www.gobe.si/Gobe/LactariusVellereus - http://www.gobe.si/Gobe/LactariusVellereus
Druge gljive su iz roda Ganoderma. Moguće je da se radi o hrastovoj sjajnici (Ganoderma lucidum), vjerojatno najpoznatijoj ljekovitoj gljivi koja se još popularno naziva Reishi. Ona raste najčešće na panjevima i odumrlim stablima bjelogoričnog drveća, ponajprije hrasta i kestena.
Ima još jedna druga jako slična vrsta Ganoderme, a to je jelova sjajnica (Ganoderma carnosum) koja se uglavnom razlikuje po staništu. Ona raste na panjevima i deblima crnogoričnog drveća, prvenstveno jela. Dosta je česta u Gorskom Kotaru gdje ima jelovih sastojina. Vjerojatno ima vrlo slična ljekovita svojstva kao i hrastova sjajnica.
Ganoderma lucidum:
http://www.drustvo-bisernica.si/ganodermalucidum.htm - http://www.drustvo-bisernica.si/ganodermalucidum.htm
Ganoderma carnosum:
http://www.gljive.com/option,com_baza/page,stavka/catid,3/adid,205/Itemid,/ - http://www.gljive.com/option,com_baza/page,stavka/catid,3/adid,205/Itemid,/
copy/paste o ljekovitosti hrastove sjajnice s http://www.treasurekeepers.org.yu - http://www.treasurekeepers.org.yu
reiši
Ganoderma lucidum Reiši - Ganoderma lucidum, je sigurno najpoznatija lekovita gljiva Dalekog istoka. U Kini i Japanu je upotrebljavaju oko 4000 godina. U Japanu je zovu Reiši, u Kini Lingći, kod nas nema ime. Stanovnik je naših šuma, uglavnom hrastovih. Drvenasta je i zbog toga se ne koristi za klasično pripremanje jela, već za spravljanje čajeva, tinktura ili supa. Reiši ima veliki broj razlicitih lekovitih komponenti, kao što su polisaharidi, alkaloidi, steroidi, triterpeni, nukleotidi? Sadrži i proteine, aminokiseline, vitamine, minerale i oligoelemente.
Polisaharidi iz reiši zaustavljaju rast tumora i to je njeno najznačajnije lekovito dejstvo. Oni deluju i kao imunostimulatori, kardiotonici, a bitni su i za smanjenje nivoa šećera u krvi. Drugi lekoviti sastojci smanjuju krvni pritisak, holesterol u krvi i zaustavljaju stvaranje krvnih ugrušaka. Različiti polisaharidi su bitni i za lečenje neurastenije, nesanice, hroničnog hepatitisa, bolesti bubrega, koronarnih i srčanih bolesti, hroničnog bronhitisa i bronhijalne astme, čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu. Takođe sprečavaju oštećenja jetre od štetnih metaboličkih produkata. Reiši ima i izrazito antibakterijsko i antivirusno delovanje, pa se koristi i kao prirodni antibiotik. U ispitivanjima je dokazana izuzetno mala toksičnost i alergija na ovu gljivu, a i to samo u slučajevima dugotrajnog i neprekidnog korišćenja. U svetu, fabrike lekova, od ove gljive, njenih spora i micelijuma prave injekcije, tablete, sirupe i praškove, a makrobiotičari je koriste u ishrani kao čaj. |
Objavio: Afrodita
Datum objave: 13 Siječanj 2008 u 13:05
| Hvala Cordyceps, uz tebe ću i ja naučiti nešto o gljivama!!! |
Objavio: Donata
Datum objave: 13 Siječanj 2008 u 18:45
Svaka čast 
|
Objavio: katruža
Datum objave: 01 Ožujak 2008 u 22:46
|
Ovo su mrke trubače, uslikano u listopadu prošle godine.
Sušim ih, pa sameljem i koristim za juhe i umake.
 |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 03 Ožujak 2008 u 14:41
|
Tako je, jedne od najboljih gljiva naših šuma, ako se mene pita. Rastu uglavnom u jesen (rujan, listopad, studeni). Nekih godina jave se u velikim množinama po šumama, a nekih godina gotovo izostanu.
Mrke trubače ili mrtvačke trube kako ih još neki zovu, su lako prepoznatljive gljive i praktički se ne mogu zamijeniti s niti jednom otrovnom gljivom. Naprosto, ne postoje slične gljive ovoj. A vrhunske su kvalitete i arome. Svježe se mogu pripremati kao i svake druge gljive, npr. dinstati kao i vrganji.
