Sadnja voćki
Web: Cvijet.info
Kategorija: Ostale biljne vrste - Forum o biljkama
Ime foruma: Voće
Opis foruma: Sve o voćkama.
URL: http://www.cvijet.info/forum/forum_posts.asp?TID=1404
Datum ispisa: 26 Prosinac 2024 u 20:41
Verzija softvera: Web Wiz Forums 10.15 - http://www.webwizforums.com
Tema: Sadnja voćki
Objavio: salidocarpus
Tema: Sadnja voćki
Datum objave: 15 Travanj 2008 u 16:32
|
koje je najbolje doba godine za sađenje voćki?tip u rasadniku govori jedno,a moj stari sused drugo pa ni sam ne znam |
Odgovori:
Objavio: žarko_đ
Datum objave: 15 Travanj 2008 u 20:54
| Po meni kasna jesen, po prestanku vegetacije. |
Objavio: SilveK
Datum objave: 15 Travanj 2008 u 21:38
| Rano proljeće ili kasna jesen...Sad koje je bolje ne znam... |
Objavio: iris
Datum objave: 15 Travanj 2008 u 21:47
|
uvijek sam dosad sadila u drugom mjesecu jer onda bude sajam u dioklecijanovim podrumima pa tamo kupim poneku voćku :) ali su mi rekli da se može i u jesen saditi ------------- |
Objavio: žarko_đ
Datum objave: 16 Travanj 2008 u 06:05
| Po meni, ako sadiš u jesen do proleća već ima koren koji je krenuo. Ako se sadi u proleće sporije ide pa u slučaju većih vrućina ima više problema.Tu je prednost jesenje sadnje. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 18 Rujan 2010 u 07:17
|
Narode počinje vrijeme za sadnju voćaka. Najbolje je saditi na jesen, jer se do proljeća voćkice dobro ukorijene i kroz slijedeće ljeto je potrebno puno manje zalijevati. Primanje voćaka posađenih u jesen meni je do sad bilo 100 %, dok sam sa tim u proljeće imala puno lošije iskustvo. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 29 Listopad 2010 u 07:20
Molim,  gdje kupiti hormonsku tekućinu Seradix ili Confiere?------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: Jelle
Datum objave: 29 Listopad 2010 u 20:58
|
Koliko često je potrebno preko zime zaljevati voćke (mislim na malade, posađene u jesen)?
Inače, ja sma na više mjesta na internetu pročitala da je ipak bolja jesenska sadnja.
|
Objavio: gospina trava
Datum objave: 02 Studeni 2010 u 12:38
|
Ako ste na kontinentu i ako posadite ne vrijeme da se voćke zakorjene onda ne morate zalijevati. Za primorsko-dalmatinski dio ne znam. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 18 Veljača 2011 u 07:00
|
Važno : Koštičavo voće saditi po mogučnosti u jesen ili u veljači, čim zemlja nije smrznuta, zbog boljega primitka, nikako kasnije. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: Mari,5510
Datum objave: 16 Ožujak 2011 u 22:04
| kupila sam trešnju, nije valjda kasno za sađenje.. i gdje ju je bolje posaditi, na otvorenom prostoru ili u zaklonu, južna strana dvorišta |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 16 Ožujak 2011 u 22:24
|
KOJU? AKO IMaš mjesta za jednu onda ti je stella najbolja, jer je samooplodna i dobar oprašivač dugih trešanja, u rod dolazi oko 15.06., dakle ni prerano ni prekasno. Isabella i celeste su isto samooplodne trešnje. Bolje je trešnju posaditi na južnu stranu jer rano cvate, radi mraza.
Posadi odmah, dok još pada kiša. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 06 Travanj 2011 u 20:24
|
Kod kupnje sadnica moramo paziti na kojoj je podlozi voćka cijepljena.
Izbor podloga najčešćih vrsta voćaka : JABUKA MM-106 srednje bujna M-9 slabo bujna, armatura obavezna M-7 srednje bujna M-26 srednje bujna, armatura M-27 patuljasta, armatura obavezna KRUŠKA Pyrrus. communis - divlja kruška jako bujna EMA - anžerska dunja srednje bujna BA-29 - provansalska dunja srednje bujna EMC - dunja slabo bujna, armatura obavezna TREŠNJA Prunus avium - divlja trešnja jako bujna Prunus mahaleb - rašeljka jako bujna Prunus cerasus - divlja višnja bujna Colt - P.avium x P.pseudocerasus jako bujna Gisela 4 i 5 srednje bujna Weiroot 72 slabo bujna Weiroot 158 srednje bujna GM 9 slabo bujna, armatura Gisela 10 patuljasta Edabriz patuljasta ŠLJIVA Prunus Cerasifera - džanarika jako bujna Mirobalana B - sel. džanarika jako bujna Marrianne G.F.8-1 srednje bujna Ishtara srednje bujna Citation slabo bujna Ferlenain P2038 slabo bujna BRESKVA Prunus persica - vinogradarska breskva jako bujna St. Juliana 1 - sjemenjak šljive jako bujna GF 677 hibrid bajama i breskve jako bujna INRA Juliana GF 655-2 srednje bujna INRA Damascena GF 1867 slabo do srednje bujna MARELICA Iste navedene pod šljiva i breskva, zatim divlja marelica, bajam, bijelošljiva, ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 27 Lipanj 2011 u 11:01
|
ova tema bi trebala imati naziv Sadnja i Orezivanje Voćaka.