A ako ih naberete previše za jednu upotrebu, onda ih možete posušiti (lako se suše), staviti u staklenke s patent zatvaračem da unutra ne dopire zrak i takve se mogu po potrebi koristiti za razna jela ili kao dodaci jelima (mogu se samljeti i u prah) nekoliko godina. Prije upotrebe, suhe ih namočite barem 5-6 sati u mlakoj vodi, da opet nabubre i povrate svoju strukturu i tek onda ići od njih spremati jelo. Naziv mrtvačke trube, naravno, nema nikakve veze s njihovom jestivosti. "Mrtvačke" zbog crne boje plodišta, a "trube" zbog oblika samog oblika plodišta (izgleda kao lijevak, rog, truba). Mogli bi ih zvati i "rog obilja" što bi bio doslovni prijevod latinskog znanstvenog naziva "Craterellus cornucopioides", pa su ih tako Englezi nazvali "Horn of plenty", ali zovu ih i "Trumpet of the dead". U Francuskoj su jako cijenjene i tamo ih čak poistovijećuju sa tartufima i zovu čak i jesenskim tartufima ili tartufima siromaha zbog svoje jedinstvene i božanstvene arome. |
Objavio: Nickless
Datum objave: 25 Lipanj 2008 u 09:07
|
Čitam ovo za trubače i stvarno ne mogu vjerovati jer osim ukiseljene meni te gljive po okusu doista nisu ništa. Do te mjere da ih čak i zaobiđem. Ali valjda je to stvar ukusa.
Inače, svaka čast cordyceps na tekstovima, trebao bi napisati nekakvu knjigu.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 25 Lipanj 2008 u 11:01
|
Da, to je više-manje stvar ukusa. Meni su npr. kiseljene mrke trubače pomalo bezlične što se arome tiče iako su i takve dobre. Jer kisele gljive više manje imaju svaka sličan okus - kisele su
A što se knjige tiče, sve u svoje vrijeme.
|
Objavio: Triša
Datum objave: 03 Listopad 2008 u 20:10
Sunčanice redovito berem na riječkom području i obično nisam u dilemi, ali danas sam ih prvi put brala u ogulinskom kraju, pa ako može netko po slikama potvrditi.
   ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: griva1978
Datum objave: 03 Listopad 2008 u 21:24
|
...Triša, sunčanica definitivno :O)))))) i to moja omiljena :))) samo papaj!! :O))) ...koliko ja znam ... al ipak definitvno treba pitati cordycepsa jer je daleko veći znalac ....sunčanica koje ja berem ima 4 vrste ...i zapravo im niti ne znam službena imena..... ono gdje je meni najkritičnije je "mala livadna" sunčanica...ovo isto vjerojatno nije službeni naziv.... jer je ta mala livadna miča...do cca 10-12 cm....a ponekad i samo 5 ... a ima jedna otrovna "sunčanica", tj. ne- sunčanica a zove se haringača..... kako ja imam osjetljiv nos detektiram ju nosom i blagim varijantama u boji i izgledu klobuka.... nisam ju vidjela već 2-3 god....i čini mi se da nema prsten i ima rjeđe listiće..... al nos me nikad ne vara pa njušim!!! :O))))) ...kako je miris dio okusa.... možete probati pojesti jednu "krpicu" sa vrha sunčance i vidjeti ćete da ima onaj karakterističan okus i mitis....... oooooobožavam te krpice :O))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) .... |
Objavio: griva1978
Datum objave: 04 Listopad 2008 u 20:15
... ima jedna gljiva donekle slična sunčanicama.... pa ako je prepoznatljiva preko slike i nema puno opasnih sestri.... može mi netko reći dal je jestiva? :o)) |
Objavio: Triša
Datum objave: 04 Listopad 2008 u 21:15
|
Imam knjigu od Božca, jako dobro ilustriranu, pa po tvojoj slici ima puno sličnih, ali većina ih je ili otrovnih ili ne jestivih, ali znaš i sama da se po slici teško može reći nešto više. ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: sirius
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 15:40
 pretpostavljam da su ovo olovaste rudoliske i da su otrovne !! Da li netko može provjeriti ??
 za ovo sam poprilično siguran da su lisičice ali ipak...
Hvala unaprijed
|
Objavio: administrator
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 16:02
|
sirius dobro nam dosao... mislim da si u pravu za ove druge gljive... lai ipak trebaš sacekati ostale strucnjake za gljive... u ovome podrucju sma jako slab... ------------- http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=8422&title=najljepi-vrtovi-u-2018" rel="nofollow - >>>PRIJAVI SE<<< Najljepši vrtovi 2018 >>>POGLEDAJ DRUGE VRTOVE<<< |
Objavio: griva1978
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 20:40
...znam...imam ju i ja.... al našla jednu livadu gdje ih je hrpa... pa se nadala   |
Objavio: griva1978
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 20:43
|
...sirius... tko će ih znati.... mogu biti i mlade maglenke i još jedne isto jestive al kojima ne znam ime a ne berem sama..... kod vrlo mladih maglenki...miris jako pomaže... karakterističan je... ....al na temelju slike te ja ne znam... |
Objavio: griva1978
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 20:49
| ...ni lisičice ne berem nikada sama pa ne bih htjela govoriti.... pretpostavke.... opasne su to stvari... :) |
Objavio: sirius
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 23:04
ja ću riskirati s lisičicama. Ali baš me zanima da li su ove olovaste rudoliske? izgledaju jako lijepo i mirišu dobro (vrlo su slične šampinjonima), al izgleda da su otrovne
Inače imam još jedno pitanje sa capicama kojih sam dosta nabrao, ali Cordyceps je prije napisao da ih se ne može dobro prepoznati samo sa slike, pa ne znam koliko ima smisla ...