Velika stavka u uzgoju voćaka je orezivanje. Trenutno treba provoditi zelenu rezidbu voćaka. To znači da treba prorijediti novo izrasle grančice kako bi voćka imala zraka, te će biti zdravija i lakše ćemo se rješavati eventualnih nametnika (uši isl), te će biti manje posla u proljeće. Moramo odrediti koje grančice ćemo ostaviti, a onda one koje nećemo trebati, a to su većinom vodopije, odrezati. Dobro je sada odrezati i eventualno suho granje. Zelena rezidba dobro dođe također i kod prorjeđivanja plodova. Ako nam voćka previše rodi plodovi se moraju skidati kako ne bi došlo do alternativne rodnosti, tj. da voćka daje plod svake druge godine. Slobodno se odreže i grančica koja smeta (obratite pažnju na ovo grančica, a ne grana), a rodna je. Dakle škare u ruke i propljevite voćke. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: MG20
Datum objave: 27 Lipanj 2011 u 18:17
Evo meni su na limunu pocele rasti neke nove cudne grancice, rastu gotovo potpuno okomito i to iz postojecih grana. Nekako mi cine limun asimetricnim, a i pretpostavljam da ce drugim granama ometati pristup suncu i zraku. Bih ih trebao odrezati? I da li bi trebao odrezati listove koji su pozutjeli i cini se pod napadom nekih bolesti, tj. nekih nametnika, gljivica...? |
gospina trava napisao:Objavio: gospina trava
Datum objave: 27 Lipanj 2011 u 20:09
|
odstrani granćice jer su to vodopije, jedino ako želiš koju ostaviti za slijedeću sezonu, onda ju odkloni od stabla da raste u stranu ( upotrijebi obične kvačice za veš). Što se tiće bolesti limuna tu ti se ne razumijem, ali ako je u začetku probaj odstranjivnajem listova, ali ih obavezno nakon odstranjivanja spali. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: perussola
Datum objave: 22 Srpanj 2011 u 09:43
|
Nekidan sam na jezeru vidjela zerdeliju
Boze, to nisam vidjela od kad sam klinka bila... Bas bi ju htjela u vrtu. Kako se razmnozava, postoje li mozda negdje sadnice za kupiti? |
Objavio: trava
Datum objave: 22 Srpanj 2011 u 22:42
| Jednostavno je uzgojiti,pobacaj sjemenke u zemlju i na proljeće će niknuti.Pogledaj oko starijih stabala sigurno ćeš naći koju samoniklu mladicu.Na jesen je izvadi i presadi,lako se primi. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 23 Srpanj 2011 u 07:03
|
Molim za pojašnjenje. Što je zerdelija? ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: perussola
Datum objave: 23 Srpanj 2011 u 11:03
|
Vrsta divlje sljive, sa roza-crvenkastim okruglim plodovima ali drugacijeg okusa od crvene okrugle divlje sljive. Ne znam objasnit drugacije a vidm po netu da mnogi brkaju pravu zerdeliju s ovom "obicnom" divljom crvenom. Trava, hvala, jos mi reci da li moram kostice prvo susiti |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 23 Srpanj 2011 u 14:23
|
Sad znam, to je starinska prefina šljiva koja sada zori i ima trnje. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: milica7
Datum objave: 23 Srpanj 2011 u 14:58
|
Ima puno slika na kojima se lijepo vide zerdelije.Meni su bolje kad nisu posve zrele.
------------- Sretni su ljudi kojima i mali cvijetak čini veselje.... |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 23 Srpanj 2011 u 16:33
|
Jučer sam vidla u jednom selu između Đurđevca i Pitomaće jednu zrelu, prekrasna je. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: trava
Datum objave: 23 Srpanj 2011 u 23:19
| Kod nas ih zovu amulice,još se nazivaju i đenerike.Ima ih više sorti,žutih,crvenih ,tamno crvenih,gotovo crne boje,plavih.I one koje zovu japanske su u stvari ista vrsta,samo što im je list tamno crvene boje kao i plodovi.Te su posebno lijepe.u Zadru ih ima dosta takvih crvenih,u jednom kvartu je bila jedna velika stara crvena amulica i cijeli kvart je pun njenih potomaka,neke su jednako tamne boje lista dok su neke malo svjetlije.Sjemenke se mogu odmah staviti,stratificirati u zemlju,niknut će u proljeće kad zatopli. |
Objavio: perussola
Datum objave: 26 Srpanj 2011 u 13:32
Nisam nasla mladicu ali kostice su u zemlji  Milica i meni su bolje ne potpuno zrele. Valjda sto smo kao djeca uvijek potamanili sve i prije nego dozore pravo. |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 20 Prosinac 2011 u 17:17
|
''Kontinentalne voćne vrste za uzgoj na Jadranu''
Jadransko područje je reljefno, klimatski, edafski i vegetacijski vrlo specifično, a obuhvaća obalni pojas s otocima te unutrašnjost do kuda dolinama rijeka prodire utjecaj mediteranske klime. Tako bi se čitavo jadransko područje moglo podijeliti na nekoliko značajnih podregija, a to su: Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima), sjeverna, srednja i južna Dalmacija, te Dalmatinska zagora (unutrašnjost Dalmacije). U svakoj od imenovanih podregija važna je procjena prikladnosti ekoloških uvjeta za uzgoj pojedinih vrsta odnosno sorti voćaka. U gotovo svim područjima postoje povoljni klimatski uvjeti za uzgoj većine voćnih vrsta, ali klimatski uvjeti i karakteristike tla u svakoj podregiji određuju karakterističnu i isplativu proizvodnju određenih voćnih vrsta. Temperature (apsolutno minimalne i maksimalne) mogu biti graničavajući čimbenik za sadnju neke voćke na određenom području. Osim temperatura, treba istaknuti oborine kao važan element za rast i razvoj voćaka. Količina oborina većim dijelom zadovoljava, međutim, problem je pravilnog rasporeda. Povećana količina oborina voćkama je potrebna u kasno proljeće i ljeto kada se odvija intenzivna faza rasta ploda. Upravo u to doba na navedenim područjima padne najmanje kiše, te je neophodno osigurati navodnjavanjeza većinu voćnih vrsta. Južno voće Zbog prethodno navedenih, a i nekih drugih čimbenika, u svakoj se podregiji intenzivno uzgaja samo nekoliko voćnih vrsta, dok se druge vrste mogu naći pojedinačno zasađene u vrtovima ili okućnicama. Prema voćarskoj klasifikaciji većina voćnih vrsta koje se uzgajaju u našem mediteranskom području ubrajaju se u istu skupinu pod nazivom „južno voće“, a međusobno se značajno razlikuju po građi ploda. Tipični predstavnici su: maslina, smokva, agrumi (mandarina, naranča, limun, grejpfrut, čadok, itd.), maraska, šipak, rogač, japanska jabuka-kaki, aktinidija, žižula, nešpola i dr. I druge voćne vrste zauzimaju značajno mjesto po raširenosti kao npr. bajam, te gotovo sve vrste kontinentalnih voćaka, za koje na pojedinim lokalitetima postoje vrlo povoljni ekološki uvjeti za uzgoj (jabuka, kruška, breskva, marelica, šljiva, trešnja, orah, lijeska, pitomi kesten – maron, jagoda, itd.). U svim dalmatinskim podregijama mogu se uspješno uzgajati maslina, bajam, trešnje i smokva, ali postoje razlike u sortimentu koji je zastupljen u svakom području uzgoja. Maraska, breskva i šljiva su zastupljene u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, te u unutrašnjosti, agrumi su zastupljeni u području doline Neretve, dok su centri trešnje u području srednje Dalmacije. Povoljni uvjeti za uzgoj šipka, rogača, nešpole, žižule i drugih manje proširenih vrsta postoje samo na nekim pogodnim lokalitetima u području sjeverne, srednje i južne Dalmacije. Što se tiče Primorja, odabir voćnih vrsta za uzgoj je nešto sužen. U Istri je klima prilično blaga, a u tlu ima karbonata u suvišku, te najbolje uspijevaju vrste koje su tu zastupljene od pamtivijeka kao što su maslina i smokva, te su prepoznatljive voćke ovih krajeva. Badem je uvijek dobar izbor za te krajeve, dok se zaboravljene nešpula i žižula mogu također uspješno uzgajati. Ako su uz ostale zahtjeve pojedinih vrsta, zadovoljeni uvjeti za vodom, za one koji vole eksperimentirati, jabuka, kruška, dunja, trešnja, šljiva, breskva, nektarina i orah mogu biti dobar izbor. Uzgoj tako različitih vrsta voćaka u našem mediteranskom području ima veliko značenje zbog opskrbe domaćeg tržišta s ranim voćem, te osiguravanje kvalitetnog i svježeg voća u vrijeme turističke sezone. Uzgojni uvjeti u jadranskom području Svako područje ima određene mikrolokacije na kojima postoje više ili manje povoljni uvjeti za uspješan uzgoj određene vrste. U daljnjem tekstu navedeno je nekoliko važnih čimbenika (klimatski uvjeti, zahtjev vrste i sl.), o kojima treba posebno voditi računa kada razmišljamo da li na nekom području posaditi neku voćku ili ne. Temperatura Za većinu voćnih vrsta koje se mogu uzgajati na jadranskom području niske zimske temperature u razdoblju mirovanja voćaka ne stvaraju problem osim u ekstremnim godinama, što značajno ovisi o vrsti voćaka, sorti, podlozi i dr. Pojedina područja izložena su opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazeva (utječu na oštećenja i smrzavanja generativnih pupova, cvjetova ili tek zametnutih plodova) i ranih jesenskih mrazeva (uzrokuju oštećenja plodova kod vrsta i sorti kasnijeg dozrijevanja). Temeljem saznanja o učestalosti pojave mrazeva, važan je pravilan izbor vrsta odnosno sorti voća te položaja za njihov uzgoj. Često voćkama štete visoke temperature odnosno apsolutno maksimalne temperature i izloženost sunčevim zrakama, iz razloga što pojačavaju evapotranspiraciju i uzrokuju sušu, a mogu i ubrzati dozrijevanje voća čime plodovi gube na kvaliteti. Također, uslijed duljeg trajanja visokih temperatura može doći do tzv. „toplinskog udara“, a kao posljedica toga može doći do spaljivanja listova, smeđenja i sušenja izboja (prvenstveno na vrhu stabla), a ponekad i do paleži odnosno ožegotina na plodovima. Voda Nedostatak vode je na jadranskom području također jedan od