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 23:07
|
... ja ti capice isto ne berem samostalno pa ti ni tu ne bih ništa rekla.... jer berem samo ono (svaku pojedinačnu gljivu) u koju sam 110% sigurna.... |
Objavio: griva1978
Datum objave: 05 Listopad 2008 u 23:10
| ...a nemoj risikirati.... jest da nije bijela, zelana pupavka ili muhara....ali gljive stravno nisu stvar sa kojom se treba riskirati.... riskiraj bolje sa par piva .... :o)))) ...mada bile neotrovne one gljive koje su teškoprobavljive i zato se ne jedu ( većinom, od većine ljudi)...mogu zbog toga čak izazvati oštečenja jetre kod ljudi slabije, bolesne i sl jetre.... tako čuh... ne znam dal je istina...al tako čuh... |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 12:24
Na osnovu samo ove prilično loše slike ne mogu ništa zasigurno potvrditi. Mislim da su ovo gljive iz roda Agaricus, tj. pečurke ili šampinjoni, a većina njih je jestiva. Ne vide se dobro listići na slici tako da to nije sigurno. U odraslih pečuraka su listići najprije ružičasti, a potom sve više tamnoljubičasti i na kraju crni.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 12:34
Ne, ovo su maglenke - Clitocybe nebularis, jestive. Pročitaj moj post s ovog foruma (na kojem vidim da isto sudjeluješ) kako ih razlikovati -
http://www.gdnasice.hr/index.php?option=com_fireboard&Itemid=31&func=view&catid=13&id=2395#2395 - http://www.gdnasice.hr/index.php?option=com_fireboard&Itemid=31&func=view&catid=13&id=2395#2395
Evo copy/paste teksta:
Olovasta rudoliska ima prirasle listiće, a maglenka silazne kao ove na slici. Miris je također skroz različit, maglenka ima onaj prodoran svojstveni miris kojeg možeš prepoznati među stotinama drugih gljiva, a olovasta rudoliska ima miris koji podsjeća na brašno. Najbolji dokaz je naravno otrusina koja je u maglenke kremžućkasta, a u olovaste rudoliske ružičastocrvenkasta. I teško je vjerovati da ćete olovastu rudolisku naći u ovakvim količinama kao što možete naći maglenke koje rastu po šumama u velikim krugovima, polukrugovima ili linijama.
Međutim, ako se prvi puta susrećeš s ovom gljivom onda ti ne preporučujem konzumaciju. Najprije ju dobro upoznaj ispitaj boju otrusine na bijelom papiru što ti je najbolja garancija o kojoj se od ove dvije vrste radi. I dok ju par puta sretneš, uzmeš doma i svaki put se uvjeriš da je to maglenka, onda si spreman i probati je. Ja znam da je ona jer sam ju stotinu puta vidio. Mogu je prepoznati i da je ne vidim - po mirisu. Jedna od najčešćih gljiva naših šuma u jesen, može se nakupiti u enormnim količinama na nekim staništima, a olovasta rudoliska je prilično rijetka i treba imati "sreće" naići na nju.
http://www.gdnasice.hr/index.php?option=com_fireboard&Itemid=31&func=view&catid=13&id=2395#2395 -
Jesu, definitivno!
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 12:42
Capica se bolje drži postrani kako ti griva savjetuje. Pogotovo ako si početnik. Iako ne uzrokuju jaka trovanja, najčešće samo probavne smetnje i grčevi, ne isplati se sa njima zezati. Neki ih konzumiraju ( i to najčešće lokalno stanovništvo koje ne zna puno o gljivama) bez posljedica i to sve vrste, a nekim može biti loše i od onih koje se smatraju jestivima. Zato bolje ih je ostaviti na ukras šumi jer su stavrno lijepe gljive.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 12:44
|
Slike s moje izložbe možete pogledati na ovom linku:
http://www.gdnasice.hr/index.php?option=com_easygallery&act=categories&cid=46&Itemid=47 - http://www.gdnasice.hr/index.php?option=com_easygallery&act=categories&cid=46&Itemid=47
|
Objavio: Triša
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 16:29
|
cordyceps, tvoje je naukovanje i opisi i podrška u mom slučaju urodilo prodom, sada sam sigurna samo u sunčanicu i berem samo sunčanicu, ne upuštam se u branje drugih, ali tko zna možda jednog dana.