ograničavajućih čimbenika za uzgoj određenih vrsta, odnosno vrste mogu egzistirati u tim prilikama, ali je upitan njihov vegetativni prirast, a posebno kvaliteta plodova. Stoga prilikom izbora vrsta za uzgoj na okućnici ili vrtu treba birati one koje su otpornije na sušu (maslina, smokva, bajam i sl.), a ako se razmišlja o ozbiljnijoj proizvodnji, nužno je osigurati dovoljne količine vode, odnosno navodnjavanje. Tlo Svojstva tla (fizikalna, kemijska, mehanička i biološka) imaju bitnu ulogu u rastu i razvoju voćaka. Ako se ne poštuju zahtjevi određene vrste za tlom, javljaju se problemi kao što su npr. zakržljalost, žućenje i sušenje izboja ili čak cijelih stabala, odumiranje korijena i dr. Poznato je da se na karbonatnom tlu, tlu alkalne reakcije pH >8,0 te tlu s povećanim postotkom fiziološki aktivnog vapna pojavljuje kloroza odnosno žućenje listova. Stoga sadnjom voćaka na takvim tlima ne može se očekivati njihov normalan rast i razvoj. Jabuka Jabuka (Malus domestica B.) je tipična kontinentalna voćna vrsta koja se zbog svojih karakteristika uzgaja dugi niz godina. Najviše je rasprostranjena u intenzivnom uzgoju, iako je nezaobilazna voćka na svakoj okućnici, vrtu i sl. Razlog tome je što se vrlo lako prilagodi različitim uvjetima uzgoja. Zastupljena je u uzgoju s velikim brojem sorata, te je prisutna na tržištu tijekom čitave godine. Plodovi dozrijevaju od ranog ljeta do kasne jeseni, te se koriste najviše u svježem stanju zbog visokog sadržaja hranjivih tvari, te imaju i široku primjenu u preradi. Podloge na kojima se jabuka najčešće uzgaja u intenzivnim nasadima su slabo bujne (npr. M 9), dok se u manje intenzivnom uzgoju i za uzgoj na okućnici preporučuje cijepljenje željene sorte na podlogu MM 106, zato što ima nešto dublji korijen te joj nije potrebna armatura. Kruška Kruška (Pyrus communis L.) je zanimljiva voćna vrsta i voćarima i potrošačima. Može se reći da je u Hrvatskoj uzgoj kruške zapostavljen, iako se smatra da je vrlo isplativ zbog visokih priroda i stabilne potražnje na tržištu. Ima široko područje uzgoja te bogat sortiment, različitog vremena dozrijevanja. Sezona potrošnje kruške počinje sredinom lipnja (rane ljetne sorte) i traje do travnja ili čak svibnja (kasne sorte). Razlog tome je što se kasne sorte mogu dugo čuvati u adekvatnim uvjetima uz zadržavanje izuzetne kvalitete plodova. Pravilan izbor podloge Pravilnim izborom podloge moguće je utjecati na bujnost, dinamiku rodnosti te omogućiti uzgoj krušaka u različitim ekološkim uvjetima. Uzgoj kruške moguć je na generativnim podlogama (sjemenjaci P. communisa i njihovi klonovi), koje karakterizira veća bujnost, kasniji ulazak u rodnost, te bolja otpornost na različite nepovoljne klimatske uvjete uzgoja. Suvremeni uzgoj kruške bazira se na vegetativnim podlogama dunje i njenih klonova (EM A, EM C, Adams, Sydo, BA 29, OHF-serije podloga i dr.), zbog postizanja slabije bujnosti, povećanja gustoće sklopa, ranijeg ulaska u rod i dr. Dunja Dunja (Cydonia oblonga M.) je voćna vrsta koja se zbog svojeg dekorativnog izgleda često nalazi na vrtovima i okućnicama. Dobro se prilagođava različitim uvjetima uzgoja, ali prilikom odabira mjesta sadnje treba obratiti pozornost da joj se osigura dovoljno sunčeve svjetlosti, jer ima velike potrebe za svjetlom – izraziti je heliofit. Odabir podloge za dunju ovisan je o tipu tla i prilagodbi ekološkim uvjetima uzgoja. Kao generativne podloge za dunju se mogu koristiti sjemenjaci kruške i gloga, a najčešće se koriste selekcionirane vegetativne podloge dunje koje su spomenute kod kruške. Mušmula Mušmula (Mespilus germanica L.) je pomalo zaboravljena voćna vrsta koja se razvija u obliku manjeg stabla ili grma. Dobro uspijeva u područjima umjereno vlažne i tople klime, na osunčanim položajima i dubokim i plodnim tlima. Dobro podnosi sušu i niske temperature, ali je osjetljiva prema visokim ljetnim temperaturama. Najčešće se kao podloga za mušmulu koriste sjemenjaci mušmule, kruške, gloga, oskoruše, te neke od vegetativnih podloga dunje (npr. MA ili BC-29). Za uzgoj mušmule na skeletoidnom tlu glog je dobra podloga jer dobro podnosi sušu. Oskoruša Oskoruša (Sorbus domestica L.) je kod nas vrlo rijetka voćna vrsta, skromnih zahtjeva za uzgoj čiji plodovi imaju vrlo ljekovita svojstva. Često se javlja u mediteranskom području kao pojedinačno stablo u vrtovima, poljima, vinogradima, te je značajnija kao šumsko drvo nego voćka, zbog izuzetno kvalitetnog drva. Dobro se prilagođava na sušu i niske temperature, ali ima velike zahtjeve za svjetlom. Orah U vrtovima, voćnjacima i okućnicama, između ostalih voćnih vrsta, nalazi se barem po jedno stablo oraha, koje ljeti daje ugodan hlad, a u jesen urodi plodovima. Za orah (Juglans regia L.) se obično kaže da je to voćka koja daje dva roda, jedan u plodovima, a drugi u prirastu drva, čija je kvaliteta odavna poznata u nas i u svijetu. Najprikladniji položaji za uzgoj oraha su površine na kojima uspješno raste i rodi vinova loza. Važan je odabir položaja za orah, jer je orah osjetljiv na niske temperature u proljeće, kad često dolazi do smrzavanja muških cvjetova (resa) te mladica s lišćem i ženskim cvatovima. Prilikom odabira sorata za toplija područja, treba imati na umu da u obzir dolaze sorte ranije cvatnje i dulje vegetacije, ali i većina ostalih sorata (Šampion, Franquette, Sorrento, Jupiter). Kesten Pitomi kesten (Castanea sativa) je zastupljen u mnogim krajevima naše zemlje, a interesantan je zbog svojih ukusnih plodova, zatim kao tehničko drvo, sirovina te osigurava pčelama obilnu pašu za vrijeme cvatnje. Budući da kesten zahtijeva više svjetla i topline u vrijeme cvatnje i dozrijevanja ploda, u primorskim krajevima najčešće se uzgaja za plod, dok je u unutrašnjosti u većini slučajeva glavni prihod kestenovih šuma tehničko drvo, iako se skupljaju i plodovi. Što se tiče tipa tla, uglavnom je acidofilna vrsta – voli kisela tla. Ne uspijeva na tlima koja su siromašna humusom niti na aluvijalnim tlima uz rijeke. Danas je cilj selekcije kod kestena pronaći tipove otporne na rak kore i onda križanjima popravljati osobine ploda kao što su krupnoća, kvaliteta, raniji dolazak u rod, te pronalaženje adekvatnih podloga s osobinama patuljastog rasta i mogućnostima proširenja uzgoja i na karbonatna tla, s obzirom na to da kestenu za uzgoj pogoduje kiselo tlo. Lijeska S obzirom na veliku potražnju i visoke cijene, lijeska (Coryllus avellana L.) je vrlo rentabilna voćka. Zbog relativno jednostavnog uzgoja i razmnožavanja, sigurnosti manipulacije i trajnosti plodova, a osobito zbog veće potražnje konditorske industrije, lijeska postaje sve perspektivnija vrsta kod nas. Prirodno formira gusti listopadni grm, ali se često razvija i u obliku stabala posebno kod sorata cijepljenih za intenzivan uzgoj. Kao i orah, lijeska ima odvojene muške (rese) i ženske cvjetove, te ju karakterizira vrlo rana cvatnja od prosinca do ožujka, kada se i obavi oprašivanje ženskih cvjetova, ali za oplodnju se čekaju povoljniji klimatski uvjeti (svibanj-lipanj) pa to traje i do nekoliko mjeseci dok ne nastupe povoljne temperature za oplodnju, oko 20 oC. Ako su temperature niže, dolazi do slabije oplodnje te povećanog opadanja plodova. Za rast lijeske važno je osigurati dovoljno vlage u tlu i zraku, s pravilnim rasporedom. Lijeska najbolje uspijeva na osvijetljenim i sunčanim položajima jer je tipični heliofit. Tlo joj mora omogućavati ravnomjerno razvijanje korjenovog sustava lateralno i u dubinu, što znači da traži dovoljno hranjivih tvari, vode i zraka u tlu tijekom cijele godine. Na siromašnim, kamenitim i suhim tlima ne postižu se dobri rezultati, nema vegetativnog rasta ni formiranja reproduktivnih organa. Breskva Breskva (Prunus Persica L.) je zanimljiva voćna vrsta za uzgoj u našoj zemlji, posebno zato što većina sorti dozrijeva u vrijeme turističke sezone i tada se smatra kao nezamjenjivo voće. Breskva se s obzirom na genetsko porijeklo dijeli na one s dlačicama i bez dlačica koje nazivamo nektarine. Može dobro uspijevati na kvarnerskim otocima i priobalju sjevernog Jadrana te u dalmatinskom zaleđu, ali samo na onim područjima na kojima im odgovaraju klimatski i pedološki uvjeti. Nektarina je posebno atraktivna turistima iz sjevernih zemalja. Na mogućnost rasprostranjenja uzgoja breskve prvenstveno ima utjecaj temperatura. Breskva ima fiziološku potrebu za određenim zbrojem niskih temperatura, ispod 7.2 oC (inaktivne temperature), te je vrlo važno da se te potrebe osiguraju ovisno o zahtjevima pojedine sorte kako bi one normalno napredovale i redovito rodile. Visoke ljetne temperature također imaju negativan efekt u vidu ožegotina na plodovima, lišću, pa čak i izbojima. Podloge za breskvu mogu biti porijeklom od breskve, šljive ili bajama. Vinogradarska breskva se može koristiti kao podloga samo u tlima s manje od 5% fiziološki aktivnog vapna (f.a.v.) i blago kisele reakcije. S obzirom na to da se u tlima mediteranskog područja nalazi nešto više f.a.v., kao podloga se preporučuju podloge porijeklom od bajama npr. GF 677 (križanac breskve i bajama), koja podnosi i do 12% f.a.v, i bolje podnosi sušu i alkalnija tla. Marelica Marelica (Purnus armeniaca L.) je voćna vrsta koja se često nalazi na okućnicama, vrtovima kao pojedinačno stablo, a lako se prepoznaje po ranoj cvatnji u proljeće. U intenzivnoj proizvodnji je značajno manje zastupljena u odnosu na druge koštičave voćke zbog