MM i ja smo penzići, odlično nam dođe šetnja šumom, branje gljiva je rekreacija, a papanje gljiva je ušteda na kućnom budžetu, pa tko bi htio više. ------------- RIJEKA "NEVERA S KVARNERA" odabrala "otok" |
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 17:04
|
Pozdrav svima. Novi sam na forumu. Forum sam zapazio neki dan dok sam pretraživao nešto sasvim drugo. Danas smo supruga i ja u dvorištu primjetili pregršt mladih gljiva. Mislim da spadaju u pečurke, ali kako se ne bavim gljivama (osim tamanjenja svježih šampinjona i bukovača), molim vas da mi pomognete oko ovih gljiva.
Slike su ovdje:
http://cid-80d09a3cef771eef.spaces.live.com/photos/cns!80D09A3CEF771EEF!133/ - http://cid-80d09a3cef771eef.spaces.live.com/photos/cns!80D09A3CEF771EEF!133/
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 18:38
Lijepi pozdrav
 Imaš dvije vrste na slikama. Na zadnje tri je jedna vrsta, a na ostalima je druga vrsta.
Ova na zadnje tri je jestiva turkinja ili bjelkasta pečurkovica -Leucoagaricus leucothites: http://www.hlasek.com/leucoagaricus_leucothites_a7464.html - http://www.hlasek.com/leucoagaricus_leucothites_a7464.html
Ove ostale su gljive iz roda šampinjona, odnosno pečuraka (Agaricus). Smatram da je to korjenasta pečurka - Agaricus romagnesii (=Agaricus radicatus) jer po slikama se vidi da na kraju stručka ima korjenasto produženje koje seže u tlo. Ona nije jestiva jer se pokazalo da u nekih ljudi uzrokuje probavne smetnje.
http://digilander.libero.it/sunflower45/agaricus/agaricusromagnesii.jpg - http://digilander.libero.it/sunflower45/agaricus/agaricusromagnesii.jpg http://digilander.libero.it/sunflower45/agaricus/agaricusromagnesii.jpg -
http://www.fungoceva.it/tav_agaricus_radic.htm - http://www.fungoceva.it/tav_agaricus_radic.htm
|
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 18:54
| Hvala. Slijedio sam ponuđene linkove i mislim da je zaista tako. Da li turkinju mogu propeći na luku i napraviti s jajima omlet? |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 19:20
Da, možeš ju upravo tako spremiti, a i na druge načine. Npr. napraviti umak, staviti u juhu, gulaš i slično...
|
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 19:22
|
Evo još jedan link:
http://www.mykoweb.com/CAF/species/Leucoagaricus_leucothites.html - http://www.mykoweb.com/CAF/species/Leucoagaricus_leucothites.html
Autor upozorava na mogućnost zamjene sa otrovnom gljivom iz porodice Amanita (Muhara) odnosno Amanita viros (Bijela pupavka) .
http://www.mushroomexpert.com/amanita.html - http://www.mushroomexpert.com/amanita.html
http://www.vutra.org/razno/amanita/ - http://www.vutra.org/razno/amanita/
Eto, i ostalima na znanje.
|
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 19:30
|
Kao početnik želim prvo naučiti raspoznavati naše lokalne gljive (područje istočno od Osijeka, znači potez Aljmaš-Erdut) koje rastu u brojnim voćnjacima. To je brežuljkasto područje, a poznato je pod imenom Aljmaško-Daljsko-Erdutska planina.
Kod nas je inače vrlo teško kupiti (a kamoli pronaći) vrganj, ali znam da ga ima u izobilju u Kešinačkoj šumi, kod sela Kešinci (potez od Đakova i Semeljaca pa do Vinkovaca, a sama šuma se nalazi između Kešinaca i Mrzovića).
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:03
Sasvim opravdano jer su prilično slične na prvi pogled. Međutim, Amanita virosa (smrdljiva pupavka) i Amanita verna (bijela pupavka) imaju na dnu stručka ovoj, jaje, tj. bijelu ovojnicu koja se pokida i iz koje gljiva raste, a ona ostaje na dnu stručka. L. leucothites nema tu ovojnicu, već samo zadebljalo dno stručka. Drugo, Amanita verna i Amanita virosa uvijek rastu u šumama, nikad po vrtovima i voćnajcima.
http://www.idsystem.cz/mushrooms/houbymesice/2006_02/amanita_virosa.jpg - http://www.idsystem.cz/mushrooms/houbymesice/2006_02/amanita_virosa.jpg
http://digilander.libero.it/amblecce/immagini/Amanita_verna$.jpg - http://digilander.libero.it/amblecce/immagini/Amanita_verna$.jpg
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:06
Takav je pristup najbolji. Treba krenuti polako, postepeno i strpljivo, upoznati gljive koje su nam najbliže i s kojima se najčešće susrećemo.
Poslikaj i pošalji...