određenih problema kao što su odumiranje stabala (apopleksija), smrzavanje uslijed kasnih proljetnih mrazeva, slabog izbora adekvatnih podloga. Odabir podloge je složen jer stručnjaci smatraju da ne postoji podloga koja bi bila prikladna za različite klimatske uvjete: najčešće se koristi sjemenjak marelice, vinogradarske breskve, križanci breskve i bajama i dr. Za toplija područja preporučuju se sorte ranog i srednje ranog vremena dozrijevanja. Šljiva Kao voćna vrsta šljiva (Prunus domestica L.), prilagodljiva je različitim uvjetima rasta i razvoja, te je njena proizvodnja isplativa. Predstavlja interesantno voće kako za potrošnju u svježem stanju, tako i za preradu (sušenje, prirakija, pekmezi i sl). Uspješnost uzgoja šljive također je vezana sa zahtjevima sorata prema sumama inaktivnih temperatura. Šljiva je jedna od najotpornijih voćnih vrsta na niske temperature u razdoblju mirovanja. Relativno loše podnosi visoke ljetne temperature, a izuzetno je osjetljiva na sušu u fazi formiranja koštice – endokarpa (20-30 dana poslije završetka cvatnje), pa ako su stabla izložena takvim uvjetima, dolazi do opadanja plodova. Ima velike zahtjeve za vodom. Osnovna generativna podloga za šljivu je Prunus myrobalana, a izbor vegetativne podloge ovisi prvenstveno o uvjetima uzgoja. Problem koji je vezan za šljivu je virus šarke šljiva koji na neki način ograničava njen uzgoj, iako selekcija ide u smjeru stvaranja sorata otpornih na taj virus. Trešnja Trešnja (Prunus avium L.) je voćna vrsta čija se stabla u vrtovima prva zacrvene od dozrelih plodova, koji se zbog njihove kvalitete i okusa s oduševljenjem konzumiraju, ali postižu i visoku cijenu na tržištu. Trešnja ima gotovo jednake zahtjeve prema toplini kao i breskva, s tim da slabije podnosi visoke temperature. Također je važno voditi računa o sumi inaktivnih temperatura u ovisnosti o sortimentu. U toplijim područjima uzgoja standardne sorte imaju produljeno razdoblje mirovanja do čega i dolazi upravo zbog sporijeg nakupljanja potrebne sume inaktivnih temperatura. Međutim, u tim područjima će se brže prikupiti i sume topline za rast i razvoj plodova, tako da je prednost toplijih krajeva što plodovi nekih sorata dozrijevaju i do mjesec dana ranije. Kod trešnje se javlja specifični problem u oplodnji – interinkompatibilitet, o čemu treba voditi računa prilikom odabira sorata za sadnju. Većina sorata trešnje se ne oplođuje sama, te je nužno posaditi sorte koje su kompatibilne i cvatu svake godine u isto vrijeme ili treba saditi isključivo samooplodne kvalitetne sorte koje se mogu nabaviti na tržištu. Trešnja je karakteristična što se tiče genetskog materijala – ima jako puno lokalnih (Creska, Lovranska, Okićka,…), autohtonih (Gomilička – rana, Stonska, Tugarka) i introduciranih sorata (Starking Hardy Giant, Summit, Garnet, Bigarreau Burlat, Sue, Isabella, Van i dr.), koje su zasađene na okućnicama, ali i intenzivnim nasadima. Višnja Višnja (Prunus cerasus L.) se često naziva i plemenitom voćkom, zbog vrlo specifičnih svojstava njenih plodova. Ima široko područje uzgoja jer dobro podnosi niske zimske i visoke ljetne temperature. Traži pravilan raspored oborina tijekom vegetacije, te duboka i propusna tla. U kontinentalnim područjima naše zemlje uzgajaju se uglavnom sorte zvane „sjeverna višnja“, a na mediteranskom dijelu je najznačajnija autohtona sorta višnja maraska. Maraska se među ostalim mediteranskim kulturama ističe visokom kakvoćom ploda, te kao vrhunska sirovina za proizvodnju pića, hrane i nutritivnih proizvoda. S društvenog aspekta maraskini brendovi postaju prepoznatljiv znak zadarskog područja i cijele Hrvatske. Marasku se može ubrojiti u višnje malog lista, obojenog soka i mekanog mesa. Kao glavno fenotipsko obilježje koristi se habitus krošnje, prema kojem se tipovi maraske dijele na recta tip (uspravniji rast), pendula tip (veći kut grananja – položene, viseće grane) te razne prijelazne oblike. Kao podloga za višnju najčešće se koristi sjemenjak rašeljke – Prunus mahaleb te selekcija podloga MaxMa. Selekcionirano je mnogo klonova: Sokoluša, Receta, Brač 6, Brač 2 i Vodice 1, koji na svakom određenom području daju plodove različite kvalitete. izvor : Gospodarski list ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: marino15
Datum objave: 07 Ožujak 2012 u 15:26
| u subuto idem kupit jos par vocki pa imam jedni pitanje.posto imam malu zemlju zanima me koliko je najbolji razmak između voćka?dali je dovoljno nekih 1.5 metara? |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 07 Ožujak 2012 u 15:57
|
zavisi kakve ćeš vočke saditi, tj. na kojoj podlozi : bujne, srednje bujna, slabo bujna ili patuljasta podloga. Ova posljednja treba potporanj.
Razmak može ići za slabo bujne 3x3m iako je bolje 3m razmak između sadnica i 4 m razmak među redovima, ćak mogu ići i srednje bujne na 3x4m. Zakasnio si za sadnju koštičavih voćaka, dok jezgričave posadi svakako do kraja ožujka. Najbolje vrijeme za sadnju voćaka je jesen. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: NoNameBoy
Datum objave: 11 Ožujak 2012 u 20:55
|
spominjalo se tu i orezivanje vocaka pa me zanimaju praktični savjeti kako razlikovat vodopiju od rodne grane i sl inace jedan savjet koji sam dobio je orezivanje kad krene listanje i cvatnja i drugi kod nas je teško dobit sadnice da su razgranate da bi se to postiglo iznad pupa se zareze trokutic i tu onda izraste grana brzo isprobano 30+cm kroz jednu sezonu a kod sadnje radim to da kod dna sadnice pocupam pupove, onda ih cca 5 ostavim, 5 očupam i tako do vrha i pred vrh očupam par samo vrh ostaje kod ovih koje ostavim napravim ovo pod dva i zasad sam zadovoljan kako napreduju to primjenjujem od prosle godine, to je bilo price na jednoj radijonici vočarskoj |
Objavio: michelle00
Datum objave: 07 Lipanj 2012 u 02:55
|
Ovo gore napisano je stvarno super za znat, baš mi je dobro došlo jer planiram ove godine u Istri posaditi neke voćke, hvala!
------------- ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi! |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 15 Siječanj 2013 u 11:57
|
KOga zanimaju stare hrvatske voćke može pogledati ovdje :
http://www.stare-hrvatske-vocke.com/component/customproperties/tag/Jabuka%20okus-slatkasta.html - http://www.stare-hrvatske-vocke.com/component/customproperties/tag/Jabuka%20okus-slatkasta.html ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: trava
Datum objave: 15 Siječanj 2013 u 23:46
| Odlična stranica.Koje bogatstvo starih sorti! |
Objavio: khan
Datum objave: 21 Siječanj 2013 u 12:37
|
samo nisam shvatio prodaju li i plemke i sadnice ili samo voće...
------------- Ako ne možeš biti visok dva metra, budi pametan dva metra. -Miles Vorkosigan |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 21 Siječanj 2013 u 13:25
|
izgleda da samo voće ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 08:25
|
Po kalendaru Marije Thun petnaesti veljaća od 10 sati je napovoljniji dan za uzimanje reznica voćaka za cijepljenje, a dvadeset četvrti za orezivanje voćaka i vinograda. Kako vjerojatno taj dan nećemo stići orezati, cijelo razdoblje između 15.02. i 11. 03. je jako povoljno za orezivanje.
Kad na pupovima zamjetimo zeleni kraj po istom kalendaru, a prema ekološkim principima jako je dobro prskati voćke sumporno-vapnenom juhom od 10% živoga vapna i 20 % sumpora. Vapno se gasi sa dijelom vode stavi se na vatru i miješajući se dodaje sumpor. Zatim se doda ostatak vode i miješajući pusti da vrije 40 do 60 minuta, dok mješavina ne postane crvena, skida se sa vatre, ohladi i prska. ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: Wolfsbane
Datum objave: 12 Veljača 2013 u 11:52
Puf! odose pare   ------------- velika gorica |
Objavio: trava
Datum objave: 16 Veljača 2013 u 10:21
| Jesi li nešto naručio od njih,ja sam im slao poruke ali nisam dobio odgovore?Dali prodaju sadnice? |
Objavio: gospina trava
Datum objave: 17 Veljača 2013 u 23:54
|
Opet se ponovilo ono moje : "Uvijek traži drugo mišljenje". Pitala sam u grupi Biodinamička Poljoprivreda na fejsu za ovaj pripravak koji je u kalendaru za prskanje voćki vapnom i sumporom. Evo kakav sam odgovor dobila od gospodina koji ima cetifikat za svoje gospodarstvo, kopirala budem radi ljudi koji nisu na fejsu :
"Kalifornijska juha -tako se zove otopina koju ona preporuča koristi se u jačim koncentracijama do 20% i čak uništava kalifornijsku štitastu uš . Uš jednostavno sagori. Ali ne preporučam. Sumpor pada na tlo i bude ga previše u plodovima pri takvim koncentracijama.I ne možeš se oprati mjesec dana koliko sumpor smrdi. Ja koristim bijelo ulje u fenofazi A-C a u fenofazi C-D koristim bordošku juhu u koncentraciji 1,5% i postupno smanjujem do 0,5%. Dva do tri prskanja. Bordoška juha i bijelo ulje su dozvoljeni.... Da, ovo nije dobar recept za bordošku juhu....nemojte ni pokušavati jer vam neće uspjeti. A i nije bezazleno raditi tu otopinu. Opasna je za oči, kožu.... " Dakle i ubuduće uvijek treba tražiti drugo mišljenje! ------------- Vrbovec, grade moj dragi: http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related - http://www.youtube.com/watch?v=rhDCY-WM818&feature=related |