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:19
fala na odgovoru cordy! :))))))))) ... našla ju na području gdje ima najviše sunčanica ii šampinjona.... liči mi na njihov mix ... :o)))... listići su tamno zagasito rozasti prema nježno smeđoj boji... ... nema veze, ima drugih gljiva a samo jedan život... i crijeva :)))))))) |
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:24
Super. Dobili ste novog člana. Dosta dugo sam se dvoumio ubrati gljivu koju ne poznam i pokušati saznati nešto toliko čvrsto da je mogu i pojesti. Evo, upravo sam pripremio one turkinje i sada se hlade. Ako se opet javim, živ sam...  a ako me nema...
Naravno, uvijek postoji prvi put. No, mora se nekako početi i nastojati biti siguran. Za ove gljive koje sam pripremio mislim da bi trebale biti OK. Oprao sam dno stabljike da provjerim imaju li čašicu. Nemaju. Razrezao sam ih oštrim nožem i ostavio kraće vrijeme da vidim hoće li promijeniti boju. Nisu. Meso je imalo lijepu bijelu boju, a miris je bio ugodan.
Kako rekoh, idem ih kušati. Javim se još večeras sa iskustvima.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:29
 go for it!! :)
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:39
Inače, mijenjanje boje mesa nema nikakve veze s otrovnošću. Npr. pupavke uopće ne mijenjaju boju mesa, a smrtonosno su otrovne. A vrganjevka tintar odmah nakon što ju prerežeš će poplaviti poput tinte i nakon toga pocrniti pa je jestiva.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:41
Samo nemoj puno razmišljati kako će ti nešto biti. Jer ako budeš, onda ćeš osjećati nelagodu, a tada to zna prijeći i na trbuh i probavni sustav
 |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:41
| ...e, cordy, ...kod mene bilo prije tih vrganja i nitko ih nije brao jer su kao teško probavljivi.... bla... ali da li imaju 2 vrste takvih vrganja koji poplave? ... i neki koji pocrvene...?... vrganji su mi mutnniiiiii :)))) |
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:48
|
Evo me. Večera je bila ukusna. Jednu manju gljivu sam ostavio razrezanu, sirovu. Zlu ne trebalo.
Ali nisu mi to prve gljive koje sam jeo a da nisu kupovne iz trgovine. Samo ih nisam nikad samostalno ubrao. Uvijek je ili bio netko pored mene, ili sam ih dobio pa sam ih pripremao s povjerenjem.
Ovih, na žalost, više nema. Ubrao sam ono što je bilo. Ali vidio sam u voćnjaku (inače se voćnjak redovito kosi, ali sada trava gotovo i da ne raste pa nisam kosio barem tri tjedna) male žuto-narančaste gljive. Ima ih puno. Sutra ću ih poslikati pa ćemo vidjeti koje su.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:49
|
Evo ti još malo o turkinji na slovenskom:
http://www.gobe.si/Gobe/LeucoagaricusLeucothites - http://www.gobe.si/Gobe/LeucoagaricusLeucothites
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:54
E grivice, kad bi samo bilo dvije vrste vrganja koji poplave onda ne bi bilo problema u određivanju. Ima ih zapravo na desetke koji poplave i gotovo svi su jestivi. Neki od njih jesu teže probavljivi (treba ih prije upotrebe prokuhati), ali tintar (Boletus pulverulentus) nije jedan od njih.
http://www.mtsn.tn.it/bresadola/photos/boletus_pulverulentus.jpg - http://www.mtsn.tn.it/bresadola/photos/boletus_pulverulentus.jpg
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:54
|
Evo me. Večera je bila ukusna. Jednu manju gljivu sam ostavio razrezanu, sirovu. Zlu ne trebalo.
mudro ali me nasmijalooooo  ...jer me podsjetilo na mene ....pred cca 10-tak god...mama nabrala lisičarke...ali nekako mi se nisu sviđale... još su mi nekako... ne znam.... žute su!!:)))) |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 20:58
:O)))))))))))))))))))))))))))))))... na desetke kažeš ... :))))... dobro da sam ih se držala postrani.... plavi su!!! :O)))))))))))))))))....što se gljiva tiče u tanjuru osim jestivosti preferiram i neutralne boje :O))).... ... ne... onaj link nije onaj vrganj koji je rasao uokolo mene.... onaj je ima više nabubrenu spužvu, deblju stabljiku sa laganim zadebljanjem.... vučje nešto??... ne znam... ne znam pa ne diram.... |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:02
|
...no cordy.... da li to znači da ako ikakvu vrstu vrganja koja plavi nađem u šumi - mogu jesti? :)))))))))))))))))).... nije da mi je milo... no, što poplave... dosta mi je kad mi čavlići i modrikaže zacrne tanjur... al kad se druge zalihe istroše..... :O)))))))))))))) ...p.s. cijelo vrijeme gledam slike sa tvoje izložbe.... nemam riječi... , baš nemam riječi.....oooooooooooogroman broj gljiva..... stvarno ti se divim što ih raspoznaješ toliko puno... |
Objavio: Gogosh
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:04
Dobar članak. Jedna vrsta pocrveni kada se razreže (ako sam dobro preveo sa slovenskog).
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:12
| cordy...... img_1973.jpg...slika sa izložbe ...ondje uokolo sunčanice al ne znam što je ono ljevo ... meni ovako mutno na daleko ne liči ni na jednu vrstu sunčanice koju znam..... jel to neka druga vrsta? |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:18
Naravno da nije, nisam ja ni rekao da je... već sam tintara naveo samo kao primjer.
Tvoj bi onda mogao biti vučji vrganj - Boletus lupinus. Taj je lakše otrovan.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:20
ne znači naravno. Jer postoje Boletus lupinus i Boletus satanas koji poplave, a otrovni su. Ali postoji znači na desetke drugih koji poplave i jestivi su. |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:25
| .....ehhh....šteta...... :)))) |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:28
Dobro da nije img_1978, to bi valjda bila tvoja slika
A lijevo na slici img_1973 je jedna preslica iz roda Amanita - Amanita battarrae (=Amanita umbrinolutea), dobra jestiva gljiva. Preslice su podrod u rodu Amanita, a njihovo svojstvo je da ne posjeduju vjenčić i imaju jako narebran rub klobuka.
http://mycologie.catalogne.free.fr/ImagePagePhotos10/Amanita_umbrinolutea_2.jpg - http://mycologie.catalogne.free.fr/ImagePagePhotos10/Amanita_umbrinolutea_2.jpg
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:29
I nije tako velika, lako ih je razlikovati od ova dva otrovna
 |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:31
.....  KAKO ??!! |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 21:40
|
......ehhh ova Amanita - Amanita battarrae (=Amanita umbrinolutea) ...mi isto malo preestavagantna za moj ukus.... nekako je modernistička....:))).... ...jednoć bila u nekom društvu gdje se poteglo pitanje da li su gljive biljke?... neki zastupali tezu da su gljive posebna vrsta ni blijke ni životinje... .... biljke su šta ne?..mislim, ovdje su stavljene pod ostale biljne vrste.... |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 23:07
Ta je teza točna. 3F - fungi, flora i fauna.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 23:08
Lako
. Samo ti njih pronađi pa ću ti onda ja reći razlike. |
Objavio: griva1978
Datum objave: 06 Listopad 2008 u 23:27
...onda ih je teško naći... :)))))...... ...ai ne volim brati gljive koje ne poznam, šteta mi.... neka ih upotrijebi netko tko ih zna... il da ostanu za "sjeme" ...:))) ...dakle istina je!!! :O))))) ...gljive nisu niti biljke niti životinje :O))).... nego su gljive :)) |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 07 Listopad 2008 u 11:47
Evo drugi set gljiva sa izložbe - http://www.boletus.hr/pred_galerija2.asp?gallery=varazdin08&num=1&max=55 - http://www.boletus.hr/pred_galerija2.asp?gallery=varazdin08&num=1&max=55
Ukupno je bilo izloženo 210 vrsta.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 07 Listopad 2008 u 14:47
cordy..... ti si nevjerojatan!!!!
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 07 Listopad 2008 u 14:57
|
...ona prva...žućkasta pupavka....uffff...... ...e, za onu sjajnu hrastovku sam već negdje vidjela da je ljekovita....a ja ju znala brati za kuću za dekoraciju..... ima li neku sličnu otrovnu sestru?... a za što je ljekovita??  |
Objavio: griva1978
Datum objave: 07 Listopad 2008 u 18:17
|
....Pitanje za cordya..... iskopala negdje u starim slikama.... a baš me zanima: ova gljiva dole jel se može raspoznati što je? ... prijateljica tvrdila da je sunčanica ali ja nisam baš bila sigurna ..... ima doduše ugodan miris, malo grbav klobuk... oda najmanje faze rasta onaj oblik..kompaktnost...izvana kakov obično ima vrganj.... no nije....klobuk nije ispucan niti najmanje, doduše tad bila velika vlaga...... a stanište je pomješano na staništima sunčanice.... ...ajd javi mišljenje... baš me zanima :))  |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 11:48
Nema otrovnu sestru. O njoj i njenoj ljekovitosti:
http://botit.botany.wisc.edu/toms_fungi/mar2005.html - http://botit.botany.wisc.edu/toms_fungi/mar2005.html
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 11:48
Da, to je mlada sunčanica.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 15:17
...eee... nisu ni sunčanice tako jednostavne za prepoznati....ima varijacija i kombinacija..... ja ih berem maltene od kad znam za sebe...takvi mi korjeni.... al svejedno imam strahopštovanje... i strah prema svim gljivama.... ..fala cordy! |
Objavio: kika
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 17:54
| Cordy, ne zamjeri, ali ja se ne bih 100 posto pouzdala u ovu identifikaciju. Zbunjuje me pomični "prsten" koji je jedna od glavnih obilježja za prepoznavanje sunčanice. Rkla bih da ga ova gljiva na slici u nešto starijoj dobi nema. |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 20:59
|
Ma što bi zamjerio, samo ti slobodno kaži što primjećuješ. Zato smo tu da raspravljamo o gljivama. Ova sunčanica ima prsten, vidljiv je na slici, upravo se formira jer je gljiva još mlada. Kad se odvoji rub klobuka od stručka na stručku ostaje vjenčić. Na slici ti je to ova bijela krpica tik ispod donje strane klobuka.