Objavio: galebbelag
Datum objave: 01 Lipanj 2013 u 10:04
|
Treba mi pomoc-savjet kako i sta da uradim na vocki Cacanska rodna sljiva da bih formirao pravilno krosnju koju sam ove godine posadio. Pokusacu da opisem sta sam sve uradio na vocki i kako ona trenutno izgleda. Vocka je vec imala formiranih 5 (pet) bocnih izboja-grana i to prva je grana na visini oko 50 cm, a sve ostale su iznad gdje je zadnja peta grana na visini od 65 cm a srednja glavna koja ide ravno sa stabljikom je na visini od 120 cm koju sam skratio na tu visinu i to kontra koso od pupa (malo sam proucavao kako da to uradim i nadam se da sam to pravilno uradio), tu gdje sam odsjekao koso od pupa, pup je vec bio izlistao, malo sam iznad tog pupa oko 5 mm iznad odsjekao. Zatim sam sve pupove od zemlje 50 cm do prve grane otkinuo. Da li da postavim ''cackalice'' na ove bocne izboje? Interesuje me da li sam dobro uradio i da li se sta moze jos uraditi. I sta bi trebalo sljedece uraditi na vocki odn. sta je sljedeci potez, mozda iduce godine? Inace mi odgovara da mi krosnja vocke bude malo niza ali nije da mora tako i biti. Ovdje sam malo i skicirao vocku, bocni izboji mi izgledaju lijepo rasporedjeno, niti jedna nije drugoj iznad a nisu formirane niti u racvi, jedino mi djeluju donji izboji da su neznatno tanji od gornjih bocnih izboja. Gornja grancica je duzine oko 65 cm a najmanja duzina je grancica je oko 40 cm. Unaprijed sam zahvalan Hvala i s postovanjem http://shack.us/photo/my-s/266/skicasljivacacanskarodn.png/ -  |
Objavio: trava
Datum objave: 03 Lipanj 2013 u 21:39
|
http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/vocne-vrste/sljiva/izbor-uzgojnog-oblika-za-sljivu Za takvu rodnu sortu,mislim da bi više odgovarao piramidalni ili vretenasti oblik,grne bi lakše nosile obilati rod.Ako možeš najokomitiju granu pusti da raste u vis,pa dogodine pokušaj preoblikovati krošnju.Smatram da je prirodni oblik krošnje ili neki najbliži tome,najbolji za voćku,što manje orezivanj a stablo je zdravije,manje podložno nametnicima i bolestima,u konačnici imamo ekološkije uzgojeno voće,zdravo,ukusno i bez otrova. |
Objavio: galebbelag
Datum objave: 03 Lipanj 2013 u 21:58
|
Hvala na savjetu, znaci da ostavim krosnju ovakvu kakva je sada? razmisljao sam da ove donje grane sjecem, pa da formiram krosnju na ovoj okomitoj grani i to prvi sprat da pocne na visini od oko 80 cm, a sada su prve grane na visini od 50 cm, da li je to prenisko? prve su grane malo tanje od gornjih, da li zbog toga da ih sjecem ili da sve sjecem bocne izboje? Imam dosta nedoumica a za sada sam ostavio vocku u ovom stanju kao na slici. pozdrav
|
Objavio: Krešimir
Datum objave: 15 Studeni 2013 u 15:59
| Pozdrav svima, posadio sam jučer neke sadnice jabuka, šljiva, krušaka. Pročitao sam da tlo treba biti suho i rahlo, kod mene je bilo obrnuto, skoro pa blato, nije mi se isplatilo ostaviti jame da se osuše pošto je opet kišilo. Zanima me dal ima kakvih šansi da se voćke prime pošto nisam sadio u idealnim uvjetima? |
Objavio: gandrad
Datum objave: 13 Studeni 2015 u 20:07
|
Ma primiće se to...Ne bi valjalo da je bilo suvo a mokro i blato biljke vole...
Ja sam danas nešto sadio...ali sam u svaku jamu stavio po pet lit. vode...kod mene je dosta suvo...
|
Objavio: SAS
Datum objave: 23 Ožujak 2016 u 22:20
|
Za neupućene može se slobodno posaditi u blatu neće sadnicima ništa pogotovo jesensko proljetna sadnja kada nema vegetacije jer biljka ionako miruje. Sve što sam posadio u blatu se primilo i rastu već dvije tri godine odnosno nije se niti jedna sadnica posušila. A što se tiće zalijevanja kod suhe zemlje ovisi koliko je velika rupa, ako je 60x60x60 onda ide 10 litara vode i opet nagaziti jer se korijen mora nomočiti i iz zemlje ispustiti one zračne džepove. Ali kada zatrpavate zemlju nemojte zatrpati u ravnini sa okolnom površinom već malo ostavite udubljena kao plitki tanjur tako da možete prema potrebi zalijevati pogotovo u vrijeme suše. Po lijeti nemojte štedijeti na vodi jer ionako voda ide širom po površini i u zemlji pa se brže izgubi ta količina vode. Uglavnom po stabljici ide obavezno 20 litara vode za vrijeme suše.
|