Ima viš vrsta sunčanica (Macrolepiota). Nemaju sve dovostruki veliki vjenčić kao Macrolepiota procera. Npr. Macrolepiota mastoidea ima manji, jednostruki vjenčić. Isto tako npr i Macrolepiota excoriata.
http://www.gobe.si/Mikologija/Macrolepiota - http://www.gobe.si/Mikologija/Macrolepiota
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 21:06
Uz muharu i ovu gljivu smo našle u našoj šetnji šumom. Nismo niti dugokosa niti ja upoznate s njom, pa bi voljele saznati koja je ovo gljiva!  Ovako izgleda njen presjek klobuka  |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 21:19
Ovo je gljiva iz porodice vrganjevki, a spada u rod hrapavaca (Leccinum).
Konkretno, brezin turčin ili kako ga zove Božac opekasti djed - Leccinum tastaceoscabrum (=Leccinum versipelle). Odličan jestivi vrganj i možda najbolji među svim Leccinumima. Mikorizan je sa brezom, kao i muhare koje ste našli u njegovoj blizini.
Tu nema nikakvog spora oko jestivosti jer su sve vrste iz tog roda jestive, a neke odlične kao npr. ova koju ste našle.
Evo malo sličica:
http://www.funghiitaliani.it/index.php?s=e3c48bef9683d225c38799d1a84463b5&act=Print&client=printer&f=38&t=16013 - http://www.funghiitaliani.it/index.php?s=e3c48bef9683d225c38799d1a84463b5&act=Print&client=printer&f=38&t=16013
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 21:27
|
Hvala cordy!!!! Nismo bile sigurne iako su izgledom bili jako primamljivi. A i breze je bilo u blizini, i visoke bujadi! |
Objavio: andrea01
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 22:27
Evo još jedne moje nepoznanice, ali budući su u okolici njih bile najviše bukve, pomislila sam na bukovače...  ali nikad ih nisam sa znalcem brala  |
Objavio: dugokosa
Datum objave: 08 Listopad 2008 u 22:58
|
vidiš to nisam povezala,grabovog deda berem i jedem njegov klobuk samo jer je stapka prežilava,a isto ima hrapavu stapku ko i ovaj turčin
------------- sutra je novi dan |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 09 Listopad 2008 u 00:08
Da, grabov djed (Leccinum carpini) ima isto hrapavu stapku jer spada isto u rod hrapavaca (Leccinum) kao i opekasti djed. S time da je opekasti djed još kvalitetniji od grabovog djeda u pogledu jestivosti.
|
Objavio: cordyceps
Datum objave: 09 Listopad 2008 u 00:15
Ne nisu bukovače. Ovo su neke gljive iz roda plosnatica (Collybia). Tu spadaju većinom nejestive vrste gljiva ili neke vrste osrednje jestive, ali nema otrovnih vrsta. Kako ne vidim stručak ni listiće na slci ne mogu znati o kojoj se vrsti Collybie radi. Treba poslikati sve dijelove gljive i iz malo bliže perspektive i da ne bude mutna slika. Baš sam zahtjevan
A što se bukovača tiče one rastu direktno iz drveta (stabla ili panja), a ne iz zemlje kao ove na slici. Bukovače ne rastu samo na bukvama, već i na ostalom drveću - vrbe, jablani, topole, johe, orasi, lipa, bagrem, pa čak i hrastu i ponekad i crnogorica - smreke.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 13 Listopad 2008 u 00:22
| ... ja bila u berbi jučer, bilo jako dobro :))... imam novu nepoznanicu za tebe cordy ali moram skinuti sa mobitela pa stavim...manjana ( po vuku :))... |
Objavio: malosrce
Datum objave: 13 Listopad 2008 u 09:29
|
u subotu smo išli u berbu kestenja, i naišli smo na 2kg vrganja, a ugledali smo i druge
raznolike gljivice,
 koje se nismo usudili dirati, jer nikad se nezna....
nismo baš preveliki znalci....
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 13 Listopad 2008 u 23:07
|
...olla cordy, meštre :))) jesi dobro? jel te oke dobro služe? a inuticija i vidovitost, kako s tim stojiš? :O)))) ... jer za ove moje sljdeće slike će ti možda trebati :)))))))))))))) .... moram i ja jednom kupiti taj digitalni fotić jer ove slike sa mobitelom ponekad ispadnu takve da se i ja sama pitam šta sam to i kad slikala :O))) ... no ovih gljiva našla podosta ... nepoznate mi al nekako su o.k. ... :))) ne znam zašto...   |
Objavio: griva1978
Datum objave: 13 Listopad 2008 u 23:28
...no za ovo nisam više znala šta bi mislila.....oblik martinčice a nisu...sjajno srebrnkasto suhi klobuk.... na prvi pogled pomislila da su maglenke...a onda zaključil da znam da ništa ne znam... :)) |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 14 Listopad 2008 u 11:03
Da, fotke su dosta problematične 
Prva gljiva, ako je rasla baš na livadi, je neka tamnija vrsta iz roda vlažnica - Hygrocybe. Mogući kandidati - Hygrocybe lacmus, Hygrocybe favipes, Hygrocybe unguinosa, Hygrocybe ovina.
Druge gljive su neke iz roda gustoliski - Melanoleuca. Općenito su kao rod vrlo komplicirane i jako ih je teško odrediti bez pomoći mikroskopa.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 14 Listopad 2008 u 17:12
|
...a no!:)) ...još i damikroskop nabavim i nosim na ljivadu :))))...dosta što sam se zakačila na vagu :)))...ako nas je više takmičimo se u težini :)))...jest da se puhići od pola kile obično ne broje.... danas palo 4 600 grama :))) ...hvala ti cordy!! |
Objavio: andrea01
Datum objave: 15 Listopad 2008 u 11:04
|
Evo i kod mene na dvorištu naraslo nešto gljivica! Možda malo mutna slika, ali bolje nisam mogla  Susjed je rekao da su puzice i budući smo mi odustali on si ih je pobrao, a ja uslikala za svaki slučaj ako mu se štogod dogodi  Ove gornje gljivice narasle su u blizini ovog lijeskovog panja, samo što je vidljivo da ove iz trave i ove na panju nisu iste. Susjed tvrdi da su to panjačice i da su isto jestive (s desne strane panja). Jeli ima pravo?  Ove su izrasle iz betona takoreći. Izgledaju mi iste kao i gornje iz trave  Ovako izgledaju kad se otkine dio  Voljela bih nešto više saznati o njima! |
Objavio: griva1978
Datum objave: 15 Listopad 2008 u 11:18
|
.. meni su te tvoje gljive špansko selo :))))...osim štome ove nabrane podsjećaju na neke koje jednoć davno brao naš prijetlj...pelinkovače ili nešto sl... poprečni presjek pa pogled unutra... šuplja stapka a sa vrha klobuka u uutranjost vse spušta mali jezičac..... ali podjećaju je daleko prerizično za bilo št reći osim rekla kazala...... .....pa pričekejmo cody-a defnitivno ! :))))) |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 15 Listopad 2008 u 22:52
|
@ Andrea, sve su ove gljive na svim tvojim slikama puzice, tj. puze - Armillaria cepistipes. I sve su jestive dobro termički obrađene. I ove desno od panja su isto puze.
A na panju su stariji primjerci ljekovite šarene tvrdokoške - Trametes versicolor.
|
Objavio: andrea01
Datum objave: 16 Listopad 2008 u 10:49
|
Za ove tamnijeg klobuka koje su narasle uz sami panj nismo bili sigurni pa nismo niti dirali ih. Hvala cordy! |
Objavio: Šeflera
Datum objave: 17 Listopad 2008 u 11:57
|
Sve pohvale na fotkama. To mora da je bila prekrasna šetnja!! Imam pitanje- dolje stavljam slikicu gljiva koje mi rastu po dvorištu- koje su to glj-gljive?  ------------- Tu se igramo http://satyninabajka.blogspot.com/ |
Objavio: griva1978
Datum objave: 17 Listopad 2008 u 12:22
|
... meni liče na neke od puza....ali mene u vezi gljiva ne slušaj.... ...nego bilo bi zgodno da okreneš jednu naglavačke da se vidi i donja strana ( to je jako bitno) pa da cordy lakše detektira... |
Objavio: cordyceps
Datum objave: 17 Listopad 2008 u 12:47
|
Griva, u pravu si. Treba gljive poslikati iz svih perspektiva, da se vide svi djelovi gljive. Ovoj se npr. vide samo klobuci, dok o stručku i listićima ne znamo ništa. Ali srećom, ovo je lako prepoznatljiva gljiva koja se zove sumporača - Hypholoma fasciculare. Nije jestiva, odnosno lakše otrovna vrsta.
|
Objavio: griva1978
Datum objave: 17 Listopad 2008 u 13:04
|
...ma, puza, puza.... :))))...jestiva, lakše otrovna... blage su nijanse :O)))))..... ...kao što rekoh, ne slušajte mene o gljivama ( ber ne onima koje osobno ne berem.. :))).. |